Časopis Prosvjeta

Na sjednici od 10. septembra Vlada premijera Zorana Milanovića donijela je odluku o darovanju nekretnine u Preradovi-ćevoj ulici 23 u Zagrebu SKD “Prosvjeta”. Time je praktično dovršena prav-na borba za vraćanje ove nekretnine oduzete 1962. godine. U nekretninu spadaju zgrada, dvorište i vrt, ukupne površine 3.066 kvadratnih metara i nalazi se uz zgradu u Preradovićevoj 21, koja je ranije sudski dodijeljena “Prosvjeti”. U toku je procjena vrijednosti nekretnine, a nakon što se “Pro-svjeta” povuče iz postupka o vraćanju zgrade u Preradovićevoj 18, potpisat će se i darovni ugovor.

Školovanje u Srpskoj pravoslavnoj opštoj gi-mnaziji započela je jedanaesta generacija polaznika, ukupno njih 19, od kojih je jedan iz Valjeva, dok je troje osnovnu školu završilo u Republici Srp-
skoj, a za nastavak obrazovanja su odabrali Zagreb. Interes je bio veći nego prethodne dvije godine, budući da je samo u ljetnom upisnom roku bilo više od 50 prijava za upis, a jedini uslov za upis je prelazak upisnog praga od 56 bodova.Škola nudi bogate izvannastavne aktivnosti, a za očekivati je da se, kao i kod ranijih generacija, netko od učenika uključi i u aktivnosti sekcija u zagrebačkoj “Prosvjeti”.

Redovna Skupština SKD “Prosvjete” održana 12. septembra u Zagrebu, pokazala je da rukovodstvo i delegati imaju ra -zličite poglede na načine prevazilaženja problema u nekim od 50-ak pododbora koliko ih ima ova centralna srpska kulturna institucija.
Ipak, suglasnost je postignuta u dijelu izmjena statuta u cilju usa -glašavanja sa zakonskim propisima jer da nije, “Prosvjeta” bi se našla pred organizacijskim problemima.
Delegati ipak nisu usvojili izmjene statuta čiji je bio cilj prevazila -ženje situacije u pododborima u Zagrebu i Rijeci, ali i učešće istaknu -tih intelektualaca u radu Društva.
Iako je nakon burne rasprave protiv izvještaja o radu glasalo tek troje delegata, izvještaj o radu nije prihvaćen zbog velikog broja suzdržanih glasova, pa se treba nadopuniti do naredne skupštine. O atmosferi koju je stvarao dio delegata, govori i zahtjev za izglasava -njem nepovjerenja predsjedniku Čedomiru Višnjiću u dnevni red koji je odbijen većinom glasova.

Historija i identitet Srba u Hrvatskoj i njihovi odno -si sa Hrvatima bili su tema petog modula političke akademije održa -nog od 18. do 20. septembra u Termama Jezerčica blizu Zagreba.
Polaznicima pete generacije kojih je ovaj put bilo 13 od ukupno 18, predavanja su držali historičari Hrvoje Klasić i Filip Škiljan, kao i predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić koji im je govorio o kulturi i tradiciji Srba u Hrvatskoj, osnovnim elementima njihovog identiteta i njegove povezanosti sa SPC-om.

U prostorijama Filozofskog fakulteta u Za-grebu 14. septembra otvorena je izložba Vladan Desnica i ‘Desničini
susreti’, posvećena desetgodišnjici kontinuiranog djelovanja obnovljenih Desničinih susreta. Vladan Desnica je i danas aktualan pisac, o čemu svjedoči i velika čitanost njegovih djela, rečeno je na otvorenju na kome se publici obratilo više profesora i stručnjaka koji su, svaki sa svog aspekta, govorili o značenju Desničinog života i rada. Među njima su bili i profesor Drago Roksandić koji je u suradnji s porodicom Desnica i pokrenuo obnovljene Susrete, kao i predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić.

Biblioteka “Prosvjete” u Zagrebu svoju je je-sensku sezonu započela 22. septembra predavanjem Zorana Paunovića, predavača engleske i američke književnosti na Univerzitetima u Beogradu i Novom Sadu na temu Vladimir Nabokov, jedini svetski pisac.
Tri dana kasnije u istim prostorima otvorena je izložba Novice Vučinića s 30-ak radova koji su nastajali tokom deset godina i koji uglavnom prikazuju pejsaže Gorskog kotara i jadranske obale, a ima i mrtvih priroda.
Prilikom otvaranja naglašeno je da je Vučinić svestrani umjetnik koji je zaljubljen u svoj Gorski kotar gdje učestvuje u svim društvenim događanji-ma, od predavanja učenicima, do vođenja muzičkih grupa i rada u “Prosvje-ti” i ljetnim školama.