Spomenici NOR-a Gline i glinskog kraja
ISTRAŽIVAČKA BILJEŠKA
Decembar 2017
Imajući u vidu sudbinu antifašističke spomeničke baštine Gline i glinskog kraja, smatrao sam da je važno rekonstruirati povijest svih spomenika i spomen-obilježja, koja su podignuta na glinskom području. Sa tim ciljem pregledao sam arhivske i novinske izvore, konzultirao fototeku, Gradski muzej u Sisku i proveo terenska istraživanja. Rezultat je ova istraživačka bilješka, koja se upravo nalazi pred čitaocem
U rujnu 1947., sa oko milion članova, osnovan je Savez boraca narodnooslobodilačkog rata (SBNOR, kasnije SUBNOR), koji je od početka bio društveno-politička organizacija stvorena da bude glavni kreator, agitator i čuvar službenog sjećanja na rat jugoslavenskih komunista, tvrdi akademska literatura.1 Najvažniji zadatak ove organizacije u vezi sa izgradnjom sjećanja na rat bilo je uređivanje grobova i podizanje spomenika njihovim palim drugovima (u pravilu vojnim žrtvama), a onda i svima onima koje su smatrali “žrtvama fašističkog terora” (u pravilu civilnim žrtvama).2
U razdoblju od 1947–1990. godine, na području Gline i glinske općine podignut je veći broj spomenika NOR-a, pa ipak, popis tih spomenika nikad u cijelosti nije napravljen, niti objavljen.3 Posljedica toga bila je nepotpuna i zastarjela literatura iz 1960-ih i 1970-ih godina, koja se periferno bavila tom temom.4 Važnost antifašističke spomeničke baštine nije prepoznata ni 1980-ih godina, kada je objavljen zbornik znanstvenih radova Glina i glinski kraj kroz stoljeća (1988), kojeg su u suradnji sa Skupštinom općine Glina zajedno objavili Institut za historiju radničkog pokreta i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.5 Značajnija istraživanja pojavila su se tek u novije vrijeme, i to nakon što je u razdoblju od 1990–2000. godine u Hrvatskoj od otprilike 6.000 spomenika vezanih uz NOR, oko 3.000 uništeno, uklonjeno ili oštećeno.6 Iako je riječ o vrijednim istraživanjima, treba reći kako se radi o sažetom i nepotpunom prikazu antifašističkih spomenika na glinskom području. Nedugo zatim, novine su došle u posjed izvještaja Komisije za zbrinjavanje spomenika i odluke Gradskog vijeća Općine Glina iz ožujka 1997. godine.7 Objavljivanje ovog dragocjenog dokumenta otkrilo je višestruke motive kojima se rukovodila općinska vlast kada je uklanjala dvanaest antifašističkih spomenika u glinskom kraju. Zadnjih godina, u istim novinama objavljena su i dva istraživačka priloga na primjeru jednog uništenog spomenika u Glini i jednog očuvanog u Gornjem Taborištu.8
Imajući u vidu antifašističku spomeničku baštinu Gline i glinskog kraja, posebno njenu tragičnu sudbinu, smatrao sam da je važno rekonstruirati povijest svih spomenika i spomen-obilježja, koja su podignuta na glinskom području. Sa tim ciljem pregledao sam arhivske izvore u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Sisku i Sabirnom arhivskom centru u Petrinji. Pregledao sam i brojne novinske izvore u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Konzultirao sam fototeku Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture u Zagrebu, kao i Gradski muzej u Sisku. Također sam razgovarao s jednim brojem stanovnika Gline i glinskog kraja. Kroz terenska istraživanja nastojao sam zabilježiti trenutno stanje spomenika i tako dobiti potpuniji uvid u spomeničku baštinu, koja je vezana uz antifašizam. Rezultat mojih istraživanja je istraživačka bilješka, koja se upravo nalazi pred čitaocem.
Ova bilješka sadrži abecedni popis svih lokaliteta na području nekadašnje glinske općine na kojima su podignuta antifašistička spomen-obilježja, uključujući godinu podizanja, zatim sadržaj spomen-ploča iz kojih je moguće iščitati broj vojnih i civilnih žrtava, te kraći osvrt na trenutno stanje (ili stanje nakon 1995. godine). Uz svako spomen-obilježje navedeni su izvori, uglavnom periodika. Uz tekst je priloženo i nekoliko izabranih fotografija, kako bih čitaocu približio izgled pojedinih spomen-obilježja. Želio bih naglasiti da se ova bilješka ne bavi onim lokalitetima, koji su nakon 1955. pripali kotaru Petrinja (mislim na spomenike u selima Bačuga, Banski Grabovac, Kraljevčani, Luščani i Veliki Šušnjar). Također sam zaobišao i one spomenike, koji se nalaze izvan Gline i Hrvatske, iako su usko vezani uz stradanja i doprinos Gline i glinskog kraja antifašističkom pokretu (npr. spomenici u Jadovnom, Jasenovcu i Staroj Gradiški, zatim na Makljenu i Sutjesci, odnosno Ilirskoj Bistrici, gdje je Sedma banijska divizija završila svoj ratni put). Pa ipak, vjerujem da će ova istraživačka bilješka postati polazišna osnova za sva buduća istraživanja, koja će se baviti antifašističkom spomeničkom baštinom Gline i glinskog kraja.
* * *
Balinac, selo 7 km jugozapadno od grada Gline.
— Godine 1979. otvoren je Dom “Ilija Ićo Opačić” na kojem su postavljene dvije spomen-ploče.9 Na prvoj ploči su uklesana imena 93 pala borca, dok na drugoj 73 žrtve fašističkog terora. Odlukom lokalnih vlasti iz ožujka 1997., spomen-ploče su uklonjene i premještene u prostor glinskog komunalnog poduzeća, gdje se i danas nalaze (isto važi za još 11 spomenika, koji su uklonjeni odlukom iz 1997. godine).
Banski Grabovac, selo 12 km istočno od grada Gline. Do 1955. u kotaru Glina.
— U srpnju 1958., otkrivena je spomen-kosturnica na kojoj se nalaze dva reljefa i tri spomen-ploče.10 Na prvoj ploči uklesan je tekst: “Ovdje je pokopano preko 1200 nedužnih ljudi. Dovedeni od svojih kuća, s polja, putova i vlaka, na zvjerski način su poubijani 25. i 26. jula 1941. god. od zločinačke ustaške ruke – Vječna im slava – Neka nama i budućim generacijama ove žrtve služe kao potresni primjer kakvim su se sredstvima služili neprijatelji i izdajnici u svom uzaludnom pokušaju, da razjedine i unište naše narode. Grabovac, 27. jula 1958. g. Ovu spomen-grobnicu podižu Općinski odbori Saveza boraca NOR-a Petrinje, Gline i Jabukovca”. Na susjedne dvije ploče uklesani su stihovi pjesnika Jure Kaštelana (“Mi znamo kako rana peče i kako boli nož. Istina je naša krvlju zapisana”) i Đure Šnajdera (“Izađi, izađi iz te jame, šume te pozdravljaju zorom zagrljene, stabla blistaju ogrlicama od krvi kao znakom od zemlje nepokorene”). Autor spomen-obilježja je akademski slikar Petar Salopek iz Petrinje.
Bijele Vode, selo 13 km jugoistočno od grada Gline.
— Godine 1967., na zgradi Osnovne škole otkrivena je spomen-ploča, čiji tekst glasi: “Za vječni spomen i zahvalnost poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora sela Bijele Vode u Narodno-oslobodilačkoj borbi od 1941-1945. god.” Zatim su uklesana imena 64 pala borca i 70 žrtava fašističkog terora. Spomen ploču je podigao Savez boraca Bijele Vode.
Bojna, selo 20 km južno od grada Gline.
— Godine 1961. Savez boraca Bojna podigao je spomenik, rad akademskog kipara Momčila Krkovića.11 Na spomeniku se nalazio reljef i spomen-ploča na kojoj je uklesan sljedeći tekst: “Za slobodu u NOB-u živote je dalo 49 boraca i 172 žrtve fašizma. Učimo se od njih herojstvu”. Nakon 1995., spomen-ploča i reljef su uklonjeni ili uništeni.
Brestik, selo 27 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1950. otkriven je spomenik i spomen-ploča, čiji tekst glasi: “Na ovom mjestu 3. IV. 1942. godine formirana je Prva proleterska četa Banije”. Zatim su uklesana imena 65 boraca te čete među kojima ima i nekoliko narodnih heroja. Spomen-ploča završava riječima: “Ovu spomen-ploču podiže Savez boraca Narodnooslobodilačkog rata grada Siska u čast godišnjice ustanka naroda Hrvatske. Brestik, 27. VII 1950. god.” Riječ je o prvom spomeniku, koji je podignut na glinskom području.
— U srpnju 1956., općinska organizacija Saveza boraca Glina uredila je partizansko groblje u obližnjoj šumi Brestik.12
— U listopadu 1981., otvoren je Spomen-dom Banijskoj proleterskoj četi.13 Na spomen-domu postavljen je reljef i spomen-ploča, čiji tekst glasi: “Borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora sela Brestik. Slobodi darovaše srca da kucaju u pokoljenjima mnogim, suzu bola zadržaše na licu da radost cvjeta u danima našim, život dadoše da se ponovo u ljudima rađa”. Zatim su uklesana imena 24 pala borca i 90 žrtava fašističkog terora. Završni tekst glasi: “U znak sjećanja na pale borce NOB-a i žrtve fašističkog terora od 1941-1945 godine. Spomen-ploču podižu mještani sela Brestik”.
Brezovo Polje, selo 23 km južno od grada Gline.
— U studenom 1958. podignut je spomenik i spomen-ploča.14 Nakon opširnog uvodnog teksta, uklesana su imena 57 palih boraca i 26 žrtava fašističkog terora. Završni tekst glasio je: “Spomen-ploču podiže Savez boraca sela Brezovo Polje 29. XI 1958”. Nakon 1995., ploča je uništena.
Spomen-kosturnica na glinskom katoličkom groblju, podignuta 1955.
Brnjeuška, selo 6 km istočno od grada Gline.
— U srpnju 1975., na zgradi Osnovne škole podignuta je spomen-ploča.15 Na ploči je stajao natpis: “Palim borcima Narodnooslobodilačkog rata od 1941-1945”. Zatim su uklesana imena 50 palih boraca i lik narodnog heroja Nikole Šakića. Potom slijedi drugi natpis: “Nevine žrtve ustaško-fašističkog terora iz ovog sela u logoru Banski Grabovac, Jasenovcu, Staroj Gradiški i drugim mjestima od 1941-1945. godine”. Zatim su uklesana imena 140 žrtava fašističkog terora. Završni tekst na spomen-ploči glasio je: “Ukupno 190 osoba. U čast vječitog sjećanja i zahvalnosti – spomen podiže selo Brnjeuška. 11-VII-1975”. Nakon 1995., polovica ploče je uništena.
Brubno, selo 21 km južno od grada Gline.
— U srpnju 1951. na kući u selu podignuta je spomen-ploča.16 Na ploči su uklesane riječi: “Na ovom mjestu u borbi protiv fašističkih razbojnika poginuše 25. travnja 1942. godine narodni heroj Vasilj Gaćeša prvi komandant partizanskog odreda Banije sa drugovima (…)”. Zatim su uklesana imena 8 palih boraca. Spomen-ploča završava tekstom: “Neka je vječna slava borcima koji dadoše svoj život za slobodu i bolji život svog naroda. Kotarski odbor Saveza boraca Glina. Brubanj 23. VII. 1951.”. Riječ je o prvom spomen-obilježju, kojeg je podigao Savez boraca Glina. Nakon 1995., spomen-ploča je uklonjena ili uništena.
— U svibnju 1959. u selu je podignut spomenik i otkrivena spomen-ploča na kojoj su uklesana imena 37 palih boraca i 22 žrtve fašističkog terora.17
— U studenom 1978. Savez boraca Glina podigao je treće spomen-obilježje: spomen-ploču u znak sjećanja na četvoricu boraca, koji su poginuli u borbi s Nijemcima 1942. godine.18
Buzeta, selo 13 km južno od grada Gline.
— U srpnju 1955. u selu je podignut spomenik palim borcima.19 Na spomen-ploči stoji natpis: “Za vječni spomen i zahvalnost poginulim borcima sela Buzeta u Narodno-oslobodilačkoj borbi od 1941. do 1945. godine, u borbi za pobjedu socijalističke revolucije, za pobjedu novog besklasnog društvenog poretka, pod rukovodstvom slavne Komunističke partije i dragog nam Tita”. Potom su uklesana imena 83 pala borca. Završni tekst na spomen-ploči glasi: “Smrt fašizmu sloboda narodu. Podigao SB NOR sela Buzeta 27. jula 1954.”
— Godine 1959., na zgradi Osnovne škole otkrivena je spomen-ploča, čiji je sadržaj glasio: “U ovoj zgradi za vrijeme NOB osnovan je Veterinarski laboratorij, koji je cjepivima i lijekovima opskrbljivao oslobođeni teritorij Hrvatske godine 1944-1945. Ovu spomen-ploču podiže Društvo veterinara NR Hrvatske u čast 40-te godišnjice osnivanja Komunističke partije Jugoslavije. MCMLIX”. Na spomen ploči se nalazio reljef, kojeg je izradio akademski kipar i medaljer Ivan Jeger.20 Nakon 1995., ploča i reljef su uklonjeni i nije poznato gdje se danas nalaze.
— U studenom 1979., na zgradi nove Osnovne škole otkrivena je spomen-ploča.21 Na ploči su uklesana imena 62 palih boraca i 25 žrtava fašističkog terora. Pored uvodnog, na ploči se nalazio i završni tekst, koji je glasio: “U znak dužne pošte, zahvalnosti i trajnog sjećanja na pale borce i žrtve fašističkog terora od 1941-1945. godine. Ovu spomen-ploču podižu mještani sela Buzeta. 29. 11. 1979.” Nakon 1995., ploča je uklonjena i nije poznato gdje se danas nalazi.
Donje Selište, selo 2 km jugozapadno od grada Gline.
— U studenom 1958., uređeno je spomen-vrelo i otkrivena spomen ploča.22 Nakon opširnog uvodnog teksta, na spomen-ploči uklesana su imena 15 palih boraca i 65 žrtava fašističkog terora. Završni tekst glasi: “Podiže Savez boraca NOB Donje Selište”. Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploča je uklonjena.
Spomen-vrelo u Donjem Selištu, podignuto 1958.
Dragotina, selo 11 km jugoistočno od grada Gline.
— U srpnju 1960. otkriven je spomenik i spomen-ploča.23 Također su postavljena četiri zapisa. Prvi, koji je glasio: “Mi smo pali za ono što ste vi zauvijek stekli, da buktinju prenosi svaka nova smjena. Mi ne šutimo ni sad, jer smo svoju riječ rekli, rekli za sva vremena”. Zatim drugi zapis: “U narodnoj revoluciji pod rukovodstvom KPJ i Tita od 1941-1945. godine u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika, za bratstvo, jedinstvo i slobodu iz našeg sela junački je poginulo 39 boraca-partizana”. Sadržaj trećeg zapisa glasio je: “U namjeri da porobe i unište naše narode fašistički zlikovci su u našem selu zvjerski pobili 299 nevinih ljudi, žena i djece”. Na bočnoj strani spomenika nalazio se četvrti zapis: “Spomenik podiže Savez boraca NOR-a Dragotina u čast 20-godišnjice ustanka naroda Jugoslavije”. Odlukom lokalnih vlasti iz 1997., spomen-ploča je uklonjena, kao i sva tri zapisa s prednje strane spomenika.
Spomenik u Dragotini, podignut 1960.
Drenovac, selo 11 km jugoistočno od grada Gline.
— U studenom 1980. podignute su dvije spomen-ploče na Domu mjesne zajednice sela Drenovac, koji je otvoren u srpnju 1981. godine.24 Na prvoj spomen-ploči stoji natpis: “Poginuli borci iz sela Drenovac u NOB od 1941 do 1945”. Zatim su uklesana imena 108 palih boraca. Na drugoj ploči stoji natpis: “Žrtve fašističkog terora iz sela Drenovac od 1941. do 1945”. Zatim je uklesano 109 imena. Završni tekst glasi: “Podižu mještani sela Drenovac. 29. XI 1980”.
Glina, grad i središte istoimenog Grada Gline. Tokom većeg dijela 1944. godine, uz susjedno Topusko, Glina je bila važno središte antifašističkog partizanskog pokreta.25 U razdoblju nakon 1945., u gradu je podignuto više antifašističkih spomen-obilježja.
— U srpnju 1951., na glinskom pravoslavnom groblju otkrivena je spomen-kosturnica, gdje su sahranjene žrtve masovnih ubojstava u Glini i okolici 1941. godine.26 Na spomen-ploči uklesan je tekst: “Ovdje leže nevine žrtve zloglasnih pokolja, koje su ljeta 1941. god. u Glini i okolici izvršili ustaški zločinci u službi fašističkog okupatora, koji usmrtiše na zvjerski način preko dve hiljade sinova i kćeri srpskog naroda kotareva Gline i Vrgin mosta. Slava palim sinovima i kćerima naše otadžbine. Glina 27. VII. 1951. Kotarski odbor Saveza boraca Glina”. U prosincu 1989. spomen-kosturnica je uređivana i obnovljena.27
Spomen-kosturnica na glinskom pravoslavnom groblju, podignuta 1951.
— Godine 1951. u zgradi tadašnje Osnovne škole podignuta je spomen-ploča, čiji je tekst glasio: “U prvoj desetgodišnjici narodnog ustanka u znak sjećanja na dugogodišnjeg direktora ove škole Luku Bačaka koji je kao predsjednik GNO Glina poginuo u Vranovini 27. veljače 1944. godine, podigoše ovu spomen-ploču nastavnici i učenici”.28 Nije poznato kada je ploča uklonjena.
— U listopadu 1955. otkrivena je spomen-kosturnica na katoličkom groblju u Glini.29 Na kosturnici se nalazi spomen-ploča, čiji tekst glasi: “Ljepota ljudskih odlika je spomenik koji se ničim ne može zamijeniti”. Zatim je uklesano ime Luke Bačaka i 12 žrtava. Tekst na ploči završava riječima: “Članovima prvog Nar.-oslobodilačkog odbora grada Gline i ostalim koji poginuše 27. II. 1944. u Topuskom. Savez boraca Glina”.
Spomen-kosturnica na glinskom katoličkom groblju, podignuta 1955.
— U prosincu 1956. podignuta je nadgrobna spomen-ploča prvoborcu Đuri Despotu (1914-1947) na katoličkom groblju u Glini.30 Na ploči je uklesan tekst: “U znak trajnog sjećanja podižu Savez boraca NOR-a Glina – braća Stevo i Milan”.
— Iste godine, na pravoslavnom groblju u Glini, podignut je nadgrobni spomenik prvim stradalim ranjenicima Banijskog partizanskog odreda. Na spomen-ploči uklesan je stih: “U ognju rata i naše krvi rađala se sloboda mladom pokoljenju”. Potom slijedi tekst: “Braneći Šamarički logor 22. X. 1941. dadoše svoju mladost za slobodu domovine. Ranko Papuča (rođ. 1917). Jovo Nišević (rođ. 1920). Svojim prvoborcima Savez boraca Glina”.
— U kolovozu 1961. na igralištu Sportskog društva Banovac otkriven je spomen portal i spomen-ploča.31 Na ploči se nalazio tekst: “Dali smo svoje živote za bolju budućnost naših naroda”. Zatim je uklesano 15 imena. Završni tekst na ploči je glasio: “Svojim članovima SD Banovac”. Spomen-ploča je uništena početkom ratnih sukoba u Glini u lipnju 1991., dok je spomen-portal porušen 2004. godine.32
— U studenom 1961. na željezničkoj stanici u Glini otkriven je spomenik i spomen-ploča na kojoj se nalazio tekst: “U prvom naletu neprijatelja i domaćih izdajnika 1941. godine padoše kao žrtve fašističkog terora drugovi željezničari”, nakon čega su uklesana imena 22 palih željezničara.33 Tekst spomen-ploče završava riječima: “Slaveći 20 godišnjicu narodnog ustanka u znak sjećanja na pale drugove spomenik podiže kolektiv željezničara Glina, 29. studeni 1961.”. Nakon 1995., ploča je uklonjena ili uništena.
— U kolovozu 1964. na zgradi hotela Kasina otkrivena je spomen-ploča, čiji je tekst glasio: “U povodu 20 godišnjice I kongresa narodnih pravnika Hrvatske održanog u Glini od 11-13 VIII 1944. Podiže Savez društava pravnika Hrvatske”.34 Nakon 1995., ploča je uklonjena i nije poznato gdje se danas nalazi.
— U listopadu 1966., u tadašnjoj Ulici narodnog heroja Jose Marjanovića, otkrivena je spomen-ploča na kojoj se nalazio sljedeći tekst: “U ovoj kući osnovan je Kotarski komitet KPH za kotar Glinu i održavani sastanci komiteta od 1939. do 1941. godine. U znak 25 godišnjice ustanka podiže Općinski komitet SKH Glina. Glina 9. X. 1966. godine”.35 Nakon 1995., ploča je uklonjena i nije poznato gdje se danas nalazi.
— U srpnju 1952., povodom zajedničke proslave Dana ustanka naroda Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito posjetio je Glinu.36 U sklopu posjete, predstavnici lokalnih vlasti pokazali su mu ruševine glinske pravoslavne crkve u kojoj su ustaše u ljeto 1941. masakrirale više stotina srpskih civila. Početkom 1960-ih državne vlasti nagovorile su episkopa Gornjokarlovačke eparhije da odustane od gradnje porušene pravoslavne crkve u Glini, s obzirom da će se na mjestu masovnih ubojstava graditi neka vrsta spomen obilježja.37 Sredinom 1960-ih vode se razne diskusije kako obilježiti mjesto stradanja, nakon čega je odlučeno da se izgradi Spomen-dom, koji će formom i funkcijom uzdizati ideologiju bratstva i jedinstva.38 Prilikom posjete Lici, Kordunu i Baniji u listopadu 1967., predsjednik Tito također je posjetio Glinu i obišao gradilište Spomen-doma, gdje su ga predstavnici Skupštine općine i Općinskog odbora SUBNOR-a informirali o detaljima izgradnje.39 U srpnju 1969. otvoren je Spomen-dom žrtava fašizma u Glini, koji je izgrađen akcijom solidarnosti brojnih građana te radnih i društvenih organizacija diljem Hrvatske i Jugoslavije.40 Ispred Spomen doma postavljena je spomen-ploča na kojoj je uklesan stih pjesnika Jure Kaštelana “Istina je naša krvlju zapisana”, nakon čega je slijedio tekst: “Bila je nekad na ovom mjestu pravoslavna crkva a 30. jula 1941. oko 1200 nevinih ljudi našlo je u njoj smrt pod oštricom ustaškog noža. Protiv zla i zločina ustao je narod Banije i pošao teškim ali svijetlim stazama Narodnooslobodilačke borbe. Danas na ovom mjestu stoji Spomen-dom žrtvama fašizma a podignut je godine 1969. jedinstvenom akcijom i bratskom solidarnošću naroda Banije i ljudi širom naše socijalističke domovine. 4. jula 1969”. Pred ulazom u Spomen-dom postavljena je figura “Majka s djetetom”, rad akademskog kipara Antuna Augustinčića. U predvorju Spomen-doma postavljen je zidni mozaik “Sunce”, rad akademskog kipara Raula Goldonija. Zgradu Spomen-dom projektirao je arhitekt Branko Hrs. Sredinom 1970-ih i početkom 1980-ih postoje ideje da se unutar Spomen doma uredi muzej.41 U travnju 1985., na inicijativu Općinskog odbora SUBNOR-a i uz podršku Općinskog komiteta SKH Glina, Skupština općine Glina donijela je “Odluku o osnivanju Spomen-muzeja u Glini”.42 U srpnju 1987., prilozima brojnih građana te radnih i društvenih organizacija diljem Hrvatske i Jugoslavije, otvoren je Spomen-muzej u kojem je kroz više tematskih izložbi predstavljena antifašistička prošlost Gline i glinskog kraja.43 U srpnju 1989., započeto je preuređivanje vanjskog memorijalnog prostora ispred Spomen-doma, prema idejnom projektu čiji su autori akademski kipar Momčilo Krković i akademski slikar Dragan Čubrić.44 Planirano je da novo spomen-obilježje, koje je značajno odstupalo od starog, bude dovršeno do ljeta 1991., u povodu 50-te godišnjice tragičnih događaja.45 Uslijed ratnih sukoba, novo spomen-obilježje nije dovršeno. Godine 1992., zemljište na kojem se nekad nalazila pravoslavna crkva ugovorom između crkvenih i civilnih vlasti u Glini vraćeno je Srpskoj pravoslavnoj crkvi.46 Dana 30. srpnja 1995., otkriveno je novo spomen-obilježje na kojem su se nalazile spomen-ploče s imenima nevinih žrtava.47 Nakon vojne akcije Oluja, Općinsko poglavarstvo Općine Gline donijelo je 4. rujna 1995. odluku o uklanjanju spomen ploča i rušenju novog spomen-obilježja.48 U međuvremenu je uklonjen i Spomen-muzej, a odlukom Općinskog vijeća Gline od 23. rujna 1995. Spomen-dom je preimenovan u Hrvatski dom.49 U studenom 2009., spomen-ploče s imenima nevinih žrtava iznesene su iz podruma tzv. Hrvatskog doma i u dogovoru Srpskog narodnog vijeća i tadašnjeg ministra kulture otpremljene u Hrvatski restauratorski zavod u Zagrebu.50 U lipnju 2011., Građanski odbor za ljudska prava i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba pokrenuli su “Inicijativu za vraćanje imena Spomen-doma u Glini i vraćanje spomen ploče žrtvama ustaških zločina iz 1941. godine”, dok je u srpnju 2011., pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, održano obilježavanje 70. godišnjice tragičnih događaja u glinskoj pravoslavnoj crkvi,51 Narednih godina objavljeno je više javnih apela za vraćanje izvornog imena Spomen doma.52 U listopadu 2014., Gradsko vijeće Grada Gline donijelo je “Odluku o utvrđivanju mjesta polaganja vijenaca, cvijeća i paljenju svijeća na području naselja Gline”, kojom se u suštini zabranjuje odavanje počasti stotinama srpskih civila koje su u nekadašnjoj glinskoj pravoslavnoj crkvi ustaše masakrirale u ljeto 1941. godine.53 U zadnjih nekoliko godina sve su učestalije vijesti o nasilnom ponašanju kojim se ometa komemoracija, koju tradicionalno organizira Srpsko narodno vijeće.54
Spomen dom žrtava fašizma u Glini, podignut 1969.
— U prosincu 1969. na zgradi hotela Kasina otkrivena je spomen-ploča.55 Tekst ploče glasio je: “Povodom 50-godišnjice SKJ i 25. godišnjice I. partijske konferencije VII. udarne banijske divizije, koja je održana u ovoj kući od 25. do 27. I. 1944. godine spomen-ploču podiže – 6. XII. 1969. OK SK Glina”. Nakon 1995., ploča je uklonjena i nije poznato gdje se danas nalazi.
Spomen-ploča ispred Spomen-doma u Glini, podignuta 1969.
— U svibnju 1975. otkrivena je spomen-bista narodnog heroja Nikole Demonje.56 Bista je podignuta ispred zgrade nove Osnovne škole, koja je od 1968. godine nosila njegovo ime. Nakon 1995., bista je uklonjena i nije poznato gdje se danas nalazi.
— U listopadu 1978., u Parku narodnih heroja otkrivene su spomen-biste sedmorice poginulih i umrlih narodnih heroja općine Glina (Vasilj Gaćeša, Nikola Demonja, Joso Marjanović, Stojan Komljenović Čoka, Ilija Španović, Nikola Šakić, Radovan Grmuša Rara).57 Spomen-biste izradio je kipar Stanislav Mišić.58 U listopadu 1985. otkrivene su još tri biste (Stevo Došen, Dušan Ćorković, Adam Petrović-Gigac). Ove biste rad su akademskog kipara Momčila Krkovića.59 Nakon 1995., biste su uklonjene i premještene u podrum tzv. Hrvatskog doma.
Bista narodnog heroja Vasilja Gaćeše u Parku narodnih heroja u Glini, podignuta 1978.
— U veljači 1979. na zgradi hotela Kasina otkrivena je spomen-ploča.60 Natpis na ploči glasio je: “U povodu 35 obljetnice održavanja I kongresa liječnika NOF Hrvatske održanog u Glini, Topuskom i Slunju od 24. do 27. II 1944. godine ovu spomen ploču podiže – Zbor liječnika Hrvatske 24. II 1979.” Nakon 1995., ploča je uklonjena i nije poznato gdje se danas nalazi.
— U lipnju 1983. u predvorju tadašnjeg Centra usmjerenog obrazovanja “Luka Bačak” otkrivena je spomen-ploča, čiji tekst glasi: “Učio je mlade dostojanstvu života i srce darovao zori slobode. Luki Bačaku podižu ovu ploču radnici i učenici centra. 4. VI. 1983”. Nakon 1996., prosvjetni radnici Srednje škole Glina ploču su prekrili slikom, a odnedavno i zemljopisnom kartom.61
— U rujnu 1984., uoči znanstvenog simpozija “Glina 1284-1944-1984”, u Glini je otkrivena spomen-ploča na kojoj se nalazi tekst: “U ovoj kući štampan je prvi broj lista ‘Jedinstvo’ 10-III-1944 god.” Završni tekst na ploči glasi: “Uz 40 godišnjicu IRO ‘Jedinstvo’ Sisak 1984. god.”. Ploču je otkrio SUBNOR Zajednice općina Sisak.62
— U srpnju 1989., na zgradi Općinskog sekretarijata unutrašnjih poslova Gline, otkrivena je spomen ploča u znak sjećanja na formiranje službe Narodne milicije u Hrvatskoj.63 Spomen ploča je, vjerojatno, uništena početkom ratnih sukoba u Glini u lipnju 1991.
Narodni heroji Gline i glinskog kraja*
- Nikola Šakić (1916. – 1941.)
- Joso Marjanović (1905. – 1941.)
- Vasilj Gaćeša (1908. – 1942.)
- Ilija Španović (1918. – 1943.)
- Stojan Komljenović Čoka (1920. – 1943.)
- Nikola Demonja (1919. – 1944.)
- Stevo Došen (1919. – 1944.)
- Radovan Grmuša Rara (1907. – 1975.)
- Dušan Ćorković (1921. – 1980.)
- Adam Petrović Gigac (1913. – 1984.)
- Đuro Bakrač (1915. – 1996.)
- Stanko Bjelajac (1912. – 2003.)
- Milutin Baltić (1920. – 2013.)
*Kritički o fenomenu narodnih heroja, vidjeti: Ljubomir Petrović, “Narodni heroji u jugoslavenskom društvu 1942–1980. godine: prilog istraživanju boračkih elita u posleratnoj Jugoslaviji”, Vojnoistorijski glasnik, Beograd, 1-2/2001, str. 123–134; Vjekoslav Perica, “Kult narodnih heroja i patriotska mitologija titoizma”, u: Mitovi epohe socijalizma, Novi Sad 2010., str. 93–129; Vjekoslav Perica, “Herojstvo, mučeništvo i karizma u civilnoj religiji titoizma. Proturječja između Titovog kulta i kulta nаrodnih heroja Jugoslavije”, u: Tito – viđenja i tumačenja, Beograd 2011., str. 582–597; Tamara Buble, “Tko baštini narodne heroje?”, u: Socijalizam. Izgradnja i razgradnja, Zagreb – Pula 2017., str. 215–248.
1 Marijana Jukić, “Prilog poznavanju ustanova: Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (1947-1992)”, Arhivski vjesnik, Zagreb, God. 49, br. 1, prosinac 2006., str. 123–138; Max Bergholz, “Među rodoljubima, kupusom, svinjama i varvarima: spomenici i grobovi NOR 1947–1965. godine” u: 60 godina od završetka Drugog svjetskog rata – kako se sjećati 1945. godine, Sarajevo 2006., str. 75–100
2 Olga Manojlović-Pintar, “Uprostoravanje ideologije: spomenici Drugog svetskog rata i kreiranje kolektivnih identiteta”, u: Dijalog povjesničara – istoričara, br. 10/1, Zagreb 2008., str. 287–306; Hajke Karge, Sećanje u kamenu – okamenjeno sećanje?, Beograd 2014; Sanja Horvatinčić, “Spomenik, teritorij i medijacija ratnog sjećanja u socijalističkoj Jugoslaviji”, Život umjetnosti : časopis za suvremena likovna zbivanja, Zagreb, God. 96, br. 1, srpanj 2015., str. 32–59
3 HR-DASK-553, SUBNOR Kotara Sisak 1961-1967, kutija 8, Spomen-obilježja na području općine Glina; HR-DASK-745 Skupština općine Glina, Izvršno vijeće SO, Rješenje o imenovanju Stručne grupe za opis i snimanje spomenika i spomen-obilježja iz NOB-e na području Općine Glina od 25. travnja 1979; Album spomen-obilježja iz NOR-a na području općine Glina, Općinski odbor SUBNOR-a Glina, nedatirano, cca. 1980.
4 Mahmud Konjhodžić, Sjećanja u kamen uklesana : spomenici radničkog pokreta i narodne revolucije u Hrvatskoj, Zagreb 1960; Milenko Patković i Dušan Plećaš, Vodič uz kartu. Izbor spomen-obilježja Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije, Osijek 1975.
5 Riječ je o kapitalnom djelu, koje broji preko 600 stranica enciklopedijskog formata s više od 70 znanstvenih priloga. Zbornik radova uredili su dr. Mira Kolar Dimitrijević i dr. Drago Roksandić.
6 Juraj Hrženjak (ur.), Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990-2000. Zagreb: Savez antifašističkih boraca Hrvatske, 2002. Za bivšu općinu Glina, vidjeti str. 193 i 403–404.
7 Rade Dragojević, “Umjesto imena stradalih, baklje i zvijezde, stavit ćemo stup za osvjetljenje raskrižja”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, br. 504-505, petak, 14. august 2009., str. 8–9
8 Igor Mrkalj, “Slava, zločin i zaborav”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, broj 887, petak, 16. prosinca 2016., prilog Kronika, str. 6–7; Igor Mrkalj, “Spomenik koji je preživio reprizu 1941.”, Novosti. Srpski samostalni tjednik, Zagreb, broj 942, petak, 5. siječnja 2018., prilog Kronika, str. 4–5
9 “Balinački dom za Dan borca”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXII, broj 1450, 31. ožujka 1977., str. 4; “Dom u Balincu”, Glinski vjesnik, Glina, God. II, broj 4, 11. I. 1979., str. 6; Album Saveza boraca Glina, fotografija spomen-ploče u selu Balinac, nedatirano.
10 “Proslava u Grabovcu. Svečano proslavljen Dan ustanka naroda Hrvatske”, Jedinstvo, Sisak, God. VI, broj 262, subota 9. kolovoza 1958., str. 1–2
11 Album Saveza boraca Glina, fotografija spomenika u selu Bojna, nedatirano; Ilija Krković, Momčilo Krković : skulptura, Beograd 2009., str. 134
12 “Pripreme za proslavu Dana borca”, Jedinstvo, Sisak, God. IV, broj 150, 2. lipnja 1956., str. 1
13 “Počast proleterima. U Brestiku otvoren Spomen dom Banijskoj proleterskoj četi”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXVI, broj 1687, 15. listopada 1981., str. 1 i 3; “Katalog muzejskih zbirki, muzejskih izložbi i stalnih izložbi sadržajno vezanih uz radnički pokret, NOB i poslijeratnu socijalističku izgradnju na teritoriju SR Hrvatske”, Muzeologija, Zagreb, broj 26, ožujak 1989., str. 61–133; Brestik, str. 104.
14 “Otkriven spomenik palim borcima u Brezovom Polju”, Jedinstvo, Sisak, God. V, broj 228, subota 7. prosinca 1957., str. 1
15 Svečano otkrivanje bilo je 1977. godine; “Spomen-ploča Nikoli Šakiću”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXII, broj 1459, 2. lipnja 1977., str. 4; Album Saveza boraca Glina, fotografija spomen-ploče u selu Brnjeuška, nedatirano.
16 Album Saveza boraca Glina, fotografije spomen-ploče u selu Brubanj, nedatirano. 17 “Glina”, Jedinstvo, Sisak, God. VII, broj 301, 9. svibanj 1959., str. 2; “Brubanjska obilježja”, Glinski vjesnik, Glina, God. II, broj 4, 11. I. 1979., str. 4
18 “Otkrivena spomen-ploča na grobnici boraca u Brubnju”, Glinski vjesnik, God. I, broj 3, 22. XII 1978., str. 6; “Brubanj: Spomen ploča četvorici boraca”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIII, broj 1538, 7. prosinca 1978., str. 4
19 “Spomen-ploča u Buzeti”, Jedinstvo, Sisak, God. III, broj 125, 3. prosinca 1955., str. 2
20 “Spomen ploča u Buzeti”, Jedinstvo, Sisak, God. VII, broj 322, 3. listopada 1959., str. 1; “Zaboravljeni spomenik”, Glinski vjesnik, God. 3, broj 18-19, rujan-listopad 1980., str. 7; “Zaboravljeni spomenik”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIX, broj 1821, 10. svibnja 1984., str. 6
21 Album Saveza boraca Glina, fotografija spomen-ploče na školi u selu Buzeta, nedatirano.
22 “Spomen-vrelo u Donjem Selištu”, Jedinstvo, Sisak, God. VI, broj 274, subota 1. studenoga 1958., str. 4; “U Glini: Svečano raspoloženje”, Jedinstvo, Sisak, God. VI, broj 279, 6. prosinac 1958., str. 2; Album Saveza boraca Glina, fotografija spomen-vrela u Donjem Selištu, nedatirano.
23 “Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora otkrit će se ovih dana u Dragotini”, Jedinstvo, Sisak, God. VIII, broj 375, 8. listopada 1960., str. 3; “Dragotina: sjećanje na žrtve”, Jedinstvo, Sisak, God. IX, broj 418, 5. kolovoza 1961., str. 4
24 “Spomen-dom u Drenovcu”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXVI, broj 1673, 9. srpnja 1981., str. 3
25 Igor Mrkalj, “Glina – partizanska prijestolnica”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, broj 769, petak, 12. rujan 2014., prilog Kronika, str. 4
26 Masovna ubojstva glinskih Srba u Prekopi (u proljeće 1941.) i masovna ubojstva Srba sa Korduna u glinskoj pravoslavnoj crkvi (u ljeto 1941.); opširnije, vidjeti: Igor Mrkalj, “Glinsko groblje”, Prosvjeta. Novine za kulturu, Zagreb, broj 138/139, septembar 2017., str. 19–26.
27 “Uređenje spomen kosturnice”, Glinska prelja, Glina, God. I, broj 3, rujan 1989., str. 13; “Dovršenje spomen kosturnice”, Glinska prelja, Glina, God. I, broj 4, prosinac 1989., str. 13
28 Mirjana Stojković, “Luka Bačak”, Mladost. Glasilo CUO Luka Bačak u Glini, God. 1983., str. 2
29 “Spomenik palim odbornicima”, Jedinstvo, Sisak, God. III, broj 117, 8. listopad 1955., str. 4
30 “Godišnja skupština Saveza boraca u Glini”, Jedinstvo, Sisak, God. IV, broj 179, 22. prosinca 1956., str. 3
31 “Spomen-ploča igračima Banovca”, Jedinstvo, Sisak, God. IX, broj 421, 26. kolovoza 1961., str. 4; “Otkriće spomen-ploče”, Banovac, Glina, broj 7, 1. siječanj 1962., str. 1
32 Igor Mrkalj, “Slava, zločin i zaborav”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, broj 887, petak, 16. prosinca 2016., prilog Kronika, str. 6–7
33 “Glina: otkriven spomenik palim željezničarima”, Jedinstvo, Sisak, God. IX, 9. prosinca 1961., str. 3
34 “Glina: Jubileji revolucije – spomen-ploča na zgradi Prvog kongresa pravnika u Glini”, Jedinstvo, Sisak, God. XXIX, broj 1314, 22. kolovoza 1974., str. 3
35 “Proslavljen Dan komune Glina”, Jedinstvo, Sisak, God. XXI, broj 690, 15. listopada 1966., str. 1–2
36 “Preko 200.000 ljudi iz Banije i Korduna sudjelovalo s drugom Titom na proslavi u Glini”, Vjesnik, Zagreb, God. XII, broj 2265, 28. srpnja 1952., str. 1–2; “Proslava Dana ustanka naroda Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Govor maršala Tita. Slavlje u Glini”, Politika, Beograd, God. XLIX, broj 14242, str. 1–3; “Tito s narodom Hrvatske” Vjesnik, Zagreb, God. XII, broj 2266, 29. srpnja 1952., str. 2
37 HR-HDA-1241, SUBNORH, Republički odbor, Obilježavanje spomenika i spomen grobnica, Zapisnik o osnivanju Odbora za izgradnju spomenika Srpanjskim žrtvama fašističkog terora sa Banije i Korduna u Glini, 12. rujna 1961., str. 1–4; “Iduće godine podići će se spomenik Srpanjskim žrtvama u Glini”, Jedinstvo, Sisak, God. IX (XVI), broj 431, 4. studenoga 1961., str. 1; HR-HDA-1241, SUBNORH, Republički odbor, Obilježavanje spomenika i spomen grobnica, Izgradnja spomenika Srpanjskim žrtvama Korduna i Banije u Glini, Zagreb, 21. studenog 1961.
38 “Glinske teme: Spomen-dom ili Spomen-škola”, Jedinstvo, Sisak, God. XXI, broj 654, 5. veljače 1966., str. 6; “Spomenik revoluciji i jedinstvu. Pred izgradnju Spomen-doma u Glini”, Jedinstvo, Sisak, God. XXII, broj 711, 16. ožujka 1967., str. 3; “Počeli radovi na izgradnji spomen doma u Glini. Izražen memorijalni i funkcionalni karakter”, Jedinstvo, Sisak, God. XXII, broj 732, 10. kolovoza 1967., str. 1–2
39 “Predsjednik Tito oduševljeno dočekan na Baniji. Glina: Tito – najdraži gost”, Jedinstvo, God. XXII, broj 741, 12. listopada 1967., str. 1–3; “Funkcionalno spomen obilježje”, Jedinstvo, God. XXIII, broj 752-753, 1. siječnja 1968., str. 11
40 “Tamo, gdje je bila glinska crkva”, Politika, Beograd, God. LXVI, broj 20005, 15. jun 1969., str. 11; “Spomen-dom zavjet bratstvu i jedinstvu. Na velikom zboru naroda Korduna i Banije u Glini govorio M. Tripalo”, Vjesnik, Zagreb, God. XXX, broj 8038, 5. srpnja 1969., str. 1–2; “Zavet bratstva i jedinstva Srba i Hrvata. Prilikom otvaranja Spomen-doma u Glini govorio Miko Tripalo”, Borba, Beograd, God. XXXIV, broj 182, 5. jul 1969., str. 4; “Glina: Otvoren Spomen-dom”, Jedinstvo, Sisak, God. XXIV, broj 1048, 10. srpnja 1969., str. 1–2
41 “Glina: Akcija uređenja spomenika NOB”, Jedinstvo, Sisak, God. XXX, broj 1335, 23. siječnja 1975., str. 6; “Kada muzej?”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXI, broj 1425, 7. listopada 1976., str. 8; “Kada zavičajni muzej?”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIII, broj 1497, 23. veljače 1978., str. 4; “Zavičajni muzej u Glini?”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIV, broj 1545, 25. siječnja 1979., str. 3; “Memorijalna zbirka”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXVII, broj 1719, 27. svibnja 1982., str. 4; “Idejni projekt za uređenje Memorijalnog muzeja”, Glinski vjesnik, Glina, God. 5, broj 30-31, lipanj-srpanj 1982., str. 2–3
42 “Iz rada Predsjedništva OK SKH Glina u IV. i V. mjesecu 1984. g.”, Bilten Općinske organizacije SKH Glina, Glina, broj 1, svibanj 1984., str. 3–5; “Aktivnosti Izvršnog odbora Spomen muzeja Glina”, Bilten Općinske organizacije SKH Glina, Glina, broj 5, veljača 1985., str. 10–11; “Akcija SUBNOR-a Glina. Uskoro muzej”, Jedinstvo, Sisak, God. XL (XLI), broj 1864, 7. ožujka 1985., str. 3; “Prihvaćen idejni projekt”, Jedinstvo, Sisak, God. XL (XLI), broj 1903, 12. prosinca 1985., str. 5; “Odluka o osnivanju Spomen-muzeja u Glini”, Službeni vjesnik u Sisku, God. XXXI, broj 24, 16. svibnja 1985., str. 934–935
43 HR-DASK-829, Narodno sveučilište Glina, Spomen muzej u Glini, kutija 22, Tematski plan za stalnu postavku; “Dug povijesti. Uređenje spomen muzeja u Glini”, Jedinstvo, Sisak, God. XL (XLI), broj 1870, 18. travnja 1985., str. 5; “Sačuvati za pokoljenja. U povodu Dana ustanka i značajnih partijskih jubileja, u Glini otvoren Spomen muzej”, Jedinstvo, Sisak, God. XLIII, broj 1986, 30. srpanj 1987., str. 1
44 HR-DASK-829, Narodno sveučilište Glina, Spomen muzej u Glini, kutija 21, Projekt spomen-obilježja žrtvama u Glini 1985-1988; “Da se ne zaboravi. Počela Druga faza izgradnje spomen obilježja”, Večernji list, Zagreb, God. XXX, broj 9317, 26. i 27. srpnja 1989., str. 7; “Započela gradnja Spomen obilježja…”, Glinska prelja, Glina, God. I, broj 3, rujan 1989., str. 12; “Veliko gradilište”, Glinska prelja, Glina, God. I, broj 3, prosinac 1989., str. 12; “Veliko gradilište (II)”, Glinska prelja, Glina, God. I, broj 4, 1989., str. 12; Ratko Dmitrović, “Protiv ubrzanog zaborava”, NIN, Beograd, broj 2032, 10. decembar 1989., str. 26
45 Vidjeti deplijan “Spomen obeležje u Glini”, nedatirano, cca. 1991.
46 Đuro Đukić, “Istorijat spomen-obilježja”, Srpski glas, Topusko, God. 6, broj 58/59, juli/avgust 1995., str. 3
47 Đuro Đukić, “Da uvijek postupamo kao ljudi. Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle posjetio eparhiju Gornjokarlovačku i služio parastos poklanim Srbima u glinskoj pravoslavnoj crkvi”, Srpski glas, Topusko, God. 6, broj 58/59, juli/avgust 1995., str. 3. Također vidjeti slikovni prilog: “Patrijarh srpski gospodin Pavle u Glini”, Srpski glas, u istom broju, str. 12–13.
48 “Zasjedalo Općinsko poglavarstvo Općine Glina. Odbjegli se Srbi ne mogu vraćati”, Glinski glasnik, God. I, broj 2, 11. rujna 1995., str. 3
49 “Općinsko vijeće Općine Glina održalo prvu sjednicu u slobodnoj Glini. Preimenovane ulice, trgovi i ustanove”, Glinski glasnik, Glina, God. I, broj 3, 26. rujna 1995., str. 2–3. Za odluku o preimenovanju Spomen doma u Hrvatski dom, također vidjeti: Službeni glasnik Županije Sisačko-moslavačke, Sisak, broj 8, 19. listopad 1995., str. 74; Dragan Čubrić i Momčilo Krković, Stradanje Srba u Pravoslavnoj crkvi u Glini i rušenje spomenika, Beograd 2005.
50 Paulina Arbutina, “Spomen-ploče napokon iznesene iz podruma”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, broj 517, petak, 13. studeni 2009., prilog Kronika, str. 2
51 Inicijativu su 14. lipnja 2011. potpisali Vesna Teršelič i Zoran Pusić; “Documenta i GOLJP traže preimenovanje Hrvatskog doma u Glini. Vratite naziv Spomen-dom i spomen-ploču žrtvama ustaša iz 1941.”, Večernji list, Zagreb, god. 52, broj 17.078, utorak, 12. srpnja 2011., str. 24; “Obljetnica masakra u glinskoj crkvi”, Večernji list, Zagreb, god. 52, broj 17.098, ponedjeljak, 1. kolovoza 2011., str. 27
52 Slavko Goldstein, “Otvoreno pismo Predsjednici Vlade Republike Hrvatske Jadranki Kosor. Donesite odluku … potpis koji će ispraviti sramotu iz Gline važan je kao i onaj za ulaz u EU”, Jutarnji list, Zagreb, God. XIV, broj 4666, 9. 7. 2011., prilog Magazin, broj 652, str. 34–35; Predrag Matvejević, “Glinska crkva, mjesto strašnog pokolja, zaslužuje da bude zajedničko mjesto memorije”, Jutarnji list, Zagreb, God. XV, broj 5038, 28. 7. 2012., prilog Magazin, broj 708, str. 31–32; Igor Mrkalj, “Zloupotreba časnog imena ‘Hrvatski dom’”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, broj 786, petak, 9. siječnja 2014., prilog Kronika, str. 4–5
53 Viktor Ivančić, “Glineni golub mira”, Peščanik, Beograd, 3/11/2014.
54 “Otvoreno pismo Milorada Pupovca: Ostavite nas da se u miru sjećamo svojih mrtvih”, HINA, Zagreb, 1. kolovoz 2017.
55 “Završna svečanost jubileja Partije”, Jedinstvo, Sisak, God. XXIV, broj 1070, 11. prosinca 1969., str. 2; “Otkrivena spomen-ploča. Svečana sjednica mjesne organizacije SK Glina”, Jedinstvo, God. XXIV, broj 1071, 18. prosinca 1969., str. 1–2
56 “Glina: spomenik heroju Demonji”, Jedinstvo, Sisak, God. XXX, broj 1354, 29. svibnja 1975., str. 3
57 “Sjećanje na heroje”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIII, broj 1530, 12. listopada 1978., str. 1 i 3; “Slavlje slobodarske Gline”, Glinski vjesnik, God. I, broj 2, 15. XI. 1978., str. 6–7; “Glina. Biste sedmorici narodnih heroja”, Bilten Spomen-područje Bratstvo-jedinstvo Šamarica, Sisak, God III, broj 5, prosinac 1978., str. 9
58 “Spomen park heroja”, Glinski vjesnik, Glina, God. I, broj 1, 9. X. 1978., 1; “Slavlje ratnih i socijalističkih pobjeda”, Glinski vjesnik, Glina, God. I, broj 2, 15. XI. 1978., 6–7.
59 “Otkrivene biste narodnih heroja”, Jedinstvo, Sisak, God. XL, broj 1896, 17. listopada 1985., str. 1 i 5
60 “U službi boraca i naroda”, Glinski vjesnik, God. II, broj 6, 30. III. 1979., str. 4; Album Saveza boraca Glina, fotografija spomen ploče Kongresa liječnika u Glini, nedatirano.
61 Milorad Gojsović, “Zapisi u kamenu”, Mladost. Glasilo CUO Luka Bačak u Glini, Glina, God. 1983., str. 4; Igor Mrkalj, “Ukradeno ime glinske škole”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, broj 781, petak, 5. prosinca 2014., prilog Kronika, str. 4–5
62 “Lučonoša istine i bratstva. Otkrivena spomen ploča na zgradi gdje je štampan prvi broj lista Jedinstvo”, Jedinstvo, Sisak, God. XXXIX, broj 1843, 11. listopada 1984., str. 4
63 “Jubilej čuvara reda : uz 45. godišnjicu osnivanja prve jedinice narodne milicije”, Večernji list, Zagreb, God. XXXIII, broj 9314, 23. srpnja 1989., str. 3; “Sastavni dio revolucije : u Glini obilježena 45. godišnjica osnivanja prve jedinice narodne milicije u SR Hrvatskoj”, Jedinstvo, Sisak, God. XLV, broj 2090, 27. srpnja 1989., str. 1