Časopis Prosvjeta

I ove godine Biblioteka “Prosvjete” u Zagrebu predstavila je nova izdanja knjiga nabavljenih na 63. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Osim 200 naslova kupljenih za 11.000 kuna, na izložbi otvorenoj 7. novembra predstavljeno je i 40 naslova dobivenih razmjenom od Narodne biblioteke Srbije.

Po riječima Čedomira Višnjića iz “Prosvjete”, sajam koji je održan od 21. do 28. oktobra s ukupnom posjetom od oko 200.000 ljudi, okupio je veliki broj ljubitelja knjige s područja bivše Jugoslavije osim Slovenije. “Na sajmu su bili ljudi iz Zagreba, cijele Hrvatske, BiH, pa i Podgorice. Kaže se da se oko 50 posto knjiga koje se u Srbiji prodaju tokom godine proda na Sajmu, između ostalog i zbog popusta i pristupačnih cijena i za kupce iz Srbije. Štoviše, ove godine bilježi se i veći promet nego lani”, rekao je Višnjić. Nabavljani su isključivo novi naslovi iz svih domena publicistike i beletristike, kao i stručna literatura humanističkih nauka, rekao je Višnjić.

Na 63. po redu međunarodnom Sajmu knjiga predstavili su se SKD “Prosvjeta” i Izdavačko poduzeće “Prosvjeta” s “Ljetopisom” i tematskim izdanjem časopisa “Prosvjeta” s tekstovima nastalim početkom 70-ih. Broj su promovirali sadašnji i nekadašnji urednik, Čedo Višnjić i Milorad Novaković, kojima se kasnije pridružio i pjesnik i pisac Goran Babić.

U okviru Dana srpske kulture, u prostorijama Središnje biblioteke Srba u Zagrebu, 6. novembra održan je naučni skup “Umjetnička baština Srba u Hrvatskoj”. Učešće u radu uzeli su najpozvaniji stručnjaci za tu oblast, uglavnom historičari umjetnosti iz Beograda i Zagreba.

Skup je moderirao Branko Čolović, voditelj Registra kulturne baštine Srba u RH koji djeluje u okviru SKD “Prosvjeta”. Obraćajući se skupu u ime organizatora, generalni sekretar SKD “Prosvjeta” Slobodan Živković naglasio je važnost očuvanja baštine Srba na ovim prostorima.

O umjetničkoj opremi četverojevanđelјa iz manastira Pakre govorio je beogradski profesor Zoran Rakić, spominjući dugogodišnju djelatnost pisca Dimitrija Daskala. Snježana Orlović govorila je o tragovima fresaka na fasadi crkve Uspenja Bogorodice u Manastiru Krupa, dok je Ljilјana Stošić iz SANU-a govorila o 76 ikona bokokotorskih majstora koliko ih je u Hrvatskoj. Profesorica na beogradskom Fakultetu likovnih umjetnosti Aleksandra Kučeković obrađivala je historijsku dvojbu da li je ikonopisac iz 18. vijeka Hristofor Žefarović djelovao u Slavoniji, dok je profesor Dragan Damjanović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta (FFZG) govorio o načinima financiranja izgradnje, obnove i opremanja pravoslavnih crkava u Hrvatskoj u 19. vijeku.

Ljubica Sekulić Trumbetaš govorila je o drvenim pravoslavnim crkvama u okolici Grubišnog Polja od kojih su neke uništene 90-ih, a Branko Čolović o crkvi Sv. Ilije u Markovcu kao o svojedobnom ktitorskom poduhvatu. Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Kadijević bavio se projektima beogradskih arhitekata u Hrvatskoj od 1918. do 1941. Profesor FFZG-a Frano Dulibić predavao je o zagrebačkom periodu djelovanja karikaturista Pjera Križanića, a Boris Vrga o Prvoj izložbi zagrebačkih umjetnika iz 30-ih i tada postavljenoj slabo poznatoj slici slikara Stanoja Jovanovića.

Učesnici su se usaglasili o potrebi godišnjeg održavanja takvih skupova prije svega zbog stanja (ne)istraženosti srpske baštine u Hrvatskoj. Najavljeno je i objavljivanje odgovarajućeg Zbornika radova s radovima učesnika.

U prostorijama kninskog pododbora “Prosvjete” prvi put je uz prikladan kulturni program organizirana večer u znak sjećanja na boravak Dositeja Obradovića u tim prostorima, simbolično nazvana “Dositej u Dalmaciji”. Po riječima predsjednika pododbora Branka Čolovića, godišnjica rođenja srpskog prosvjetitelja i reformatora revolucionarnog perioda nacionalnog buđenja i preporoda Dositeja Obradovića zaslužuje više interesa i sjećanja nego što je to slučaj kod našeg naroda. Podsjetio je da je narod u selu Orlić gdje je Dositej napisao svoju prvu “Bukvicu” još 1911. g. podigao spomenik, a da se danas, na godišnjicu njegovog rođenja, jedva uspije okupiti dvadesetak ljudi. Dositej je u kninskom kraju između 1760. i 1771. u dva navrata proveo skoro pune tri godine.

Krajem oktobra održana je izvanredna sjednicu pododbora “Prosvjete” u Vojniću na kojoj je za predsjednika izabran Mirko Martinović, za potpredsjednika Čedomir Studen, a za sekretara pododbora Nada Malbaša. Osim Martinovića, Studena i Malbaše, u Predsjedništvo pododbora, izabrani su i Dijana Eremić, Nenad Borut, Milan Miljević i Mile Knežević. Pododbor “Prosvjete” u Vojniću jedan je od najaktivnijih u Društvu.

U prostorijama Središnje biblioteke Srba u Zagrebu posljednje oktobarske večeri otvorena je izložba slika polaznika likovne sekcije zagrebačkog pododbora “Prosvjete”. Slike su nastale u periodu od 1998. do 2016. godine, dok je sekciju vodio akademski slikar Miloš Popović. Po riječima voditeljice sekcije Lane Kovačević, izložbu čine 33 slike trinaestoro autora.

Povodom 150 godina od rođenja Alekse Šantića, u organizaciji  pododbora “Prosvjete” u Borovu, održan je skup posvećen ovom pjesniku. O životu i stvaralaštvu Alekse Šantića govorila je Mara Bekić Vojnović, predsjednica Društva za srpski jezik i književnost u RH. Aleksa Šantić je rođen 1868. godine u Mostaru gdje je proveo najveći dio svog života, a u rodnom gradu je i umro 1924. godine. Mostar je, uz Šantića, dao još nekoliko srpskih književnika poput Jovana Dučića, Svetozara i Vladimira Ćorovića, Pere Zupca i drugih, koji su ostavili snažan pečat tom gradu, rečeno je na skupu.