Časopis Prosvjeta

Deklaracija o zajedničkom jeziku, koja se pripremala duže razdoblje, službeno je predstavljena 30. marta u Sarajevu. Na predstavljanju su govorili profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz, hrvatska spisateljica Ivana Bodrožić, srpski pisac Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, crnogorski pisac i novinar Balša Brković te Borka Pavićević, direktorica beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju. Glavna tema […]

Deklaracija o zajedničkom jeziku, koja se pripremala duže razdoblje, službeno je predstavljena 30. marta u Sarajevu. Na predstavljanju su govorili profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz, hrvatska spisateljica Ivana Bodrožić, srpski pisac Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, crnogorski pisac i novinar Balša Brković te Borka Pavićević, direktorica beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju. Glavna tema bilo je referiranje na burne reakcije koje je Deklaracija izazvala i prije nego što je objavljena. Govornici su objasnili da im cilj nije bio stvaranje novog jezika.

„Govorimo jezikom koji svi razumijemo, tako se sporazumijevamo i u inozemstvu. Suština je jednostavna i svodi se na to da je car gol. To nas je dovelo do Deklaracije jer smo htjeli da diskusije urode alatom kojim ćemo pokušati mijenjati stvari u društvu. Inicijativa je došla od mladih ljudi iz Sarajeva, na njoj se radilo nekoliko mjeseci, raspravljali smo, pa čak se i svađali preko mejla i uživo. Danima smo preplavljeni medijskim reakcijama te smo zato odlučili jučer objaviti tekst Deklaracije i pozvati ljude da je potpišu 20 sati prije konferencije. Potpisalo ju je već prije 2000 ljudi. Sve te reakcije pokazuju koliko to ljude ‘grebe’, koliko se o tome raspravlja“, rekao je Vladimir Arsenijević.

U Hrvatskoj se dosta senzacionalno i promašeno počelo izvještavati o Deklaraciji, rekla je Ivana Bodrožić i naglasila da iza njih ne postoje političke institucije i stranke. „Nakon rata dogodilo se to da smo svi postali prisiljeni paziti kako govorimo, da ne govorimo čisto. Moja baka je bila Hrvatica i cijeli je život govorila na ekavici. Kada sam pisala svoj prvi roman, pisala sam njezine dijaloge na ekavici i jako sam se loše osjećala kad je došao lektor i htio to mijenjati u ijekavicu. To pokazuje da nas se pokušava emotivno i strukturno osakatiti kad je riječ o jeziku’, rekla je Bodrožić. Borka Pavićević je rekla da neki kažu da je ova Deklaracija provokacija, ali nema ništa loše u vezi provokacija u kulturi i umjetnosti.