Kronika 128-129 / Decembar 2015: Od Miholjdana do Nikoljdana
SIMPOZIJ ZA PAMĆENJE
Simpozij “Tranzicija i kulturno pamćenje” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu okupio je više desetina naučnih radnika iz Hrvatske i još desetak zemalja. Kulturno pamćenje je neizbrisivo, poručilo je i naglasilo više govornika uz isticanje veza i posebnosti srpske i hrvatske književnosti. Simpozij je bio svojevrsna završnica trogodišnjeg naučno-istraživačkog projekta “Hrvatski književno-kulturni identitet u tranziciji/regionalnom kontekstu […]
Simpozij “Tranzicija i kulturno pamćenje” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu okupio je više desetina naučnih radnika iz Hrvatske i još desetak zemalja. Kulturno pamćenje je neizbrisivo, poručilo je i naglasilo više govornika uz isticanje veza i posebnosti srpske i hrvatske književnosti.
Simpozij je bio svojevrsna završnica trogodišnjeg naučno-istraživačkog projekta “Hrvatski književno-kulturni identitet u tranziciji/regionalnom kontekstu (aspekti hrvatsko-srpskog kulturnog dijaloga)”. Radi se o prvom sistematskom istraživanju hrvatskih i srpskih književnih i kulturnih odnosa u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine. Organizator Dušan Marinković naglasio je da su i projekt i simpozij kao završnica ispunili njegova očekivanja. Profilirao se niz sadržaja koji do sada u hrvatskom kulturnom prostoru nisu imali mogućnost da se pokazuju, rekao je Marinković,
– Na nivou kulturne politike, bili smo ovih dana svjedoci dva velika događaja u svijetu hrvatsko-srpskih veza: jedan je izložba zbirke Pavla Beljanskog, a drugi ovaj skup kojim sam bio vrlo zadovoljan. Izlaganja su bila vrlo sadržajna i nitko tu nije slučajno zalutao; ovakvom temom se nitko ne bavi zbog skupljanja bodova po “bolonji” već se bavi zato što mu to nešto u životu znači. To se u ova dva dana jako osjećalo, zaključio je predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić.