Časopis Prosvjeta

U Biblioteci Prosvjete je predstavljena knjiga Aleksandre Kučeković Sakralna baština Srba u zapadnoj Slavoniji koja govori o istoriji pravoslavlja u tom dijelu Hrvatske. Knjiga je bazirana na arhivima Pakračke eparhije i drugoj građi koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu i Muzeju SPC-a u Beogradu, rekla je autorica i naglasila veliku podršku starijih kolega, ali i pokojnog mitropolita Jovana koji joj je omogućio pristup građi u Beogradu.

O knjizi su govorili predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić koji je podsjetio da je ta knjiga dio edicije registra kulturne baštine Srba u Hrvatskoj koji je pokrenula Prosvjeta, Branko Čolović koji je napisao knjigu o crkvenoj baštini u Dalmaciji i protojerej stavrofor Slobodan Lalić koji je kao paroh u Pakracu obilazio ono što je ostalo od crkvene baštine u zapadnoj Slavoniji čija je devastacija nastavljena i nakon rata 90-ih.

Sveti Nikola slava je mnogim vijećima, ali je zbog ne tako davno uvedenog običaja dobivanja poklona, ta slava dugo očekivana i od strane srpske djece u Hrvatskoj. To je bio slučaj u Pakracu gdje su tamošnji učenici koji pohađaju dodatnu nastavu srpskog jezika dobili poklone. Sveti Nikola je još jednom darivao djecu i to u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Pakracu,

U Karlovcu je u kazalištu Zorin dom održan kulturno-umjetnički program na kojem su nastupili folkloraši pododbora SKD Prosvjeta iz Vojnića, KUD-a Kordun, dječji Baletni studio karlovačkog Zorin doma, na programu su se izvodile narodne pjesme i recitirale pjesme o Svetom Nikoli. Naravno, nije izostalo ni darovanje djece.

U organizaciji Zagrebačko-ljubljanske mitropolije, Crkvene opštine zagrebačke i biblioteke Prosvjete u Zagrebu održan je božićni ciklus predavanja o vjeri. Prvo predavanje pod nazivom “Vjera tvoja spasla te je” održao je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, pri čemu je govorio o poimanju vjere kod vjernika, ali i o raznim pseudovjerskim uticajima na njih. Drugo predavanje “Vitlejemska zvijezda: hrišćanstvo i astrologija”  održala je pravoslavna publicistkinja iz Beograda Janja Todorović na temu okultizma, o čemu bi, kako je rekla, “vjernici trebali imati zdravo rasuđivanje”. U trećem predavanju, gost iz Japana Masatoši Džon Šoji upoznao je publiku s  pravoslavljem u Japanu. Japanska pravoslavna crkva ima autonomiju u okviru Ruske pravoslavne crkve čiji su sveštenici osnovali tu crkvu sredinom 19. vijeka. Crkva danas ima 60-ak parohija, 26 sveštenika i 10.000 vjernika iz redova srednje klase, rekao je Džon, ističući da crkva primjenjuje julijanski kalendar, osim za Božić, pa je i post kraći, te da se u vjerskim obredima koristi ruska crkvena muzika.

U biblioteci “Prosvjete” u Zagrebu 18. decembra otvorena je izložba “Grafike: Dragan Čubrić” koju čine 24 grafička lista, uglavnom linorezi, iz grafičke zbirke Borisa Vrge. U svom govoru, predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić naglasio je da se Vrga, davanjem na raspolaganje grafika za izložbu, osim istaknutim srpskim umjetnicima, odužuje i svom zavičaju, podsjetivši da se Čubrić rodio u banijskom selu Veliki Gradac kod Gline. Otvarajući izložbu, Vrga je naglasio da je Čubrić karijeru ostvario u Beogradu gdje i danas živi i radi. – U Čubrićevim radovima vidljiv je interes za čovjeka, pogotovo onih ljudi koji su preživjeli užase rata, što je i posljedica Čubrićevog aktivnog učešća u NOB-u što se i vidi na nekim od grafika, rekao je Vrga.

Pakrački pododbor Prosvjete obilježio je početkom  decembra dvadeset godina kulturnog rada, pri čemu se naročito ističu aktivnosti s djecom školskog i predškolskog uzrasta kroz dramske i likovne radionice, foto-sekcije, mali folklor i pjevačku sekciju. Održavane su kulturne manifestacije, tribine i književne večeri i kontinuirano se odvijala suradnja s redakcijom lista “Bijela pčela”, gdje su objavljivani mnogi dječji radovi. Krajem 90-ih uspješno je organizirana dodatna nastava za osnovnoškolce koja se provodila četiri godine, a njegovanje srpskog jezika i kulture obnovljeno je u školskoj 2010/11. do danas, rekao je predsjednik pododbora Miroslav Grozdanić.

Nekoliko godina odvijala se zajednička suradnja s pododborom Daruvar na folklornim aktivnostima, a nabavljeno je i po 12 muških i ženskih narodnih nošnji izrađenih po uzorcima s ovog područja, kroz donaciju Ministarstva za dijasporu Srbije i generalnog konzulata Srbije iz Vukovara koje se zajednički koriste u pododborima Daruvar, Pakrac i Garešnica, rekao je Grozdanić.

Simpozij “Tranzicija i kulturno pamćenje” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu okupio je više desetina naučnih radnika  iz Hrvatske i još desetak zemalja. Kulturno pamćenje je neizbrisivo, poručilo je i naglasilo više govornika uz isticanje veza i posebnosti srpske i hrvatske književnosti.

Simpozij je bio svojevrsna završnica trogodišnjeg naučno-istraživačkog projekta “Hrvatski književno-kulturni identitet u tranziciji/regionalnom kontekstu (aspekti hrvatsko-srpskog kulturnog dijaloga)”. Radi se o prvom sistematskom istraživanju hrvatskih i srpskih književnih i kulturnih odnosa u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine. Organizator Dušan Marinković naglasio je da su i projekt i simpozij kao završnica ispunili njegova očekivanja. Profilirao se niz sadržaja koji do sada u hrvatskom kulturnom prostoru nisu imali mogućnost da se pokazuju, rekao je Marinković,

–  Na nivou kulturne politike, bili smo ovih dana svjedoci dva velika događaja u svijetu hrvatsko-srpskih veza: jedan je izložba zbirke Pavla Beljanskog, a drugi ovaj skup kojim sam bio vrlo zadovoljan. Izlaganja su bila vrlo sadržajna i nitko tu nije slučajno zalutao; ovakvom temom se nitko ne bavi zbog skupljanja bodova po “bolonji” već se bavi zato što mu to nešto u životu znači. To se u ova dva dana jako osjećalo, zaključio je predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić.