Časopis Prosvjeta

Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine RH, održanoj 25. januara, predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer kazao je da je na javni poziv stiglo 1.080 prijedloga u kojima se traži 52,4 milijuna kuna, što je nešto manje od lanjske brojke kad su podnesena 1.123 prijedloga “teška” 53,3 milijuna kuna.

Budžetska sredstva za ovu godinu iznose 32,4 milijuna kuna, od čega je 27 milijuna predviđeno za kulturnu autonomiju, dok pet milijuna ide za bilateralne ugovore. Od ukupno 1.080 programa, na informiranje se odnosi njih 66 u iznosu od 19,8 milijuna kuna, dok je za izdavaštvo također podneseno 66 programa s potražnjom od 2,5 milijuna kuna. Najviše zahtjeva podneseno je za manifestacije, njih 495, a zatraženo je 14,9 milijuna, dok je za 453 programa kulturnog amaterizma zatraženo još 10,7 milijuna kuna.

Već tradicionalno Srpsko veče, koje je u organizaciji SNV-a i VSNM-a grada Zagreba održano 13. januara u restoranu Globus na Zagrebačkom velesajmu, okupilo je šestotinjak ljudi koji su do jutarnjih sati uživali u odličnoj atmosferi. Publiku su najviše razgalili trubači iz Šida, ali su svoju porciju aplauza dobili i folkloraši pododbora “Prosvjete” iz Vojnića koji su izveli dvije zahtjevne koreografije.

Ovogodišnji tradicionalni SNV-ov božićni prijem održan je 6. januara uz pozive na suradnju, obećanja bolje budućnosti za one koji i u 21. stoljeću žive bez vode i struje, kao i podjelu priznanja zaslužnima za područja važna cijeloj zajednici. Tako je nagrada “Nikola Tesla“, za doprinos razvoju srpskih institucija, uručena književniku Đorđu Nešiću, koji je posebno zaslužan za rad i razvoj Centra Milutina Milankovića u Dalju. Nagrada “Svetozar Pribičević“, za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa, pripala je Miljenku Domljanu za veliki doprinos u obnovi u ratu oštećene crkvene i kulturne baštine u Dalmaciji. Nagrada za humanizam “Diana Budisavljević“ uručena je novinaru Novosti Vladimiru Jurišiću čije su priče o malim ljudima s velikim problemima često završavale humanitarnim akcijama čitatelja ovog lista ili potezima vlasti koji su im te probleme olakšali ili uklonili.

Početkom godine započela je obnova Srpskog doma u Vukovaru sagrađenog 1904. godine za potrebe okupljanja srpske zajednice u tom gradu. Za potrebe obnove krajem prošle godine Vlada Republike Srbije donirala je milijun eura. Ranije su Hrvatska i Srbija donirale i sredstva za otkup te zgrade od poduzeća “Velepromet”, u čijem je vlasništvu bio za vrijeme Jugoslavije.

Srpski dom je sada u vlasništvu Srpskog narodnog vijeća, Zajedničkog vijeća općina  i Srpske pravoslavne crkvene opštine Vukovar čiji predstavnici preko Upravnog odbora upravljaju ovim objektom.

Započeti su radovi na čišćenju dvorišnog dijela, kao i unutrašnji radovi u glavnoj zgradi u kojoj će biti smještene kancelarije za sveštenike i prostorije koje će koristiti srpska udruženja s područja Vukovara i okolice. Predviđeno je i uređenje tavanskog prostora s nekoliko prostorija koje će se iznajmljivati, dok se u dvorištu planira izgradnja još jedne, nove zgrade s multifunkcionalnom dvoranom.

Na sjednici održanoj 23. decembra u Zagrebu, delegati “Prosvjete” praktički jednoglasno smijenili su staro i izabrali novo uže rukovodstvo Društva. Dužnosti su razriješeni predsjednik Siniša Ljubojević, potpredsjednici Sretenka Čaović i Jovica Radmanović, a razriješen je i generalni sekretar Srđan Tatić koji će tu dužnost obavljati do izbora novog sekretara.

Novi predsjednik “Prosvjete” je Mile Radović, dugogodišnji direktor i sadašnji prokurist izdavačkog poduzeća “Prosvjeta”, a potpredsjednici su sveučilišni profesor Siniša Tatalović i rukovodilac kazališta “Kerempuh” i zagrebački “ministar za kulturu” Duško Ljuština koji su izabrani jednoglasno.

Ovakvim kadrovskim odlukama većina delegata “Prosvjete” izrazila je protivljenje politici dosadašnjeg užeg rukovodstva koje je vodilo sve dubljem potonuću “Prosvjete”. Razrješenju starog i izboru novog rukovodstva, prethodila je višesatna besplodna rasprava u prostorijama “Prosvjete” u kojoj se nije stiglo ni do glasanja o dnevnom redu. Skoro dva sata bila su potrebna samo da se izglasa radno predsjedništvo, a nije se došlo ni do izbora verifikacione komisije koja bi ustanovila tko je od delegata prisutan.

Kako Ljubojević, kao predsjedavajući, nije prešao na izglasavanje dnevnog reda, a u cilju osiguravanja normalnih uslova za nastavak rada, većina delegata napustila je dvoranu “Prosvjete” i preselila se u dvoranu “Privrednika” gdje je nastavila sjednicu. Tamo je ustanovljena prisutnost 42, od ukupno 61 delegata s pravom glasa, i izabrana radna tijela. Dok je kod razrješenja “pao” pokoji suzdržan glas, Radovića, Ljuštinu i Tatalovića, za čije je imenovanje ranije dobivena suglasnost velike većine pododbora, delegati su izabrali jednoglasno.

Mile Radović koji je svojevremeno izvukao iz teškoća izdavačko poduzeće “Prosvjeta”, naglasio je da je pristao pomoći SKD-u, ali i da očekuje pomoć od svih u borbi za oporavak ove krovne kulturne institucije Srba u Hrvatskoj. „Moramo se prestati svađati jer samo tako možemo nešto uraditi. Što prije moramo konstituirati tijela ‘Prosvjete’ kako bismo se reorganizirali, uveli nove sadržaje i riješili otvorena pitanja oko imovine“, rekao je Radović.

Nakon održavanja sjednice Skupštine u nekim medijima pojavilo se saopćenje koje je izdala grupa okupljena oko sad već bivšeg predsjednika SKD “Prosvjeta” Siniše Ljubojevića.  Komentar tog saopćenja dao je Nikola Arbutina koji je predsjedao radnim predsjedništvom u nastavku sjednice. „Odluke o smjeni dosadašnjeg vodstva i izboru novog donesene su na nastavku sjednice Skupštine ‘Prosvjete’. Pošto Skupština od početka nije vođena u skladu s poslovnikom, jer je do izbora radnog predsjedništva trebalo dva sata, a pošto ni nakon više sati dnevni red nije stavljen na glasanje, radno predsjedništvo je dalo pauzu od 15 minuta i pozvalo delegate da pređu u susjednu dvoranu kako bi se u normalnim uslovima mogao nastaviti njen rad. Velika većina delegata, revoltirana blokiranjem rada Skupštine od strane predsjednika Ljubojevića, a u interesu ‘Prosvjete’, nastavila je s daljnjim radom u skladu sa statutom i poslovnikom. Tvrdnje koje se iznose u saopćenju nisu utemeljene ni na čemu, ni na činjenicama, ni na istini. Nastavku Skupštine prisustvovala je velika većina koja je svoju volju iskazala izborom novog rukovodstva“, rekao je Arbutina.

U zagrebačkoj Centralnoj biblioteci SKD „Prosvjeta“ tokom decembra su u organizaciji Crkvene opštine zagrebačke održana tri predavanja u sklopu Božićnog ciklusa. Na prvom, 6. decembra, pod naslovom „Smisao i značaj posta u hrišćanskom životu“ pred ispunjenom dvoranom govorio je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije pojašnjavajući smisao posta kroz primjere iz Svetog pisma. Istaknuo je značaj posta kao pripremu za velike praznike, posebno Rođenja Hristovog. „Ovaj post, kao i neki drugi postovi, pre svega Vaskršnji post, jeste post u čast nekog događaja iz života Gospoda našega Isusa Hrista. Ovaj je vezan za Njegovo rođenje. Taj praznik Rođenja Hristovog jeste praznik mira. Praznik kada šaljemo poruke mira jedni drugima i kada se šalju poruke mira čitavom svetu. Praznik koji se još u našem narodu i našoj Crkvi naziva mirboženje“, kazao je Porfirije, podsjetivši da je Bog uveo post kada je Adamu i Evi rekao da ne jedu sa drveta poznanja dobra i zla. „Reč post tolazi od grčke reči nistevo što znači ne jedem. Bog kaže Adamu: ‘Sa drveta od znanja dobra i zla, s njega ne jedi’. Adam, koji je sve dobio od Boga pa i ovaj postojeći svet koji je raj ili hram koji mu je dat da u njemu služi, je trebao svojom slobodnom voljom da prihvati tu Božiju zapovest u kojoj se već u početku otkriva smisao posta“, kazao je mitropolit.

Drugo predavanje u Božićnom ciklusu predavanja održao je 13. decembra prezviter Rade Despotović iz Ljubljane, na temu „U svetlosti Tvojoj vidimo svetlost“ kazavši da je „Gospod naš Isus Hristos jedina istinska svetlost svetu i da jedino kroz Njega ljudi mogu da spoznaju Boga“, dok je, opet u srijedu, 20. decembra, predavač bio arhimandrit Danilo Ljubotina koji je govorio na temu „Praznik Roždestva Hristova u svetlosti tradicije – nekad i sada“.

Od septembra do novembra u istom prostoru održana je serija predavanja pod zajedničkim nazivom „Crkva i društvo“ u kojem je o nestabilnosti vjere tradicionalnih hrišćana govorio protojerej-stavrofor Zoran Krstić sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu; o pitanjima i izazovima teologije u 21. vijeku vanredni profesor s istog fakulteta Predrag Dragutinović; o šutnji i našem vremenu još jedan profesor Rastko Jović; o teologiji u virtualnom svijetu đakon Zdravko Jovanović te o odgovornosti hrišćana u suvremenom svijetu prezviter Aleksandar Đakovac.