Časopis Prosvjeta

Dana 13. oktobra, u uobičajeno vrijeme za književne večeri i susrete u „Prosvjetinoj“ zagrebačkoj biblioteci Aleksandra Radošević Sabadoš i Mirjana Čupić iz Vukovara govorile su o lavandi i svojim proizvodima stvorenim na bazi ove aromatične biljke. Govorom i komunikacijom dominirala je Aleksandra, dok je Mirjana suvereno i znalački govorila o svojim proizvodima. Relaksiranoj atmosferi prisutnih pridonio je i opuštajući miris lavande.

U prostorijama Centralne biblioteke “Prosvjete” u Zagrebu postavljena je izložba “Portreti 2” fotografa Jovice Drobnjaka. O slikama i izložbi govorili su voditeljica biblioteke Snježana Čiča, fotograf Mio Vesović i sam autor. Izložba predstavlja drugi dio serije “Portreti 1” koja je u februaru ove godine izložena u zagrebačkoj knjižnici “Bogdan Ogrizović”. Portretima ljudi koji su objavljivani u više novina i portala u ovoj na  izložbi su dodate i slike osoba koje su dale doprinos u afirmaciji “Prosvjete” i kulturi Srba uopće.

Otvaranju izložbe, koju se moglo razgledati do kraja oktobra, prisustvovali su i mitropolit Porfirije, diplomati ambasade Srbije u Zagrebu, manjinski aktivisti i aktivisti srpskih organizacija, kao i ljudi iz javnog života Zagreba.

Pododbor “Prosvjete” u Kneževim Vinogradima organizirao je trodnevnu kulturnu manifestaciju. Belomanastirski slikar i etnograf  Milan Dvornić otvorio je svoju izložbu slika i predstavio knjigu “Oj Vidovo, Vidovo”. Drugog dana održano je pjesničko veče uz učešće lokalnih pjesnika, pisaca i pjevača Mihajla Zečevića, Živojina Manojlovića i Branislava Barvalca. Pjevač i tamburaš iz Bobote Mihajlo Zečević predstavio je svoju knjigu pjesama “Iz srca i duše”, a Živojin Mihajlović knjigu pjesama i opisa narodnih običaja “Trpinjo, ja sam tvoje dete”. Mjesec dana kasnije, također u Domu kulture, održana je po prvi puta dvodnevna likovna kolonija. Odazvalo se osam slikara iz Kneževih Vinograda, Donjeg Miholjca i Zmajevca, dok je još dvoje dostavilo radove na izložbu.

Pododbor “Prosvjete” u Borovu priključio se obilježavanju stogodišnjice smrti slavnog srpskog pisca Petra Kočića. O životu i radu književnika koji je u svojim djelima oslikavao Bosnu 19. vijeka i borio se za slobodu i društvenu pravdu, govorio je profesor Jovan Delić s Filološkog fakulteta u Beogradu.

U organizaciji zagrebačkog pododbora “Prosvjete” i  VSNM grada Zagreba posljednje  septembarske večeri  u zagrebačkom kinu “Grič”održana je tribina “Od partizanke do domaćice: slika žene u jugoslovenskom filmu”.

Marijana Stojčić iz Saveza antifašista Srbije, uz moderaciju novinarke Mime Simić govorila je o korelaciji slike žene u jugoslavenskom filmu do kraja 60-tih godina prošlog vijeka sa emancipatorskim politikama socijalističke Jugoslavije.

– Slika žene u filmu korespondirala je s društvenim kontekstom i promjenama koje su se dešavale do kraja 60-ih.  Na nivou realnosti imamo neverovatan emancipatorski zalet, kako u  institucionalnom smislu i zakonskim okvirima do podizanja nivoa obrazovanja i ukupne emancipacije žene,  rekla je Marijana, ističući kako je uloga žena bila prikazana i kroz pojedinke i kroz ženski kolektiv.

– Do početka 50-ih godina imamo sliku žene koja se emancipuje kroz borbu, a zatim kroz rad, Od 50-ih godina slika radnice, odnosno žene koje se emancipuje kroz svoj odnos prema radu, polagano biva zamenjena slikom domaćice, rekla je i navela da je uzrok tome javljanje konzumerističkog, potrošačkog mentaliteta.

Pokazatelj promjena u društvu bilo je i (samo)ukidanje Antifašističkog fronta žena (AFŽ) , provedeno 1953. koji je od osnivanja 1942.  predstavljao platformu za okupljanje žena u cilju ostvarenja njihovih prava. AFŽ se bavio otklanjanjem posljedica rata, poticanjem odgoja i obrazovanja, izgradnji novih stambenih objekata, kulturnom radu …

U socijalističkoj Jugoslaviji snimljeno je oko 900 filmova, s tim da je istraživanje bilo usmjereno na sliku žene u filmovima do kraja 60-ih, rekla je Marijana, ističući da su i istraživanje i tribine koje su do sada održane u Beogradu i Kruševcu dio projekta “Antifašistički bioskop”.

Kraj avgusta i početak septembra obilježile su dvije neuspjele skupštine “Prosvjete” koje su inicirali predsjednik i potpredsjednici Društva s dnevnim redom opoziva članova Glavnog odbora, Nadzornog odbora, Suda časti i Komisije za statut. Prva sjednica 20. avgusta protekla je bez kvoruma, jer je natpolovična većina bila na konzultativnom sastanku gdje je zaključeno da se mora omogućiti rad organa Društva, prije svega Glavnog odbora i da se konačno konstituira Nadzorni odbor. Istoga dana sazvana je nova sjednica na kojoj su se pojavili skoro svi delegati, ali je odvijanje zapelo i prije određivanja dnevnog reda. Zbog svađe da li se o njemu mora odlučivati javno ili tajno. Osim toga, po mišljenju Odjela za registraciju udruga Gradskog ureda za opću upravu u Zagrebu, sjednica je sazvana protustatutarno, jer nije prošlo najmanje 15 dana između dvije sjednice, već samo 13, tako da su se delegati nakon trosatne rasprave razišli kućama.