Časopis Prosvjeta

Dječjim Božićnim koncertom, održanim 22. decembra, Centralna biblioteka SKD „Prosvjeta“ završila je svoj program događanja za 2017. godinu. Desetoro učenika zagrebačkih muzičkih škola (od prvog do petog razreda osnovne muzičke škole) samouvjereno su izvodili djela svjetskih muzičkih klasika na trubi, saksofonu, harfi, violini i klaviru, za što su nagrađeni gromkim aplauzom publike. Svečani ton koncertu su dale i dvije četvrtašice najavljujući izvođače i kompozicije. Centralna biblioteka SKD „Prosvjeta“ je tako Staru godinu ispratila na najljepši način –  djelima Duvernoya, Schuberta, Gnesine, Pierponta i ostalih velikana u interpretaciji malih muzičkih virtuoza.

U Centralnoj biblioteci “Prosvjete” 21. decembra govorilo se o novoj knjizi Čedomira Višnjića: Vreme sporta i razonode – Titina Hrvatska i njeni Srbi, 1951 – 1971.

Ova knjiga nudi važan dio istine o hrvatsko-srpskim odnosima u 20. vijeku, rečeno je na promociji upriličenoj kao razgovor autora s novinarom Bojanom Munjinom, uz podsjećanjе na lik i djelo Vladimira Bakarića koji je u to vrijeme bio glavna politička figura Hrvatske. Knjiga je svojevrsni nastavak prethodnih knjiga Kordunaški proces i Partizansko ljetovanje, o odnosu Srba iz Hrvatske i jugoslavenskog i hrvatskog komunističkog pokreta.

U Okučanima je 17. decembra održana Smotra stvaralaštva nacionalnih manjina zapadne Slavonije. Nakon defilea po ulicama, slijedilo je razgledavanje Zavičajnog muzeja, a publika je pratila kulturno-umjetnički program u kojem su se predstavili domaći, virovitički i okučanski pododbori “Prosvjete”, Ukrajinski klub “Andrija Pelih” iz Slavonskog Broda, KUD “Hasan Mujezinović” iz Cazina, KUD “Mirkovo kolo” iz Vrbaške i KUD “Tkanica” iz Okučana.

Povodom 200. godišnjice rođenja pjesnika i političara Ognjeslava Utješenovića Ostrožinskog, sveučilišni profesor Drago Roksandić održao je 14. decembra u prostorijama Centralne biblioteke “Prosvjete” u Zagrebu predavanje o čovjeku koji je imao snažan uticaj na Hrvatsku u 19. vijeku. Rođen u Ostrožinu, kod Vrginmosta, u avgustu 1817. godine, Ognjeslav 1842. postaje upravni krajiški oficir. Kasnije ga je ban Jelačić postavio u saborski odbor za graničarske reforme. Nosilac je brojnih priznanja, odlikovanja i ordena, među kojima i viteškog ordena Leopolda i Franje Josipa. Po mišljenju mnogih, Utješenović je kao pjesnik i književnik stekao vječito ime u srpskoj književnosti. Pisao je lirske i epske pjesme, rasprave, osobito o Vojnoj Krajini, članke iz upravne struke i slično. Pjesme, koje je od 1842. ponajviše objavljivao u Danici ilirskoj, skupio je i u zbirci Vila Ostrožinska. Godine 1859. je objavio Kućne zadruge Južnih Slavena u Beču na njemačkom jeziku. Umro je u Zagrebu u junu 1890. godine.

Zagrebačkoj publici se 14. decembra u Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji “Kantakuzina Katarina Branković” predstavio beogradski Trio Pokret koji čine violinistica Madlen Stokić Vasiljević, klarinetist Miloš Nikolić i pijanistica Maja Mihić izvodeći skladbe modernih kompozitora.

„U Zagrebu smo u sklopu ovogodišnjeg projekta nazvanog ‘Dinamika pokreta’“, rekao je Miloš Nikolić, profesor u Muzičkoj školi “Mokranjac” i dodao da su koncerti do sada održani u Beogradu, Skoplju, Zagrebu i Ljubljani, a da postoji plan da se jedan održi u Sarajevu. Turneju je omogućilo udruženje SOKOJ iz Srbije s ciljem promoviranja suvremenog muzičkog stvaralaštva iz Srbije.

Povodom 140. godišnjice rođenja pisca Petra Kočića u Centralnoj Biblioteci “Prosvjete” 12. decembra održano je predavanje sveučilišnog profesora Dušana Marinkovića “Kočićev stvaralački svijet”. Marinković je naglasio da Kočić djeluje u vrijeme kulturnog obrata nakon odlaska Turaka i dolaska druge vlasti, odnosno u vremenu tranzicije, kako književno, tako i politički.

Kočić je rođen 1877. u Banjaluci, a njegovo djelovanje u BiH bilo je usmjereno na borbu protiv Austrije i naročito nepoštednu borbu protiv ostataka feudalnog ropstva. Iako je bio poslanik provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu, vlasti su ga često gonile jer je slovio kao jedan od najsmjelijih podstrekača narodnog ponosa i propovjednika društvene pravde. Prvo značajnije Kočićevo književno djelo Pjesme objavljeno je 1898., a tri zbirke pripovjedaka pod naslovom S planine i ispod planine objavio je 1902., 1904. i 1905. Kočićeva zbirka pripovjedaka, Jauci sa Zmijanja objavljena je 1910., ali je ostao najpoznatiji po političko-socijalnim satirama “Jazavac pred sudom” i Sudanija.