Časopis Prosvjeta

Dugogodišnja radnica “Prosvjete” Ankica Jokić, nakon duge i teške bolesti, umrla je 22. maja u Sisku. Ankica Jokić rođena je 9. marta 1957. u Sremskoj Mitrovici, a u “Prosvjeti” je radila od 13. marta 1997. godine. Iako nije bila rukovodilac, njene aktivnosti u “Prosvjeti” bile su itekako velike. Osim toga, neko vrijeme je radila i na distribuciji “Novosti”. Sahranjena je dan kasnije na Gradskom groblju Viktorovac u Sisku.

Na poziv KUD-a “Sveti Nikola” iz Varjaša u Rumuniji, pododbor SKD „Prosvjeta“ iz Ostrova, gostovao je na svečanosti hramovne slave Prenosa moštiju Svetog Nikole, u narodu znane i kao Sv. Nikola Letnji ili Nikolice. Članovi pododbora sa svojim su domaćinima i drugim vjernicima prisustvovali i svetoj liturgiji u tamošnjem hramu Svetog Nikole. Navečer su održali nastup u tamošnjem Domu kulture.

U suradnji s  lokalnim pododborom „Prosvjete“, VSNM Voćina je ove godine svoju slavu Nedjelju bogonosnih otaca, koja je i slava Pakračko-slavonske eparhije, a koja je ove godine “pala” 20. maja, obilježio osmom po redu smotrom folklora. U punoj dvorani Hrvatskog doma, tokom trosatnog trajanja na bini se izmijenilo deset ansambala uz 16 koreografija. Pododbori SKD “Prosvjete” iz Voćina, Slatine, Krnjaka i Zagreba, KUD-ovi “Branko Radičević” iz Dalja, “Zora” iz Silaša, “Đoko Patković” iz Bobote i ansambli “Pelagić” i “14. februar” iz Banjaluke i njihove komšije, KUD Mladost iz crkvene opštine Stapari koji su izvodili plesove i pjesme iz raznih krajeva regije. Program je vodio zamjenik župana Virovitičko-podravske županije i sekretar pododbora Igor Pavković koji se osvrnuo na aktivnosti svojih organizacija. U znak zahvalnosti za očuvane uspomene iz bliske prošlosti, predsjednik VSNM Voćina Miroslav Subotić uručio je zahvalnicu Milenku Vasiljeviću Čiki, autoru knjige “Putovanje kroz prazan drenovački i voćinski kraj sa sjećanjem na prošlost”, kao i drugima koji se bave temom očuvanja identiteta Srba u Slavoniji.

U okviru 41. Smotre folklornih amatera grada Zagreba, 19. maja je u zagrebačkoj dvorani Vatroslava Lisinskog održan skupni koncert izvornih, zavičajnih i grupa nacionalnih manjina. Na njemu se predstavilo 17 ansambala, od plesnih do sviračkih i pjevačkih grupa, među kojima i folkloraši zagrebačkog pododbora „Prosvjete“ s praizvedbom leskovačkih igara koreografa Dalibora Milovančevića, pod vodstvom Jovane Lukić.

Nažalost, i ove godine nastavio se trend odsustva nacionalnih manjina sa smotre, jer su osim folkloraša „Prosvjete“, nastupili samo folklorna grupa „Jeteliček“ koja djeluje u sklopu Češke besede, također s praizvedbom jednog od čeških narodnih plesova, bošnjački KUD Sevdah sa spletom bošnjačkih igara, kao i folklorna grupa „Romska duša“ koju je predstavio limeni orkestar.

Obilježavanje 76. godišnjice proboja partizana i civila iz ustaškog obruča na Petrovoj gori, održano 13. maja, osim u znaku političkih govora, prošlo je i u zapaženim folklornim nastupima pododbora “Prosvjete” iz Malog Gradca i Vojnića, kao i KUD-a “Tono Hrovat” iz Velike Kladuše, odakle je pred devastirani spomenik Vojina Bakića stiglo mnogo gostiju i prijatelja. Dok su Malogračani pažnju plijenili entuzijazmom djece, koja čine okosnicu folkloraša pododbora koji odnedavno vodi Željka Marčinko, Vojnićani, koje vodi Čedomir Studen, pokazali su uvježbanost i svojih starijih i svojih mlađih članova.

Srpski historičar književnosti i arhivist Bojan Đorđević održao je 10. maja predavanje “Hrvatski i srpski intelektualci u okupiranoj Srbiji 1915-1918” u Središnjoj biblioteci „Prosvjete“ u Zagrebu. „Za vreme okupacije Srbije u Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti vodile su restriktivnu kulturnu i obrazovnu politiku, pri čemu su se oslanjale na oficirski i podoficirski kadar, najvećim delom iz Hrvatske. Direktori i nastavno osoblje osnovnih škola bili su vojna lica te civili koji su znali srpski. Oko 61 odsto prosvjetnog kadra činili su Hrvati, mnogi od njih bili su književnici i kulturni radnici, kao i oni Česi i Mađari koji su znali srpski, ali nisu trebali znati ćirilicu koju su austrougarske vlasti zabranile. Vodilo se računa o političkom opredelenju, pa su neki civili koji su podneli molbe za nastavničku službu odbijani kao panslavisti“, rekao je Đorđević.

Što se tiče štampe, ona je bila zabranjena, osim „Beogradskih novina“ u kojima su surađivali i neki eminentni srpski književnici kao što su Simo Pandurević ili Bora Stanković, koji su zbog takve suradnje snosili posljedice.