Časopis Prosvjeta

Knjiga “Crveno svjetlo – Jugoslavenska partizanska fotografija i društveni pokret 1941. – 1945.” novinara Novosti Davora Konjikušića, predstavljena je 4. aprila u Novinarskom domu u Zagrebu. – Za stvaranje ove knjige bila je potrebna velika hrabrost, rečeno je na predstavljanju na kojem su osim autora o knjizi govorili i Boris Postnikov iz Novosti, historičar Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Sanja Horvatinčić iz Instituta za povijest umjetnosti.

U organizaciji Narodne biblioteke Dalj, pododbora “Prosvjete” Dalj i Kulturno-naučnog centra “Milutin Milanković”, u Dalju je upriličen program “Čitanje pod zvezdama” čiji je cilj popularizacija književnosti i kulture čitanja. Ovogodišnji multimedijalni program pod naslovom “Išao sam mnogim drumovima…” bio je posvećen kulturi Roma. – Naziv programa prevod je poznate pesme “Đelem, đelem” koja je himna svih Roma sveta.

Sveučilišni profesor Konstantin (Kosta) Momirović (1932 – 2004.) bio je jedan od najznačajnijih znanstvenika u Jugoslaviji, a važio je za pionira i u svjetskim razmjerima, rečeno je na predavanju “Sjećanje na Konstantina Momirovića” održanom 28. marta u prostorijama Središnje biblioteke Srba u Hrvatskoj. Franjo Prot, koji je bio najbliži Momirovićev suradnik tokom znanstveno-profesorske karijere u Zagrebu, prisutne je podsjetio na njegov rad u više naučnih i životnih oblasti, od psihologije i kineziologije do matematičkih metoda i informatike. Uvodeći znanstvene osnove u fizičku kulturu, od kineziologije je napravio ravnopravnu nauku s ostalima.

– Danas se o Momiroviću premalo zna, iako se mnoge metode koje je uveo i sada koriste – rekao je Prot, ističući da je Momirovića Srpsko narodno vijeće prepoznalo kao važnu osobu, za razliku od brojnih institucija i javnosti u Hrvatskoj i Srbiji gdje je radio od 1991. do smrti 2004.

– Važno je podsjetiti što je sve učinio za našu sredinu, pogotovo danas, 28. ožujka, na petnaestu godišnjicu njegove smrti – rekao je Prot.

U prostorijama osječkog pododbora “Prosvjete” održana je promocija poetske zbirke “Moja radost i moja tuga u 65 pjesama” Milenka Vasiljevića – Čike. Autora, rođenog 1943. godine u Sekulincima kod Voćina, koji danas kao penzioner živi u Osijeku, predstavili su Nikola Živković, profesor jezika i književnosti u penziji iz Belog Manastira i pjesnik Đorđe Nešić iz Bijelog Brda, koji su knjigu pripremili za objavljivanje. Promocija je popraćena i prikazom 30 Vasiljevićevih knjiga u 65 godina spisateljskog i publicističkog rada.

Ova knjiga prije svega govori o sveukupnosti hrvatsko-srpskih odnosa, rečeno je na predstavljanju knjige “Historiografija u tranziciji” Drage Roksandića, održanom 20. marta u Zagrebu u prostorijama “Prosvjete” u Zagrebu. Osim SKD-a “Prosvjete”, kao izdavača, organizatori promocije bili su časopis Tragovi i Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predstavljajući govornike na promociji, Aneta Vladimirov naglasila je da ova knjiga postavlja niz polemičnih pitanja i omogućava polemiku i dijalog. Profesor splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir podsjetio je da knjigu čini 26 radova nastalih u rasponu od 1992. do 2018. godine, podijeljenih u šest poglavlja. Matko Globačnik sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta rekao je da u prvom dijelu dominiraju teme od 18. vijeka do 90-ih godina s posebnim poglavljem o traumama i tragedijama, dok je drugi dio knjige posvećen kulturnim politikama i zapisima o Savi Mrkalju, Gerasimu Zeliću i Nikoli Tommaseu. O knjizi su govorili i Stevo Đurašković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Olga Manojlović Pintar s Instituta za noviju istoriju Srbije koja je bila Roksandićev student dok je predavao u Beogradu.

Predsjednik SKD-a „Prosvjeta“ Mile Radović i generalni sekretar Slobodan Živković posjetili su karlovački pododbor Prosvjete. Sa stanjem u pododboru upoznao ih je predsjednik Milan Lapčić. Pododbor sada ima 85 članova, uglavnom starije životne dobi, a prije ih je bilo i preko 120. U pododboru djeluju likovna, literarna i etno sekcija. Posebno je aktivna likovna sekcija koja je do sada nastupila i organizirala 170 kolonija. Pobratimili su se s pododborom iz Moravica, a ostvarena je i saradnja s drugim pododborima. Predsjednik Radović naglasio je da je vodstvo najprije obišlo pododbore u kojima je bilo većih problema. Riječki pododbor je najviše stradao, ali je stanje stabilizirano u decembru prošle godine. Dubioze Društva iznosile su 2,5 miliona kuna i prijetio mu je totalni kolaps. Neki dugovi su otpisani, neki prolongirani pa se tekuće poslovanje i programi realiziraju. Dug je lani smanjen za pola miliona kuna. Pododbori trebaju poštivati plan stabilizacije kako bi se Društvo što prije riješilo starih dubioza, rekao je Radović.