Časopis Prosvjeta

SPC i srpska zajednica u Rijeci nizom manifestacija od 14. do 29. oktobra obilježili su prvih 300 godina uspješnog bivstvovanja u tom lučkom gradu.

Svečana akademija o 300 godina pravoslavlja u Rijeci počela je igrokazom o Karlu VI. koji je 1717. donio “patent”, povelju o dozvoli dolaska 218 pravoslavnih porodica iz Dalmacije u taj grad, dajući im i prava na vjersku slobodu, da izgrade svoj hram, školuju se na vlastitom jeziku, po svojoj tradiciji zakapaju mrtve i sami biraju svoga poglavara. To je početak vjekovne multikulturalnosti Rijeke koja je jedan od razloga zbog kojih će ovaj grad pod geslom “Luka različitosti” biti Evropska prijestolnica kulture 2020. godine.

Osim arhijerejske liturgije i akademije, odigrane su predstave beogradskog pozorišta Slavija i Dječjeg pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke. Uz izložbu ikona u hramu Sv. Nikole, održane su još dvije izložbe – izložba “Pravoslavna zajednica u Rijeci u 18. vijeku” i  izložba “Sve na broju” Mihaele Vujnović u prostorima SKD “Prosvjeta“.

Međunarodni naučni skup o srpsko-pravoslavnom postojanju u Rijeci održan je 19. i 20. oktobra, a nisu izostali ni Dani Skadarlije u Rijeci i Opatiji s kulinarskim i muzičkim specifičnostima, susreti privrednika, zajednički koncert Ženskog zbora “Banjalučanke” i Ženske klape “Kastav”, kao i druženje sa sportašima iz Srbije.

Pododbor “Prosvjete” u Viškovu održao je 13. oktobra 5. Susrete pjesnika i prijatelja srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Publika je uživala u djelima domaćih i gostujućih pjesnika. Na Susretima su se prisjetili pokojnog Obrada Z. Maleša, koji je njihov idejni začetnik. Publici se recitacijom predstavila djevojčica Nikolina iz Pododbora Borovo, kao i pjesnici Sara Atlagić, Mila Landup, Milenko Vasiljević, Zdravko Pejanović, Slavica Petrović, Mirjana Stojaković, Božo Malić, Margita Rekić Grolmusova i Anđa Jotanović. Manifestaciji je prisustvovala i potpredsjednica “Prosvjete” Sretenka Čaović.

U organizaciji karlovačkog Pododbora SKD „Prosvjeta“ i VSNM-a Karlovca 7. oktobra održana je tribina “Kordun u prošlosti – historijski osvrt”. „Nemoguće je govoriti o Kordunu izvan konteksta Vojne krajine“, rekao je istoričar i pisac Mile Dakić, dodajući da su Krajišnici bili slobodni ljudi, da nikad nisu bili kmetovi i da se na njih nisu odnosili feudalni zakoni. Dragan Grubješić, voditelj historijsko-književne sekcije Pododbora, podsjetio je da je Kordun imao vrlo burnu i turbulentnu historiju. „Bilo bi dobro da u jednoj knjizi možemo naći sve aspekte naše kulture, ali nažalost nismo uspjeli izdati monografiju Korduna“, rekao je Grubješić.

U knjižnici “Bogdan Ogrizović”, u centru Zagreba, 7. oktobra predstavio se satiričar iz BiH Srđan Puhalo s više od 140 blogova sakupljenih u knjizi “Samo frontalno”. Predstavljanje knjige organizirao je Pododbor “Prosvjete” iz Zagreba, a o knjizi su, uz moderiranje Anete Lalić i samog autora, govorili profesorica Mira Bićanić iz Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu i Domagoj Zovak iz satiričke emisije Newsbar.

Na komemoraciji žrtvama ustaškog dječjeg logora 7. oktobra u Sisku skupilo se više od 350 ljudi. Nakon natezanja gradskih vijećnika lokacija na kojoj se nalazi spomen-obilježje dan ranije konačno je nazvana Park Diane Budisavljević u počast ženi koja je spasila veliki broj djece s Kozare. Uz bivše logoraše, komemoraciji i parastosu za nevine žrtve prisustvovali su i brojni članovi srpskih manjinskih vijeća i organizacija iz Siska i Zagreba, kao i iz drugih mjesta.

Tradicionalni 13. Sajam starih zanata i običaja te 9. Gužvarijada, održani 7. oktobra u Društvenom domu u Dalju u organizaciji Općine Erdut, lokalne Turističke zajednice, SKD “Branko Radičević” iz Dalja i Mjesnog odbora Dalj, bili su prilika da se predstave brojni KUD-ovi, među kojima i ansambli pododbora “Prosvjete” iz  Slatine, Okučana i Garešnice. Po riječima načelnika općine Erdut Jugoslava Vesića, sajam je namijenjen poticanju razvoja ruralnog turizma, kulture, običaja, zanata i gastronomije tog podneblja, kao i osnaživanju položaja općine Erdut na karti kontinentalne Hrvatske. Osim domaćih, svoje su proizvode izložili i gosti iz drugih dijelova Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH.