Časopis Prosvjeta

U organizaciji SKD-a “Prosvjeta” i Zaklade “Fridrih Ebert”, u prostorijama Središnje biblioteke Srba u Zagrebu, održan je skup historičara pod naslovom “Hrvatsko-srpski odnosi iz historijske perspektive”. Profesori Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti i Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te Olga Manojlović Pintar i Milivoj Bešlin iz Beograda, uz moderiranje profesora Siniše Tatalovića, govorili su o faktorima koji su utjecali na hrvatsko-srpske odnose, i onome što ih danas opterećuje uz sve propuštene šanse da budu bolji. Skup na ovu temu kasnije je održan i u Beogradu, dok se na jesen priprema skup ekonomista.

Na Trnjanskim kresovima, održanim 4. maja na Savskom nasipu, blizu jedne od lokacija gdje su partizani 8. maja 1945. ušli u Zagreb označavajući time kraj vladavine okupatora i ustaša, nastupio je i ZborXop pod vodstvom Jovane Lukić koji djeluje pri zagrebačkom pododboru Prosvjete. Taj zbor je dan ranije nastupio na godišnjici oslobođenja Rijeke. Osim njih, nastupili su zbor Domaćigosti, dobrim dijelom sastavljen od izbjeglica iz drugih zemalja, Le Zbor i Partizanski zbor. U suradnji s pjesničkom manifestacijom Goranovo proljeće, poeziju Ivana Gorana Kovačića čitali su Vilim Matula, Milivoj Beader i Ivana Bodrožić.

U Daruvaru je 4. maja, nakon duge i teške bolesti umro Ranko Jeftimija, jedan od najviđenijih građana i kako kažu, ikona ovog grada. Po zvanju liječnik i fizijatar, bio je aktivan u svim sferama ovog grada i društva kroz sport, politiku i kulturu; bio je pravi stručnjak i intelektualac. Kao liječnik, bio je vrlo omiljen, i svi su ga zvali “narodni ljekar” jer je bio čovjek blizak ljudima iz svoje okoline. Jeftimija je bio osnivač pododbora SKD “Prosvjete” u Daruvaru 1995. i jedan od najaktivnijih članova, u nekim razdobljima i njegov predsjednik. Bio je izuzetno aktivan član Udruge antifašista i antifašističkih boraca Daruvara od njezinih početaka. Bio je vijećnik Gradskog vijeća Daruvara u četiri mandata, kao i vijećnik u gradskom i županijskom Vijeću srpske nacionalne manjine od samih početaka rada do danas.

U prostorijama Središnje biblioteke Srba u Hrvatskoj 9. maja predstavljena je knjiga “Prečanski Srbi u Velikom ratu 1914-1918” Dejana Mikavice, Nenada Ninkovića i Gorana Vasina. O knjizi i njenom nastajanju jedan od autora Goran Vasin razgovarao je s Čedomirom Višnjićem. Srbi koji su živjeli na području Austro-Ugarske i bili pripadnici njene vojske imali su veliku ulogu u Prvom svjetskom ratu, rečeno je tom prilikom uz naglašavanje da “ova knjiga popunjava svojevrsnu slijepu pjegu u historiji i periodu kojeg se sjećamo s nelagodom” te da su Srbi prečani s područja Hrvatske, BiH i Vojvodine, važna tema srpske istoriografije.

I pored lošeg vremena, hiljadu ljudi iz svih krajeva Hrvatske i Cazinske krajine u BiH skupilo se 12. maja kod spomenika Vojina Bakića na Petrovoj gori kako bi obilježili godišnjicu proboja ustaškog obruča na Biljegu 14. maja 1942 godine, koji je omogućio spašavanje života desetinama hiljada progonjenih Srba i partizana. Prisutne je pozdravio predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, koji je kazao da okupljeni na Petrovoj gori predstavljaju zajednicu okupljenu oko antifašističkih vrijednosti. U kulturno-umjetničkom programu, koji je vodila Olivera Radović, nastupili su Banijski sokolovi s pjesmom “Na Kordunu grob do groba“, pododbori „Prosvjete“ iz Malog Gradca i Vojnića, kao i pjesnik Enes Kišević.

U Srpskom kulturnom centru u Belom Manastiru, u organizaciji SKUD-a “Jovan Lazić”, SUŽ-a “Dukat” i lokalnog pododbora SKD-a “Prosvjeta”,  održana je promocija knjige “Slikom i rečju protiv zaborava”. Knjigu je uredio Predrag Mandić, novinar Srpske redakcije Mađarskog radija iz Pečuja, a izdali su je Samouprava Srba u Pečuju i Pečujsko-baranjsko srpsko udruženje. Tema knjige su zbivanja u Baranji nakon završetka Prvog svjetskog rata i optacija srpskog stanovništva od 1920. do 1931. godine, koja je imala za posljedicu da su Srbi napustili gotovo sva naselja u Mađarskoj u kojima su dotada živjeli te su u njima ostale samo crkve i groblja da podsjećaju na nekadašnje stanovnike.