Kronika 126 / Juli 2015: Zakon o civilnim žrtvama rata
IZJEDNAČITI PRAVA ŽRTAVA
Nakon što je 17. lipnja, prvenstveno kao rezultat brojnih akcija nevladinog sektora, stupio na snagu Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, a čija se puna primjena očekuje od listopada, hrvatska je vlast pozvana da konačno, dvadeset godina nakon završetka rata, riješi i pitanje civilnih žrtava. […]
Nakon što je 17. lipnja, prvenstveno kao rezultat brojnih akcija nevladinog sektora, stupio na snagu Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, a čija se puna primjena očekuje od listopada, hrvatska je vlast pozvana da konačno, dvadeset godina nakon završetka rata, riješi i pitanje civilnih žrtava.
Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, B.a.b.e., Centar za mirovne studije i brojni drugi već godinama upozoravaju da još uvijek ne postoji jedinstveni Zakon kojim bi se regulirala prava svih kategorija civilnih žrtava Domovinskog rata.
Prema procjenama u Hrvatskoj ima oko 9.500 tisuća civilnih žrtava Domovinskog rata, od kojih tek nekoliko stotina ostvaruje svoja prava. Prema modelu donesenoga Zakona o žrtvama seksualnog nasilja udruge traže sličan i za sve civilne žrtve. Uostalom, voditeljica Documente, Vesna Teršelič: ova je Vlada to je i najavljivala. “Želimo potaknuti Ministarstvo branitelja da još u vrijeme ovog mandata donese zakon kojim bi priznalo prava civilnih žrtava rata jer pokazuje se da ne dobivaju ni adekvatnu psihosocijalnu podršku, a ni nikakvu materijalnu podršku i obeštećenje”, rekla je na konferenciji za medije 9. srpnja.
Tijekom predstavljanja TV spota koji je bio dio kampanje Žrtve su predugo čekale, redatelja Andreja Korovljeva i grafičke dizajnerice Barbare Blasin u lipnju, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Julijana Rosandić posebno je naglasila da je “u Domovinskom ratu poginulo 402 maloljetne djece, 364 ih je stradalo u direktnom bombardiranju i granatiranju, a njihove obitelji ne primaju nijednu kunu materijalne naknade. Te obitelji imale su samo pravo da im ubiju djecu”.
Voditeljica Documente podsjetila je i kako su godišnjim planom aktivnosti u području hrvatskog zakonodavstva za 2015. predviđene izmjene
Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te izrada Zakona o zaštiti vojnih invalida i civilnih stradalnika rata.
“Smatramo da je vrijeme za društvenu solidarnost koju Vlada može aktivno pokazati kroz rad Ministarstva branitelja. Riječ je o civilima, osobama
koje nisu bili pripadnici niti jedne oružane postrojbe”, naglasila je Teršelič. Iz Documente smatraju da bi oba zakona trebala regulirati prava svih civilnih žrtava tako da se, između ostalog, ne ograničava rok za podnošenje zahtjeva, da se ukine imovinski/dohodovni cenzus kao ograničavajući faktor za ostvarivanje prava, te da se omogući ukidanje diskriminatornih odredbi pri priznavanju medicinske dokumentacije iz država regije.
“Mislim da su svi rokovi za ostvarivanje prava odavno istekli, sada treba iskoristiti priliku za reguliranje prava svih civilnih žrtava jer bi trebale biti ravnopravne. To nam svima garantira Ustav, a to civilne žrtve dosad nisu imale priliku osjetiti”, kazala je Teršelič.
Prema posljednjim informacijama, procedura donošenja Zakona otpočet će najesen, a u saborskoj proceduri trebao bi se naći prije kraja godine.