Sava Šumanović – zagrebački period (1914. – 1925.): između formacije, otpora i tihe svjetlosti vitraja

SAVIN ZAGREB

Prva Šumanovićeva samostalna izložba u Zagrebu 1920. godine predstavlja vrhunac njegove rane afirmacije – nakon nje biva prepoznat kao jedan od vodećih mladih slikara. Odlazi u Pariz, gdje susret s kubizmom predstavlja ključnu točku transformacije. Povratak u Zagreb i izložba pariških radova 1921. godine rezultiraju potpunim nerazumijevanjem. Kritika ga optužuje za gubitak „vlastitog izraza“ i za pretjeranu fascinaciju Parizom i Picassom

post image

Stekliš koji „ljubi“ Srbiju?

MATOŠ I SRBI

Antun Gustav Matoš, kultna figura hrvatske književnosti i kulture, u dva je navrata „izbjegao“ u Beograd s kojim je imao kompliciran odnos. Iako dosljedno na pravaškoj političkoj liniji, koja je implicirala i negativan odnos prema srpskom identitetu, osobito u Hrvatskoj, Matoševi stavovi o međunacionalnim odnosima kompleksniji su nego što se ponekad predstavlja

post image

Према (поновној) изградњи поверења

НЕМАТЕРИЈАЛНО КУЛТУРНО НАСЛЕЂЕ – МОСТ МЕЂУ НАРОДИМА (2)

У другом делу етнолошко-антрополошког есеја о улози нематеријалног културног наслеђа у савременим друштвима, аутори дају конкретне предлоге за деловање научника у успостави друштава које заједничко, па и проблематично наслеђе, деле без искључивања, условљавања и хијерархија