Spomenici NOR-a Gline i glinskog kraja (2)
DA SE NE ZABORAVI
Mart 2018
Imajući u vidu sudbinu antifašističke spomeničke baštine Gline i glinskog kraja, smatrao sam da je važno rekonstruirati povijest svih spomenika i spomen-obilježja, koja su podignuta na glinskom području. Sa tim ciljem pregledao sam arhivske i novinske izvore, konzultirao fototeku, Gradski muzej u Sisku i proveo terenska istraživanja. Rezultat je ova istraživačka bilješka, koja se upravo nalazi pred čitaocem
Gornje Selište, selo 4 km jugozapadno od grada Gline.
— Godine 1971. izgrađen je Spomen-dom na kojem je 1972. postavljena spomen-ploča s imenima palih boraca i žrtava fašističkog terora.1 Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., ploča je uklonjena.
— U srpnju 1979., na mjesnom groblju uređena je grobnica palom borcu.2 Na spomen-ploči uklesan je tekst: “Pri vršenju borbenog zadatka u G. Selištu, poginuo je u proljeće 1942. godine od ustaškog metka – prvoborac komunista Medved Marko i sahranjen u ovoj grobnici sa još dvojicom neznanih boraca. Savez boraca Gornje Selište”.
Gornje Taborište, selo 13 km sjeverozapadno od grada Gline. Od 1955. do 1963. godine u Općini Pokupsko.
— U srpnju 1959. u Gornjem Taborištu otkriven je spomenik na kojem se nalaze dvije spomen-ploče.3 Na prvoj su uklesane riječi: “I ovdje je rat fašistička najezda na našu zemlju 1941. g. rukama domaćih izdajnika i sluga okupatora ustaša oduzeo živote 303 nevinih staraca, žena i djece iz sela G. Taborišta, Ilovačka, G. i D. Bučice”. Na drugoj ploči nalazi se tekst: “Živote za slobodu i nezavisnost domovine u toku Narodnooslobodilačke borbe i Narodne revolucije dalo je bezbroj nepoznatih boraca, a među njima i borci iz G. i D. Taborišta, G. i D. Bučice, D. Degoja, Slatine i Zaloja”. Zatim su uklesana imena 25 palih boraca iz tih sela. Završni tekst na spomen-ploči glasi: “Ovaj objekt u znak sjećanja podiže S. B. NOR Pokupsko”.
— U srpnju 1959., na pravoslavnom groblju Sovinjak, otkrivena je spomenkosturnica. Na kosturnici je podignuta spomen-ploča na kojoj je uklesan lik ustaše kako drži uzdignuti nož i stoji iznad žene i muškarca zavezanih ruku. Zatim slijede uklesane riječi: “Ovdje leži 249 žrtava fašističkog terora iz G. Taborišta koji su poubijani noću 27.-28. XII. 1941. godine od ustaških krvnika. U znak sjećanja S. B. NOR Pokupsko”. U listopadu 1977. spomen-kosturnica je uređena i podignut je spomenik na kojem se nalaze dvije spomen-ploče. Uvodni tekst glasi: “U 1941. god. ustaše – izdajnici hrvatskog naroda i sluge fašističkog okupatora učiniše strašan zločin nad nedužnim narodom iz G. Taborišta a od izdajničke ruke i na svirep način padoše 254 žrtve fašizma”. Zatim su uklesana imena 254 žrtve fašističkog terora. Završni tekst glasi: “Spomen-ploče u jubilarnoj 1977. godini podižu Općinski odbor SUBNOR-a Glina i rodbina ovdje sahranjenih”.4
Spomenik Sedmoj banijskoj diviziji u Gornjem Klasniću, podignut 1960.
Gornji Klasnić, selo 17 km jugoistočno od grada Gline.
— U studenom 1960. otkriven je spomenik Sedmoj banijskoj diviziji.5 Na spomeniku su postavljene tri spomen-ploče. Na prvoj se nalazio tekst: “Ja cijenim VII diviziju jer je ona vodila teške borbe s neprijateljem od Sunje do Crne Gore jer je dala mnogo žrtava u našoj borbi. Tito borcima VII divizije jula 1943.” Na drugoj tekst: “Naredbom vrhovnog komandanta NOV i POJ broj 35 od 22. XI. 1942. formirana je VII banijska divizija”. Na trećoj ploči, koja se nalazila s bočne strane spomenika, nalazio se natpis koji objašnjava da spomenik podiže boračka organizacija. Autor spomenika je akademski kipar Lovro Findrik. Tom prilikom otkriveno je i partizansko spomen-vrelo. U studenom 1982., povodom 40-te godišnjice od osnutka divizije, pokrenuta je inicijativa da se spomenik adekvatnije obilježi podizanjem novog spomenika.6 Nakon 1995., sve tri ploče su uništene.
— U rujnu 1970. na zgradi Osnovne škole otkrivena je spomen-ploča povodom 26-godišnjice II. okružne konferencije KPH za Baniju.7 Nakon 1995., ploča je uništena.
— U srpnju 1973. otkriven je spomenik i spomen-ploča.8 Na ploči stoji natpis: “Za život život su dali. Palim borcima Narodnooslobodilačkog rata i žrtvama fašističkog terora sela Klasnić 1941-1945”. Zatim su uklesana imena 112 palih boraca i 174 žrtve fašističkog terora. Završni tekst na ploči glasi: “U znak zahvalnosti podigli mještani sela Klasnić. 4. juli 1973.”
— U listopadu 1974. otkrivena je spomen-ploča na zgradi Osnovne škole.9 Tekst je glasio: “U ovoj zgradi održana je 10. siječnja 1943. Prva, a 31. kolovoza i 1. rujna iste godine Druga okružna konferencija Antifašističkog fronta žena za Baniju. Konferencija za društvenu aktivnost žena regije Sisak. 9. X. 1974.” Nakon 1995., spomen-ploča je uništena.
Gornji Viduševac, selo 4 km sjeverozapadno od grada Gline.
— Dana 30. travnja 1978. otkrivena je spomen-bista narodnog heroja Jose Marjanovića ispred zgrade Osnovne škole, koja je nosila njegovo ime.10 Istog dana otkrivene su spomen-biste pred područnim školama u selima Velika Solina, Šatornja i Bišćanovo. Biste su vjerojatno uništene za vrijeme ratnih sukoba u ljeto ili jesen 1991.
Hajtić, selo 7 km južno od grada Gline.
— U srpnju 1984. otvoren je Spomen-dom “Ćiro Madžarac” na kojem je otkrivena spomen-ploča.11 Na ploči su uklesana imena 56 palih boraca i 64 žrtve fašističkog terora. Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploča je uklonjena.
Joševica, selo 5 km južno od grada Gline.
— U srpnju 1962. otkriven je spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora.12 Na spomen-ploči uklesano je 15 imena i tekst: “Vama koji ste u danima rata 1941-1945. g. stupili u odlučnu borbu za slobodu svoje zemlje, vama koji ste izgubili živote i nedočekali najljepše doba mladosti, uspomena na vas vječno će živjeti. Joševica 27. srpnja 1962. g. Narod sela Joševice”. U svibnju 2013., Zavičajni klub Joševica podigao je na mjestu stare novu spomen-ploču i pritom dodao dva nova teksta – prvi, koji glasi: “I oni su žrtve rata 1941-1945”, nakon čega slijede imena 14 žrtava; i drugi, koji glasi: “Nestali na Križnom putu”, nakon čega slijede imena 4 nestalih.13
Kobiljača, šuma 20 km sjeverozapadno od grada Gline.
— U srpnju 1958., u šumi Kobiljača, uz cestu Donje Taborište – Slatina, otkriven je spomenik i spomen-ploča.14 Na ploči su uklesana imena 131 žrtve fašističkog terora iz okolnih sela.15 Ploča je uništena tokom ratnih sukoba u ljeto ili jesen 1991. godine.16
Kozaperovica, selo 13 km jugoistočno od grada Gline.
— U svibnju 1960. otkriven je spomenik i spomen-ploča.17 Na ploči stoji natpis: “Borci za slobodu u NOB-i od 1941-1945. godine”. Zatim su uklesana imena 10 palih boraca. Sljedeći natpis glasi: “Žrtve fašističkog terora od 1941–1945 godine”. Zatim su uklesana imena 70 žrtava fašističkog terora. Završni tekst glasi: “Spomen ploču podiže mjesna organizacija Saveza boraca sela Kozaperovica – u Kozaperovici 1. maj 1960.”
Spomenik u Majskim Poljanama, podignut 1955.
Majske Poljane, selo 2 km istočno od grada Gline.
— U studenom 1955. otkriven je spomenik na kojem se nalazilo nekoliko spomen-ploča.18 Na prvoj ploči, nakon opširnog uvoda i proglasa CK KPJ iz 1941. godine, upisan je sljedeći tekst: “Nadahnuti ovim pozivom, njih 210 sinova i kćeri, zajedno s narodnim herojem Stankom Bjelajcem, organizatorom ustanka u ovom selu, stupili su dobrovoljno u redove Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije. Tukući nepoštedno okupatora i njegove sluge oni su puškom u ruci prolazili kroz najteža iskušenja Narodne revolucije. Na tom teškom, ali najslavnijem putu u historiji naših naroda, mnogi od njih dadoše svoje živote i vječno uzidaše svoje kosti u temelje nove slobodne socijalističke nam domovine. Uspomeni svojih sinova i kćeri, boraca banijskih partizanskih odreda i brigada i žrtava fašističkog terora – podiže zahvalan narod Majskih Poljana”. Na spomen-pločama uklesana su imena 119 palih boraca i 121 žrtve fašističkog terora. Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploče su uklonjene, dok je gornji dio spomenika srušen i bačen na susjednu livadu.
Majski Trtnik, selo 10 km jugoistočno od Gline.
— U svibnju 1975. otvoren je Spomen dom palih boraca Majski Trtnik i otkrivena spomen-ploča.19 Na ploči stoji natpis 1941-1945 ispod kojeg su uklesana imena 32 palih boraca i 62 žrtve fašističkog terora. Završni tekst glasi: “Majski Trtnik 1. 5. 1975.” Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploča je uklonjena.
Mali Gradac, selo 16 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1957. podignut je spomenik na kojem su otkrivene tri spomen-ploče.20 Na spomeniku se nalazi reljef, a na prvoj ploči natpis, koji glasi: “Borci za slobodu poginuli u NOR-u”. Zatim su uklesana imena 68 palih boraca. Na drugoj spomen-ploči natpis glasi: “Žrtve fašističkog terora”. Zatim su uklesana imena 107 žrtava fašističkog terora. Na trećoj ploči upisan je tekst: “I vi ste posjedovali jednu od najljepših odlika, ljubav za svoj narod i slobodu svoje zemlje. To je bila sila koja vam je davala snage u nadčovječanskoj borbi naših naroda za svoju slobodu, u čije ste temelje i vi uzidali svoje živote. Savez boraca Mali Gradac”. Na postolju spomenika uzdiže se figura borca partizana, čiji je autor akademski kipar Momčilo Krković.
— U studenom 1975. otkrivena je spomen-grobnica prvim poginulim borcima Banije, učesnicima prve zajedničke oružane akcije Sisačkog i Banijskog partizanskog odreda. Na spomen-ploči uklesana su imena trojice palih boraca (Milan Kajgana, Stjepan Bezuh i Jovan Drobnjak).21
Mali Obljaj, selo 15 km jugozapadno od grada Gline.
— U lipnju 1983., na zgradi društvenog doma, otkrivena je spomen-ploča.22 Tekst ploče glasi: “Dana 30. lipnja 1943. godine u selu Obljaj naredbom Glavnog štaba Hrvatske formirana je 4. brigada 7. banijske udarne divizije. Odbor za obilježavanje 40-te godišnjice 4. brigade. 30. lipnja 1983.”
Spomenik u Martinovićima, podignut 1959.
Martinovići, selo 14 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1959. otkriven je spomenik na kojem se nalaze tri spomen-ploče.23 Na prvoj stoji natpis: “Rukovodioci i borci pali u NO borbi”. Zatim su uklesana imena 44 pala borca. Na drugoj ploči natpis glasi: “Žrtve fašističkog terora”. Zatim su uklesana imena 86 žrtava fašističkog terora. Na trećoj ploči uklesane su riječi: “Slava borcima i žrtvama fašističkog terora palim u nadčovječanskoj borbi za slobodu naroda Jugoslavije 1941-1945. Podigao Savez boraca N.O. rata i Savez komunista sela Martinovića – Glina 27. srpanj 1959.” Na postolju ovog spomenika uzdiže se figura borca partizana, čiji je autor akademski kipar Velibor Mačukatin.
Pogledić, brdo kraj Gline.
— U studenom 1960. na brdu Pogledić kraj Gline otkriven je spomenik i spomen-ploča.24 Spomenik je rad akademskog kipara Momčila Krkovića. Na spomen-ploči upisan je tekst: “Klub lugara Sisak sa Šumskim gospodarstvom Sisak i Društvom lugara NRH-e podižu ovaj spomenik u znak priznanja palim šumskim stručnjacima učesnicima NOB-e i žrtvama fašističkog terora u vremenu od 1941-1945 godine. Spomenik se podiže u okviru proslave 20-godišnjice narodnog ustanka i 40-godišnjice formiranja Šumarskog društva Hrvatske”. Zatim su uklesana imena 25 inženjera, 22 nadlugara, 4 manipulanta, 101 lugara i 53 šumskih radnika. Završni tekst glasi: “29. XI. 1960. godine. Klub lugara Sisak”.
Ravno Rašće, selo 6 km jugoistočno od grada Gline.
— U studenom 1966. podignuto je spomen-obilježje.25 Na prvom spomeniku nalazila se spomen-ploča i natpis: “Dali su svoje živote u borbi za slobodu 1941-1945 g.” Zatim su uklesana imena 42 palih boraca. Potom je upisan tekst: “Ravno Rašće 1966. godine. Savez boraca NOR”. Na drugom spomeniku nalazila se druga spomen-ploča i natpis: “Padoše kao žrtve fašističkog terora”. Zatim su uklesana imena 66 žrtava fašističkog terora. Između ova dva spomenika podignuta su još dva – na prvom je bila postavljena spomen-ploča s tekstom: “Revolucionar Petar Resanović-Ljuban poginuo 30. VII. 1941. u Majskim Poljanama”, a na drugom: “Revolucionar Ranko Velebit diplomirani inženjer rudarstva streljan 13. VI. 1942. u Ljubljani”. Autor spomen-obilježja je akademski kipar Momčilo Krković. Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploče su uklonjene.
Roviška, selo 5 km jugoistočno od grada Gline.
— Godine 1981., na zgradi Društvenog doma otkrivene su tri spomen-ploče.26 Uvodni tekst na prvoj ploči glasi: “Vi borci što padoste širom domovine za slobodu i bratstvo, odbranili ste junački čast svoga naroda. Vaša djela su putokaz pokoljenjima koja stasaju. Vi nevine žrtve rata krikom i očima isplakanim, vaša nadanja za život su prekinuta u dvorištima, zbjegovima, ofanzivama i logorima”. Na drugoj ploči nalazi se tekst: “Poginuli borci NOR-a sela Roviška 1941-1945”. Zatim su uklesana imena 44 pala borca. Na trećoj ploči nalazi se tekst: “Žrtve fašističkog terora sela Roviška 1941-1945”. Zatim su uklesana imena 60 žrtava fašističkog terora. Završni tekst glasi: “Hvala vam i slava. Narod sela Roviška”.
Šamarica, šumski predio 25 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1957., na Čavić-brdu, na mjestu gdje je položena zakletva Prvog partizanskog odreda ovog kraja, podignut je spomenik i otkrivene tri spomen ploče.27 Na prvoj ploči uklesan je tekst: “Na ovom mjestu, rukovođeni KPJ, okupljeni 28. IX. 1941. god. prvoborci partizanskih odreda ovog kraja, sinovi i kćeri hrvatskog i srpskog naroda, položivši zakletvu oformili su jedinstveni Partizanski odred Banije”. Na drugoj ploči bio je zapis: “Da iz ruke ne ću pustiti oružje sve dok posljednji fašistički okupator ne napusti zemlju”, dok je sadržaj treće spomen-ploče glasio: “Da ću uvijek i svugdje zastupati misao bratstva i jedinstva i zajedničke borbe Srba i Hrvata”. U krugu oko središnjeg spomenika postavljen je polukružni spomenik na kojem se nalaze slova: “Zaklinjem se”. Spomen pločama su također obilježena mjesta nekih objekata Gaćešinog partizanskog logorišta (kuhinja i trpezarije Odreda, mlina i pilane, radionice oružja i prvog stražarskog mjesta). Autor spomen-obilježja je arhitekt Zdenko Kolacio.
— U travnju 1975. Skupština općine Glina donijela je odluku o pristupanju Općine Glina utemeljivačima Spomen-područja “Bratstvo-jedinstvo” Šamarica.28 U srpnju 1980. otvoren je Spomen-dom “Bratstvo-jedinstvo” u okviru kojeg je postavljena muzejska izložba.29 U rujnu 1980. otkriven je novi spomenik partizanskoj zakletvi, nedaleko od Spomen-doma.30 Autor novog rješenja je arhitekt Zdenko Kolacio. Tada je rekonstruiran i polukružni spomenik na kojem je postavljeno pet spomen-ploča, čiji tekst interpretira događaje iz 1941. godine. Također je rekonstruirano i partizansko spomen-logorište. Uslijed ratnih sukoba 1991. i 1995. godine, spomen-područje je zatvoreno i devastirano, dok je muzejski dio, koji se nalazio unutar Spomen-doma, vjerojatno uklonjen ili uništen.
Šaševa, selo 11 km jugozapadno od grada Gline.
— U srpnju 1979. počela je gradnja Spomen-doma “Mićan Momić” u selu Šaševa.31 Godine 1983. podignute su dvije spomen-ploče. Na prvoj se nalazi tekst: “U selu Šaševa bilo je 1941. godine 307 stanovnika. Od 1941-1945. učestvovalo je 58 boraca žrtava ustaško-fašističkog terora ili umrlo od ratnih posljedica 69 lica i to: (…)”. Zatim su uklesana imena 25 poginulih boraca, 17 boraca umrlih od 1941. do 1983. godine i 17 živih učesnika NOR-a 1983. godine. Na drugoj spomen-ploči, koja nosi natpis “Žrtve fašističkog terora”, uklesana su imena 70 žrtava fašističkog terora. Također je upisan tekst: “Neka vaše nesebične i plemenite žrtve ostanu u trajnom sjećanju i služe za primjer budućim generacijama. Vječna vam slava i hvala! Spomen-ploču podiže u znak zahvalnosti Mjesna zajednica sela Šaševa 1983. godine”. Spomen-dom je otvoren u srpnju 1984. godine.32 Istom prilikom na kući gdje je radio prvi Narodnooslobodilački odbor otkrivena je i spomen-ploča, koja je nakon 1995. uklonjena.
Šibine, selo 7 km južno od grada Gline.
— U studenom 1979. izgrađen je spomenik, koji je otkriven u listopadu 1980. godine.33 Na spomeniku se nalazila spomen-ploča i natpis: “Palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora sela Šibine”. Potom je slijedio tekst: “Banija bijaše kolijevka vašeg djetinjstva, sunčana staza mladosti, pod zastavom slobode srcem ste čelik slamali i smrću smrti prkosili, i posta Banija legenda na visovima vašeg umiranja”. Zatim su uklesana imena 38 palih boraca i 44 žrtve fašističkog terora. Završni tekst je glasio: “U znak sjećanja na pale borce i nevine žrtve spomenik podigoše stanovnici ovoga malog sela. Šibine 29. XI 1979”. Spomenik je podignut pored Osnovne škole i rad je kipara Stanislava Mišića. Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploča je uklonjena. Nedugo zatim spomenik je porušen.
Trnovac Glinski, selo 17 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1963. na zgradi Osnovne škole podignuta je spomen-ploča.34 Na ploči je uklesan tekst: “U vremenu rata od 1941-1945. godine, u teškoj i krvavoj narodnoj revoluciji, masovno je učestvovao i narod ovog sela. U prvim ustaničkim danima pošli su sinovi i kćeri ovog sela u borbu za slobodu i istinu, za ljepši život. Selo je dalo 105 boraca, a 37 je palo u ognju rata. Pobješnjeli fašizam oduzeo je živote i 85-orici nevinih ljudi koji su mučki i podlo ubijeni. Sjećanje na njih, na njihove plemenite žrtve, vječno će živjeti u nama i budućim pokoljenjima. Neka je vječna slava borcima i žrtvama fašističkog terora! 4. jula 1963. Narod sela Trnovac”. Nakon 1995., spomen-ploča je uništena, dok je zgrada škole porušena.
Velika Solina, selo 13 km sjeverozapadno od grada Gline.
— U studenom 1952., Savez boraca Glina podigao je spomenik i spomen-ploču na kojoj su uklesane riječi: “Ovdje je sahranjen narodni heroj Marjanović Joso 1905–1941”. Na ploči su također uklesani stihovi: “Gdje ja stadoh – ti produži, kud ja nisam – ti ćeš doći, što ne mogoh – ti ćeš moći”, pjesnika Zmaj Jove Jovanovića.35 Spomen ploča je, vjerojatno, uništena tokom ratnih sukoba u ljeto ili jesen 1991.
Veliki Gradac, selo 19 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1961. otvoren je Spomen-dom na kojem je otkrivena spomen ploča.36 Na ploči je upisan tekst: “Mi smo pali za svjetlu budućnost naše zemlje, za slobodu svoga naroda. Poginuli borci 1941-1945. Pali su i dali svoje živote za bolju sutrašnjicu svoga naroda kroz tešku i napornu borbu protiv fašizma i domaćih izdajnika, sinovi ovoga kraja poginuli širom naše zemlje stvarajući bratstvo i jedinstvo i ljepšu budućnost naših naroda”. Potom slijedi natpis: “Hrabri sinovi našeg naroda”. Zatim su uklesana imena 57 palih boraca. Također je uklesan lik narodnog heroja Komljenović Stojana-Čoke. Potom slijedi drugi tekst: “Oni su nevini pali na ognjištima svoga doma mučeni fašističkim nasiljem dajući krv i živote za vas mlada generacijo da čuvate velike tekovine narodne revolucije kao najveću svetinju i da nikada više ne dozvolite da se ponovi kobna prošlost naroda Jugoslavije”. Zatim su uklesana imena 126 žrtava fašističkog terora. Iza imena slijedi tekst: “Uz gore navedene žrtve ubijeno je tridesetsedmoro djece od jedne do petnajste godine života”. Završni tekst na spomen-ploči glasi: “Mlada generacijo! Neka vas ovaj Spomen dom podsjeća na slavne borce i heroje i neka vam njihovi svijetli likovi ostanu trajna uspomena. Neka je vječna slava palim borcima i žrtvama fašističkog terora. Osnovna organizacija Saveza boraca u zajednici sa mještanima ovog mjesta podiže ovaj Spomen dom u znak zahvalnosti i sjećanja na pale drugove. Veliki Gradac 4. VII. 1961.”
— U svibnju 1981., ispred zgrade Osnovne škole otkrivena je spomen-bista narodnom heroju Komljenović Stojanu Čoki, rad kipara Stanislava Mišića.37 Također je uklesan tekst: “Mladost je dao, zemlju svoju nije, u boju je pao, na ravnicama Slavonije, sin ustaničke Banije. Učenici škole Veliki Gradac”. Nakon 1995., bista je uklonjena ili uništena.
Veliki Obljaj, selo 16 km jugozapadno od grada Gline.
— U studenom 1956. otkriven je spomenik na kojem se nalazi više spomen-ploča.38 U gornjem dijelu spomenika nalazi se natpis: “U danima Narodno-oslobodilačkog rata dali su svoj život za slobodu i ljepšu budućnost svog naroda sinovi i kćeri ovog sela”. Zatim su uklesana imena 101 palog borca i 94 žrtve fašističkog terora. Na spomeniku se nalazi proglas CK KPJ iz 1941. godine, nakon čega slijedi tekst: “Tek što je poziv KPJ odjeknuo dolinama i gorama Banije, sinovi i kćeri našeg sela pošli su u Narodno oslobodilačku borbu, njih 322 stupili su u Narodno-oslobodilačku vojsku Jugoslavije, u najtežim danima historije naših naroda, oni su časno izvršili svoj dug prema domovini. Mnogi od njih ugradili su svoje dragocjene živote u temelje naše socijalističke domovine. U spomen svojih sinova i kćeri podiže – Zahvalan narod sela Obljaja”. Zatim slijedi još jedan tekst: “Velike su to bile patnje i zato se mi nikad ne možemo otrgnuti od tih dana. Lika, Banija, Kordun, Krajina, iz tih dana uvijek će nam se vraćati u sjećanje. Ja vas savjetujem da to nikad ne zaboravite, ali ne zato da to bude vaša strašna prošlost već samo zato da bi bolje znali cijeniti ovu slobodu i ono što smo danas postigli. Tito”. Zapis završava stihovima pjesnika Jovana Popovića: “Pokoren je onaj, što je hteo pretvoriti sve u roblje, sahranjen je onaj što je svuda gradio groblje, onaj, koji je ceo svet hteo držati u strahu, pao je, leži, za navek leži, u prahu!”
— U rujnu 1984., na mjestu osnivanja VIII. brigade Sedme banijske divizije, otkrivena je spomen-ploča u znak sjećanja na njen doprinos kao vojne jedinice.39 Nakon 1995. spomen ploča je uklonjena ili uništena.
— U studenom 1989., nedaleko mjesta pogibije u šumi Prolom, otkrivena je spomen-bista narodnom heroju Josi Marjanoviću i spomen-ploča Prolomskom partizanskom odredu.40 Nakon 1995., spomen-obilježja su uklonjena ili uništena.
Spomen-ploča narodnom heroju Vasilju Gaćeši u Vlahoviću
Vlahović, selo 12 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1952. podignut je spomenik na kojem su 1954. otkrivene dvije spomen-ploče.41 Na prvoj ploči uklesane su riječi: “Ovđe je sahranjen narodni heroj Gaćeša Vasilj”. Zatim slijedi tekst: “Dižući ovaj spomenik svom heroju zahvalni narod sjeća se njegovih suboraca iz Vlahovića koji junački dadoše živote za slobodu domovine. Vi padoste žrtvom i dadoste sve. Krv, život, mladost radi slobode”. Na drugoj ploči uklesano je ime narodnog heroja Nikole Demonje i 59 palih boraca iz sela Vlahovića. Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploče su uklonjene.
— U studenom 1974. otvoren je Spomen-dom “Adam Mraković-Dmitrović”, na kojem su otkrivene dvije spomen-ploče: prva, s nazivom doma; i druga, s opširnim tekstom u kojem se govori o palim borcima i žrtvama fašističkog terora sela Vlahović.42 Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploče su uklonjena.
Kronologija podizanja antifašističkih spomenika
1950. – Brestik: Prva Proleterska četa
1951. – Brubno: Vasilj Gaćeša
1951. – Glina: spomen-kosturnica
1951. – Glina: osnovna škola
1952. – Vlahović
1952. – Velika Solina
1955. – Glina: odbornici NOO
1955. – Majske Poljane
1955. – Buzeta
1956. – Veliki Obljaj
1956. – Brestik: partizansko groblje
1957. – Mali Gradac
1958. – Brezovo Polje
1958. – Kobiljača
1958. – Donje Selište
1958. – Banski Grabovac
1959. – Brubno
1959. – Martinovići
1959. – Buzeta
1959. – Gornje Taborište
1960. – Kozaperovica
1960. – Gornji Klasnić: 7. BUD
1960. – Gornji Klasnić: vrelo
1960. – Pogledić: šumari
1961. – Dragotina
1961. – Veliki Gradac
1961. – Glina: nogometaši
1961. – Glina: željezničari
1961. – Bojna
1962. – Joševica
1962. – Gornje Taborište
1963. – Trnovac
1964. – Glina: Kongres pravnika
1966. – Ravno Rašće
1966. – Glina: KK KPH Glina
1967. – Bijele Vode
1969. – Glina: Spomen-dom
1969. – Glina: 7. BUD
1970. – Gornje Selište
1970. – Gornji Klasnić: OK KPH
1973. – Gornji Klasnić:
1974. – Gornji Klasnić: AFŽ
1974. – Vlahović
1975. – Majski Trtnik
1975. – Glina: Osnovna škola
1975. – Mali Gradac
1977. – Balinac
1977. – Brnjeuška
1978. – Viduševac
1978. – Glina: Park narodnih heroja
1979. – Glina: Kongres liječnika
1979. – Gornje Taborište
1979. – Buzeta
1980. – Šibine
1980. – Šamarica: Spomen-dom
1980. – Šamarica: Partizanska zakletva
1981. – Veliki Gradac
1981. – Drenovac
1981. – Brestik
1981. – Roviška
1983. – Glina: CUO Luka Bačak
1983. – Obljaj
1984. – Šaševa
1984. – Hajtić
1984. – Veliki Obljaj
1984. – Glina: list Jedinstvo
1985. – Glina: Park narodnih heroja
1987. – Glina: Spomen-muzej
1989. – Glina: Narodna milicija
1989. – Obljaj: Joso Marjanović
1989. – Obljaj: Partizanski odred
1989. – Glina: spomen-kosturnica
1989. – Glina: preuređen memorijalni prostor ispred Spomen-doma
1 “Spomen-dom u Gornjem Selištu”, Jedinstvo, Sisak, God. XXV, broj 1078, 2. veljače 1970., str. 4; “Počinje izgradnja spomen-doma u Gornjem Selištu”, Jedinstvo, Sisak, God. XXVI, broj 1151, 1. srpnja 1971., str. 14
2 “Komemoracija”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIV, broj 1569, 12. srpnja 1979., str. 4; “Spomen-ploča na grobu borca Marka Medveda u Gornjem Selištu”, Glinski vjesnik, God. II, broj 9, 27. VII. 1979., str. 4
3 “Spomenik u G. Taborištu”, Jedinstvo, Sisak, God. VI, broj 266, 6. rujna 1958., str. 5; “Velika narodna proslava u Taborištu”, Jedinstvo, Sisak, God. VII, broj 314, 8. kolovoza 1959., str. 3
4 Spomenik je podignut 1977., a otkriven 1979. godine; “Svečanosti za Dan komune”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIV, broj 1580, 4. listopada 1979., str. 3; “Spomenik”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIV, broj 1582, 18. listopada 1979., str. 4; Igor Mrkalj, “Spomenik koji je preživio reprizu 1941.”, Novosti. Srpski samostalni tjednik, Zagreb, broj 942, petak, 5. siječnja 2018., prilog Kronika, str. 4–5
5 “U selu Klasniću otkriven spomenik palim borcima. U spomen 18-godišnjice osnivanja VII banijske divizije” Vjesnik, Zagreb, God. XXI, broj 9460, 24. studenog 1960., str. 2; “Neprocjenjive zasluge u Narodnooslobodilačkoj borbi. Narodni zbor u Klasniću povodom otkrića spomenika Sedmoj banijskoj diviziji”, Jedinstvo, Sisak, God. VIII, broj 382-383, 26. studenog 1960., str. 1–2
6 “Rasprava u Glini: spomenik Sedmoj banijskoj”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXVII, broj 1742, 4. studenoga 1982., str. 4
7 “Klasnić slavi”, Jedinstvo, Sisak, God. XXV, broj 1111, 24. rujna 1970., str. 1
8 “Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Klasniću”, Jedinstvo, Sisak, God. XXVII, broj 1207-1208, 27. srpnja 1972., str. 15
9 “Svečanost žena Banije”, Jedinstvo, Sisak, God. XXIX, broj 1328-1329, 28. studenoga 1974., str. 2; Album Saveza boraca Glina, fotografija spomen-ploče konferencije AFŽ-a u Klasniću, nedatirano.
10 “Joso Marjanović”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIII, broj 1506-1507, 27. travnja 1978., str. 6; “U spomen herojima”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIII, broj 1508, 11. svibnja 1978., str. 4
11 “Spomen-dom”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIV, broj 1577, 13. rujna 1979., str. 4; “Otvoren spomen-dom. Narodni zbor u Hajtiću”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIX, broj 1834, 9. kolovoza 1984., str. 3
12 “Centralna proslava Dana ustanka za općinu Glina održat će se u Joševici”, Jedinstvo, Sisak, God. X, broj 468, 21. srpnja 1962., str. 2
13 Ovo nastojanje Zavičajnog kluba da na spomeniku vojnih i civilnih žrtava antifašističkog pokreta postavi imena pripadnika snaga kolaboracije na tragu je ne samo izjednačavanja komunizma i fašizma, nego i revizionističkih ideja o ulozi i karakteru NDH.
14 “Spomenik u Kobiljači”, Jedinstvo, Sisak, God. VI, broj 262, 9. kolovoza 1958., str. 2
15 HR-DASK-553, SUBNOR Kotara Sisak 1961-1967, kutija 8, Spomen-obilježja na području općine Glina, Slatina, str. 5
16 Intervju sa sugovornikom, koji je želio ostati anoniman. Glina, 30. srpnja 2017.
17 “U Glini…”, Jedinstvo, Sisak, God. VIII, broj 366, 27. srpanj 1960., str. 2
18 “Spomenik u Majskim Poljanama”, Jedinstvo, Sisak, God. III, broj 124, 26. studenog 1955., str. 6; “U Majskim Poljanama otkriven spomenik palim borcima”, Jedinstvo, Sisak, God. III, broj 125, 3. prosinca 1955., str. 1–2
19 “Gradi se dom u Majskom Trtniku”, Jedinstvo, God. XXX, broj 1343, 13. ožujka 1975., str. 7; “Prvomajsko slavlje u Majskom Trtniku”, Jedinstvo, God. XXX, broj 1351, 8. svibnja 1975., str. 11
20 “Svečanost u Malom Gradcu”, Jedinstvo, Sisak, God. V, broj 209, 27. srpnja 1957., str. 1 i 3
21 “Sjećanje na banijske junake. Komemorativna svečanost u Malom Gradcu”, Jedinstvo, Sisak, God. XXX, broj 1377, 6. studenoga 1975., str. 1 i 3
22 “Spomen-ploča u Obljaju. Uz obilježavanje 40-godišnjice formiranja IV brigade VII banijske udarne divizije”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXVIII, broj 1777, 7. srpnja 1983., str. 12
23 “Otkrivanje spomenika palim borcima”, Jedinstvo, Sisak, God. VII, broj 311, 18. srpnja 1959., str. 1; “U Glini spomenik”, Jedinstvo, Sisak, God. VII, broj 314, 8. kolovoz 1959., str. 3
24 “Spomenik palim šumarskim radnicima”, Jedinstvo, Sisak, God. VIII, broj 379, 5. studenoga 1960., str. 1; “Otkriveni spomenici palim borcima i žrtvama fašističkog terora … na Poglediću”, Jedinstvo, Sisak, God. VIII, broj 384, 10. prosinca 1960., str. 2; “Spomenik palim lugarima u Glini”, Arhitektura : časopis za arhitekturu, urbanizam i primijenjenu umjetnost, Zagreb, God. 15, broj 1-2, 1961., str. 11
25 “1. maja otkrit će se spomenik palim borcima u Ravnom Rašću”, Jedinstvo, Sisak, God. XXI, broj 665, 23. travnja 1966., str. 7; “Otkriven spomenik palim borcima u Ravnom Rašću”, Jedinstvo, Sisak, God. XXI, broj 668, 14. svibnja 1966., str. 7
26 Intervju sa sugovornikom, koji je želio ostati anoniman. Glina, 29. srpnja 2017.
27 “Svečano proslavljen Dan ustanka. Partizanska zakletva pretvorila se u stvarnost i živu istinu”, Jedinstvo, Sisak, God. V, broj 210, 3. kolovoza 1957., str. 1–3. Svečano otkrivanje spomenika zabilježeno je i na filmskoj vrpci. Vidjeti dokumentarni film Zakletva na Šamarici iz 1958. godine, redatelja Stjepana Draganića i snimatelja Tomislava Pintera (Zagreb film, 35-mm, zvuk, c/b, trajanje 11 minuta).
28 Službeni vjesnik u Sisku, Sisak, God. XXI, broj 11, 18. travnja 1975., str. 396; Spomen područje „Bratstvo-jedinstvo“ Šamarica : Program uređenja, Sisak 1977.
29 “Ustrajno na svom putu”, Večernji list, Zagreb, God. XIV, broj 6439, 28. VII. 1980., str. 1–3; “Časno ćemo izvršavati Titov zavjet i čuvati bratstvo i jedinstvo”, Vjesnik, Zagreb, God. XLI, broj 11825, 28. srpnja 1980., str. 1; “Garant našeg suvereniteta i slobode možemo biti samo mi”, Vjesnik, Zagreb, God. XLI, broj 11825, 28. srpnja 1980., str. 3; “Banija slavi”, Glinski vjesnik, Glina, God. 3, broj 17, 31. srpanj 1980., str. 1; “Katalog muzejskih zbirki, muzejskih izložbi i stalnih izložbi sadržajno vezanih uz radnički pokret, NOB i poslijeratnu socijalističku izgradnju na teritoriju SR Hrvatske”, Muzeologija, Zagreb, broj 26, ožujak 1989., str. 107
30 “Spomenik prvoj partizanskoj zakletvi. Uređenje spomen-područja Šamarica”, Večernji list, Zagreb, God. XXIV, Zagreb, broj 6493, 29. rujna 1980., str. 3; “Svečanosti na legendarnoj Šamarici”, Vjesnik, god. XLI, broj 11888, 29. rujna 1980., str. 4; “U spomen na prvu zakletvu. U nedjelju je legendarna Šamarica još jednom bila svjedok da sadašnja pokoljenja ne zaboravljaju njene i svoje heroje”, Večernji list, Zagreb, God. XXIV, broj 6494, 30. rujna 1980., str. 6; “Trajne poruke revolucije”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXV, broj 1633, 2. listopada 1980., str. 1
31 “Temelj spomen-doma u Šaševoj”, Glinski vjesnik, God. II, broj 9, 27. VII 1979., str. 11
32 “Narodni zbor u Šaševoj”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIX, broj 1829, 5. srpnja 1984., str. 5
33 “Spomen-obilježja palim Šibinjanima”, Glinski vjesnik, God. II, br. 5, 17. II. 1979., str. 10; “Uz Dan općine – spomenik u Šibinama”, Glinski vjesnik, God. 3, br. 18-19, rujan-listopad 1980., str. 1.
34 “Otvorena spomen-škola. Velika narodna svečanost u ustaničkom Trnovcu”, Jedinstvo, Sisak, God. XI, broj 532, 12. listopada 1963., str. 1 i 4
35 Spomenik je obnovljen na desetu godišnjicu podizanja; vidjeti: “Održan narodni zbor u Solni: spomenik Josi Marjanoviću”, Jedinstvo, Sisak, God. X, broj 466, 8. srpnja 1962., str. 1.
36 “Skupština Saveza boraca u Glini”, Jedinstvo, Sisak, God. VIII, broj 354, 14. svibnja 1960., str. 7
37 “Spomen heroju. Narodni zbor u Velikom Gradcu”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXVI, broj 1666, 21. svibnja 1981., str. 5
38 “Glina: Otkriven spomenik u Obljaju”, Jedinstvo, Sisak, God. IV, broj 177, 8. prosinca 1956., str. 2
39 “Slavlje brigade-heroja. Obilježena 42. godišnjica osnivanja VIII banijske udarne brigade”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXVIII, broj 1842, rujan 1984., str. 5
40 “Otkriveno spomen obilježje”, Glinska prelja, God. I, broj 4, prosinac 1989., str. 13
41 HR-DASK-553, SUBNOR Kotara Sisak 1961-1967, kutija 8, Spomen-obilježja na području općine Glina, Vlahović, str. 6
42 “Otvoren Spomen-dom „Adam Mraković-Dmitrović““, Jedinstvo, Sisak, God. XXIX, broj 1330, 12. prosinca 1974., str. 6