O radu kulturnog i naučnog centra "Milutin Milanković" u Dalju
KROZ VASIONU I VEKOVE
Novembar 2016
U idućem periodu planirana je realizacija projekta Milankovićevog planetarijuma koji je naučnik pravio u svom dvorištu u razmjeru 1: 20 milijardi. Ideja ja da se izgradi planetarijum u deset puta većem razmjeru, da se čvrste planete Sunčevog sistema rasporede oko naučnikove rodne kuće, a ostale duž šetališta uz Dunav, u dužini od 1,5 km
Mene čudnom snagom beskonačnost
privlači i želim da dograbim celu
vasionu i da svetlost njenu rasprostrem,
te da osvetli svaki kutak.
Milutin Milanković
KNC „Milutin Milanković“ Dalj je u 2016. godini nastavio s redovnim aktivnostima vezanim za promovisanje djela Milutina Milankovića putem prezentacije filma o njegovom životu i djelu, razgledanja stalne postavke izložbe o Milankoviću, predstavljanjem softvera Kanon za početnike… Pored učenika osnovnih i srednjih škola s područja Osječko–baranjske i Vukovarsko–sremske županije, izložbu su posjećivali i poštovatelji Milankovićevog djela iz zemlje i inostranstva.
Tokom ove godine nastavljeno je daljnje opremanje stalne postavke izložbe poboljšanjem geomehaničkog modela revolucije Zemlje i modela ledenog doba. U planu je da se u narednom periodu stalna postavka obogati još i modelom reljefa osunčavanje Zemlje, modelom nagnutosti Zemlje na stazi ekliptike i satovima koji pokazuju vrijeme Milankovićevih ciklusa. Izložba će biti dopunjena i s dva interaktivna panoa. Jedan će predstaviti potvrde Milankovićeve teorije širom svijeta, a drugi životinje i biljke koje su živjele u ledenom dobu, od kojih su ga neke preživjele, a neke ne.
U idućem periodu planirana je i realizacija projekta Milankovićevog planetarijuma, koja je potekla od zapisa u Milankovićevim memoarima kako je naučnik pravio planetarijum u svom dvorištu u razmjeru 1: 20 milijardi. Ideja ja da se izgradi planetarijum u deset puta većem razmjeru, da se čvrste planete Sunčevog sistema rasporede oko naučnikove rodne kuće, a ostale duž šetališta uz Dunav, u dužini od 1,5 km. Staza planetarijuma će biti edukativnog karaktera a procjena je i da će imati visok turistički potencijal. Do sada je urađen glavni elaborat projekta i maketa budućeg planetarijuma namijenjena edukaciji učenika osnovnih škola.
Ove godine je realizovan i jedan važan projekt koji je unaprijedio raznovrsnost rada KNC- a i obogatio sadržajnu ponudu. To je projekt teleskopa u dvorištu naučnikove rodne kuće. Ideja je krenula od Milankovićeve fascinacije zvjezdanim nebom iznad rodne kuće i Dunava koja je jedna od njegovih inspirativnih vertikala.
Kada je pala noć, a na nebu se pojavile zvezde u onom bezbroju koji se viđa samo u slobodnoj prirodi, Dunav je izgledao lepši, tajanstveniji i veličanstveniji no preko dana. A kada ga obli mesečina, bio je čaroban. Bilo je uživanje sedeti u našoj bašti, posmatrati njegove srebrne talaščiće i slušati njihov šum. S one strane njegove mešala se sa tim šumom pesma hora bezbrojnih pevača. To su bile žabe… Rado smo slušali tu muziku. Ona je bila himna životu, prirodi i večnom zvezdanom nebu nad našim glavama. (M. Milanković, Uspomene, doživljaji i saznanja)
Teleskop je montažno-demontažni i imaće mogućnost da kamerom pošalje sliku zvjezdanog neba na platno u kući, tako da će tu sliku moći da vidi odjednom nekoliko desetina ljudi. Teleskop je svečano otvoren 23. septembra 2016. godine. Ovaj projekt sufinfaciran je sredstvima Ministarstva kulture RH.
Tradicionalna i centralna manifestacija KNC-a Milankovićevi ciklusi održana je 28. maja, na naučnikov rođendan, po deveti put. Tom prilikom predstavljeni su poboljšani geomehanički modeli Milankovićevih ciklusa i prezentiran dovršetak stalne postavke izložbe, o čemu su govorili autori prof. dr Aleksandar Petrović i Radomir Putnik. O potencijalnim sudarima asteroida sa Zemljom govorio je akademik SANU Zoran Knežević. O Fruškogorskoj Nojevoj barci kao utočištu glacijalnog biodiverziteta govorio je dopisni član SANU prof. dr Slobodan Marković. Predstavljena je maketa modela Planetarijum Milutina Milankovića, a koncert su održali Kraljevski gudači Sv. Đorđa iz Beograda.
Drugi međunarodni književni skup „Jesen u Erdabovu“ održan je u KNC-u 28. i 30. septembra 2016. godine. Prve večeri predstavljena su trojica pjesnika – Dragan Hamović, iz Beograda, Dejan Aleksić iz Kraljeva i Živiorad Nedeljković iz Čačka, a bilo je riječi i o zborniku radova Đorđe Nešić, pesnik. Druge večeri predstavljena ja knjiga Srbi 1903 -1914. Istorija ideja, o kojoj su govorili priređivač istoričar dr Miloš Ković i urednik izdavačke kuće KLIO Zoran Hamović. U knjizi je i prilog koji govori o Milutinu Milankoviću. Te večeri još je bilo riječi o filozofu Žarku Vidoviću i književniku Đorđu Ociću, o čemu su govorili dr Ković i Dejana Ocić.
Međunarodni naučni skup „Književni opus naučnika Milutina Milankovića“ održan je 4. i 5. novembra 2016. godine. Sudjelovalo je petnaest izlagača iz Dalja, Vukovara, Beograda, Novog Sada i Sombora. Osvijetljen je književni dio opusa Milutina Milankovića – njegovi trotomni memorari Uspomene, doživljaji i saznanja, istorija astronomije ispisana kao epistolarni roman Kroz vasionu i vekove i zbirka pripovjedaka Kroz casrtvo nauka. Konstatovano je da je Milanković vrstan književnik s odličnim memoarskim djelom, jednim od najboljih naučno-popularnih djela, te da u njegovoj knjizi pripovjedaka ima nekoliko antologijskih. Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture RH. Iz ovog skupa proisteći će zbornik radova koji će biti objavljen 2017. godine.
KNC je također organizirao predstavljanje knjiga dr Zlate Živaković Kerže Svaštice iz starog Osijeka, Drage Hedla Donjodravska obala i Izborna šutnja, stvaralaštvo Drage Kekanovića, zbirke pjesama Đorđa Sladoja Silazak u samoću, romana Porodične priče Dragoljuba Vojnovića…O knjigama Zlate Živaković Kerže govorili su dr sc. Dina Marković iz Osijeka i dr Gojko Mišković iz Sombora. Romane Drage Hedla predstavio je, kroz dijalog s autorom, književnik iz Osijeka Davor Špišić. O stvaralaštvu Drage Keknovića govorili su profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr Dušan Marinković i književnik iz Sombora David Kecman Dako. O poeziji Đorđa Sladoja i o romanu Dragoljuba Vojnovića govorio je Đorđe Nešić.
O sevdalinki, kao nematerijalnom kulturnom nasljeđu, predavanje s pjevanjem, pod naslovom „Bulbul mi poje“ održala je književnica iz Novog Sada Emsura Hamzić. Razgovor o novinarstvu obavljen je s književnikom i novinarom iz Banjaluike Goranom Dakićem koji je djetinjstvo proveo u Dalju, u čemu svjedoče dva njegova romana (Dalj i Petodinarke).
Organizovani su, u saradnji s Preduzetničko-razvojnim centrom opštine Erdut, JKP Čvorkaovac i udrugama seminari, radionice, predavanja, predstavljanja projekata, obilježavanje značajnih datuma…
Do kraja godine u planu je izložba „Tesla, Pupin, Milanković“ koja će biti organizovana u saradnji s Teslinom naučnom fondaciojm iz Beograda i Obrazovno istraživačkim društvom „Mihajlo Pupin“ iz Beograda. Posjetioci će imati priliku da vide dva Teslina eksponata: Kolumbovo jaje i oscilator, dio virtuelne izložbe posvećene Mihajlu Pupinu i stalnu postavku izložbe o Milankoviću. Tom prilikom predavanje o Pupinu održaće Aleksandra Ninković Tašić, autorka sjajne izložbe o Pupinu u Istorijskom muzeju Srbije, predavanje o Tesli održaće Predrag Milosavljević, jedan od najzapaženijih mladih tumača Teslinog opusa, a o Milankoviću će govoriti Radomir Putnik, vođa tima koji izrađuje Milankovićeve i Tesline modele.
Šekspiru u čast, o četiristotoj godišnjici smrti, biće posvećen program „Čitanja pod zvijezdama“ koje će krajem decembra KNC organizovati u saradnji s Narodnom bibliotekom Dalj i daljskim pododborom „Prosvjete“. U interaktivnom programu biće predstavljeni Šekspirov život i djelo, čitani odlomci iz njegovog opusa, prikazani inserti iz pozorišnih predstava, kao i odlomci iz filmova snimljenih po Šekspirovim djelima.
U narednoj godini KNC će nastaviti da teži svom krajnjem cilju – da u potpunosti opremi stalnu postavku izložbe o Milankovićevom djelu i da postane stalna destinacija školskih i studentskih ekskurzija kojima će biti prezentirano djelo jednog od petnaest najznačajnijih naučnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.