Slikovni izvori za povijest banijskog gradića
KRALJ ALEKSANDAR U GLINI 1931.
Februar 2019
Pronalazak dosad nepoznatih fotografija sa svečanog dočeka kralja Aleksandra u Glini predstavlja dragocjeno otkriće i važan povijesni izvor za daljnja istraživanja ne samo lokalne i regionalne povijesti, nego i povijesti Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji
Proglašenje Šestojanuarske diktature 1929. godine označilo je početak politike integralnog jugoslavenstva1 koja je početkom 1930-ih – konkretno, 7. lipnja 1931. –dovela Glinu na prve stranice vodećih dnevnih listova u zemlji.2 Naime, u sklopu svog dužeg boravka u Zagrebu i Savskoj banovini 1931. godine, kralj Aleksandar je također obišao Baniju i Kordun, a upravo toga dana posjetio je Sisak, Petrinju, Glinu, Topusko, Vrginmost, Vojnić i Karlovac.3 Ovaj posjet jugoslavenskog kralja i spektakularan doček koji mu je priređen u Glini ostao je trajno zabilježen ne samo na naslovnim stranicama tadašnjih novina, već i na filmskoj vrpci i kino žurnalima onog doba.4 Premda je riječ o značajnom događaju, koji još uvijek čeka svoju znanstvenu i kritičku obradu, pronalazak dosad nepoznatih fotografija sa svečanog dočeka kralja Aleksandra u Glini predstavlja dragocjeno otkriće i važan povijesni izvor za daljnja istraživanja ne samo lokalne i regionalne povijesti, nego i povijesti Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji.5
Iako su tadašnje novine bile pod izravnom državnom cenzurom, posjet kralja Aleksandra moguće je približno rekonstruirati iz nekoliko novinskih izvora.
Prema pisanju zagrebačkih Novosti, u nedjeljno jutro 7. lipnja 1931. dvorski auto uputio se iz Petrinje za Glinu, a premda protokolom to nije bilo predviđeno, nakratko se zaustavio u selima Marinbrod i Prekopa, gdje su izašli mnogobrojni seljaci, čije su kuće bile okićene zelenilom, narodnim vezivom i zastavicama. U prvom, Kralj je izašao iz automobila i zadržao se u kraćem razgovoru s mještanima, koji su mu izrazili razne molbe i želje, dok se u drugom rukovao sa seljacima okupljenima oko slavoluka izrađenim posebno za tu priliku.
Automobil je nastavio svoj put prema Glini, gdje je pored iskićenih kuća uz gruvanje prangija i zvonjavu crkvenih zvona stigao u 11.45 sati. U trenutku kada se automobil pojavio, zaorili su se poklici Kralju i Jugoslaviji, pisale su tadašnje novine. Kralja i pratnju su uveli u Glinu mnogobrojni konjanici, a glavni doček organiziran je u glavnoj ulici, koja je nosila njegovo ime. Prema procjeni zagrebačkih Novosti, tu se “sleglo oko dvadeset hiljada naroda, srpskih i hrvatskih seljaka”. Duž čitave ulice bio je postavljen široki sag od trave i cvijeća, dok su iz okolnih kuća izvirivale jugoslavenske zastave. Iznad puta ispletene su girlande, a postavljeno je i više slavoluka sa natpisima: „Zdravo sine kralja Petra Velikog Oslobodioca!“ – „Živio ljubljeni Kralju!“ – „Živio Kralj velike Jugoslavije!“.
Izašavši iz automobila, Kralj je krenuo pješke sredinom ulice, praćen ogromnim mnoštvom ljudi. Krećući se kroz golemi špalir naroda, Kralj je stigao do kraja ulice i glavnog trga. Sa svih strana trga bilo je poredano oko dvije hiljade Sokola iz mjesta i okolice, brojna glinska društva sa svojim zastavama, te velik broj bivših ratnih dobrovoljaca. Opća slika bila je živopisna s ogromnim i šarolikim mnoštvom okupljenih ljudi, brojnim slavolucima i barjacima te uzdignutom tribinom sa školskom djecom. “Tu je kralj doživio takve ovacije kakve je retko gde sreo na Svome putu poslednjih dana”, pisala je beogradska Politika.
Na trgu, Kralja je svečano pozdravio načelnik glinske općine Stevo Despot: “Vaše Veličanstvo! Narod našeg kraja, Zrinskih brda i Petrove gore, odavno je željno očekivao sretni čas, da se vidi i pozdravi sa svojim ljubljenim Kraljem. Junačka naša Krajina dala je saradnike slavnom vojvodi Petru Mrkonjiću kao i nekada slavnom knezu Petru Zrinjskomu, obrani našeg naroda od tudjina i u borbi za naše narodno ujedinjenje. Prolivena krv braće naše sa Drine i Morave, ujedinjene sa četama braće dobrovoljaca naših iz ovih strana za naše oslobodjenje, jamstvo je za sreću i budućnost našeg naroda i kraljevine Jugoslavije. Danas mi Hrvati i Srbi, ujedinjeni u bratskoj slozi, kao čuvari narodnog i državnog jedinstva, stojimo rame uz rame na braniku svoga naroda i naše domovine Jugoslavije, proti svima i svakome, a uz svoga junačkoga Kralja.”
Poslije govora, Kralja je pozdravila i kćerka pokojnog dobrovoljca djevojčica Nevenka Pokrajac s prigodnom pjesmicom, nakon čega je predala Kralju cvijeće. Zatim su Kralju predstavljeni predstavnici svih lokalnih nadleštava, kulturnih, nacionalnih i humanih ustanova. Kralj tada sa svakim kratko razgovara, rukuje se i razgovara sa svećenicima obiju vjera. Zatim je Kralj pristupio starješini Sokolskog društva dr. Milanu Metikošu, koji ga izvještava o radu Sokola u Glini i okolici. Kralj pozdravlja Sokole sa “Zdravo Sokoli”, a trokratni gromki “Zdravo!” njihov je odgovor na njegov pozdrav. Kralj potom pristupa ratnim dobrovoljcima, rukuje se i razgovara s više njih. “Pita, koliko ih ima. Odgovoriše mu, da ih ima u svemu sto i dvadeset.” Kralj također zalazi među seljake i razgovara sa njima, interesirajući se za prilike.
No kada je krenuo prema spomeniku kralja Petra, nastala je opća euforija i zanosno klicanje okupljenog naroda, pisale su novine.6 Potom je dječji zbor otpjevao državnu himnu, a Kralja je pozdravila mala Sokolica, učenica Ana Hrkovac. Bio je to ujedno i završetak svečanosti nakon čega se Kralj sa svojom pratnjom uputio prema automobilu, okružen masom ljudi koja mu je oduševljeno klicala. “U dotad neviđenom slavlju”, Kralj je nastavio svoj put dalje prema Topuskom, Vrginmostu, Vojniću i Karlovcu.7
1 Premda nigdje ne spominje Glinu, politiku izgradnje državnog i nacionalnog jedinstva u multietničkoj državnoj zajednici za vrijeme Šestojanuarske diktature (1929.–1935.) odlično je istražio Christian Axboe Nielsen, Making Yugoslavs : Identity in King Aleksandar’s Yugoslavia, University of Toronto Press, Toronto 2014.
2 “Банија одушевљено дочекује Њ. В. Краља”, Политика, Београд, год. XVIII, бр. 8288, понедељак, 8. јун 1931, str. 1–2; “Nj. Vel. Kralj u Glini”, Novosti, Zagreb, god. XXV, br. 156, ponedeljak, 8. juna 1931, str. 3–4; “Њ. В. Краљ у народу. У Глини и Петрињи”, Време, Београд, год. 8, бр. 3387, понедељак, 8. јуна 1931, str. 3; “Nj. Vel. Kralj je prošao kroz narod – U Glini: Kralj pristupa dobrovoljcima, rukuje se i razgovara sa njima. Prizor koji je sad vidio u Glini, ostat će zapamćen za sva vremena”, Novosti, Zagreb, god. XXV, br. 157, utorak, 9. juna 1931, str. 1–2.
3 Kralj i narod. Trijumfalna putovanja Njegova Veličanstva Kralja po Savskoj banovini 1. VI. – 18. VI. 1931., uredio Petar Mihočević, Tisak Jugoslavenske štampe d.d., Zagreb 1931; izvještaj iz Gline na str. 46–47.
4 Vidi Arhiv Jugoslavenske kinoteke i film Poseta kralja Aleksandra Hrvatskoj 1931 godine, kao i antologiju Legenda Oplenca (1935) u produkciji Jugoslovenskog prosvetnog filma, gdje su umontirani i dijelovi iz posjete Glini 1931. godine.
5 Boravak u Glini zabilježen je u prigodnom foto-albumu Uspomena na boravak Njihovih Veličanstava Kralja Aleksandra i Kraljice Marije u Savskoj banovini god. 1931. (bez mjesta i godine izdanja), koji sadrži 162 fotografije i danas se čuva u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, pod signaturom Af 29. Na ovom mjestu, autor izražava profesionalnu i kolegijalnu zahvalnost Maši Miloradović, dipl. bibliotekaru savjetniku i načelniku Odeljenja posebnih fondova NBS, koja je dozvolila objavljivanje slikovnih izvora.
6 Spomenik kralja Petra I. Karađorđevića (1844.–1921.) podignut je na glavnom trgu u Glini, 8. rujna 1929.
7 “Nj. Vel. Kralj na Kordunu”, Jutarnji list, Zagreb, god. XX, br. 6948, ponedeljak, 8. lipnja 1931, str. 1; “Dočekali smo ga! – Veličanstveni doček Našega Kralja u našoj Krajini”, Jedinstvo, Petrinja, god. XIII, br. 24, nedelja, 14. juna 1931, str. 1–3; također vidi specijalno izdanje Илустровано Време, Београд, год. II, бр. 25, 20. VI. 1931.