Panoptikum 144 / Septembar 2018
DOKTORIRAO NA ŠTULIĆU
Predavač na Odsjeku za medije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Zlatomir Gajić jedan je od prvih znanstvenika koji je doktorirao na temu jugoslavenske rock legende Branimira Džonija Štulića. Doktorska disertacija pod nazivom „Rok poezija Branimira Štulića i njeni medijski odjeci” uspješno je obranjena na Odsjeku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, čime […]
Predavač na Odsjeku za medije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Zlatomir Gajić jedan je od prvih znanstvenika koji je doktorirao na temu jugoslavenske rock legende Branimira Džonija Štulića. Doktorska disertacija pod nazivom „Rok poezija Branimira Štulića i njeni medijski odjeci” uspješno je obranjena na Odsjeku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, čime je, po riječima stručne komisije, ovaj pionirski rad otvorio akademska vrata proučavanju rock poezije. Njen autor, poznat najprije kao uspješan basist, zatim novinar, a danas stručni suradnik na Fakultetu, kaže da je ideja rada upravo davanje digniteta u nauci rock poeziji i Štuliću kao vrhunskom umjetniku.
„Rad je multidisciplinaran, kombinovao sam medijski segment sa književnim i sociološkim, kako bih objasnio čitav koncept rokenrola. Pet godina sam ga pisao, a istražujem čitav život. Još kad sam kao dete kupio ‘Filigranske pločnike’ vol. 1 i slušao ih godinama, ne znajući da ima i vol. 2, toliko sam mali bio. Istorija poezije počinje na istom mestu gde sa rokenrolom završava, jer prvi pesnici u staroj Grčkoj pravili su pesme svirajući liru, odakle i ime lirika. Posle su se ove umetnosti odvojile, da bi nama došao Dilan i opet nas učio šta je Bodler“, izjavio je Gajić, koji je prije ove disertacije magistrirao na temi „Poezija Milana Mladenovića kao književna i medijska činjenica”. Prijedlog da se bavi Štulićem dobio je od mentora Dragana Stanića, predsjednika Matice srpske. U razmatranjima da se bavi radovima Shakespearea, Stanić mu je prijateljski sugerirao da je tu skoro već sve rečeno te da kao rock muzičar i novinar treba da se bavi temama koje su potrebne nauci srpskog jezika i književnosti, a to je zanemarena rock poezija. Gajić smatra da je publika prestala shvaćati Štulića nakon albuma „Kad fazani lete” (1983), kada je postao suviše pjesnik i filozof. „Ne verujem da bi bio toliko glorifikovan da je svaki dan pored nas. Kada sam ga poslednji put 1986. godine slušao, video sam harizmatičnog lidera, ali i zatvorenog umetnika, ekscentrika. Tako da njegov put nije mogao nikako drugačije da završi nego samoizolacijom u kojoj je našao mir i na čemu mu možemo zavideti. Deluje da njemu medijska pažnja nikada nije bila potrebna niti bitna, on je kroz svoje oštre izjave, uz sklonost ka polemici, pokušavao da pojasni svoje misli i čvrste stavove, a to su neki mediji koristili za bolji tiraž. Ta igra traje do danas“, izjavio je Gajić.