Tesla i Milanković - dijagonale i paralele
NAŠI, A SVJETSKI
Mart 2018
Nećemo Teslu i Milankovića uspoređivati po naučnoj veličini i značaju. Teslijanci bi odmah skočili s tezom o nesrazmjeru poređenja. Milankovićevci bi tvrdili da je Tesla pronalazač, a Milanković naučnik. Tesla ima svoju jedinicu u međunarodnom sistemu mjera, Milankovićevim imenom nazvani su ciklusi kojima se tumače kosmički uzroci promjene klime na Zemlji. Tesla se smatra jednim od najvećih svjetskih pronalazača. Milutina Milankovića je NASA u djelu „Na ramenima giganata“ uvrstila među 15 najznačajnijih naučnika koji su se bavili planetom Zemljom
1.Uvod
Dvojica naučnika svjetskog ugleda, oba potekla iz srpske etničke zajednice u današnjoj Hrvatskoj, nisu se nikada sreli, ali to ne znači da nisu znalijedan za drugoga. Naravno, Tesla je stariji dvadeset tri godine (rođen 1856., Milanković 1879.), prije se ostvario kao naučnik i stekao svjetsku slavu da bi umro usamljen i zaboravljen. Milankovićeva teorija je potvrđena 1976. godine, 18 godina poslije njegove smrti. Milanković objavljuje svoj kapitalni Kanon osunčavanja 1941., tri godine pred Teslinu smrt, tako da Tesla nije spoznao Milankovićev naučni značaj. Dodatni veliki Teslin doprinos nauci takođe je potvrđen poslije njegove smrti, tako da se može reći da su se obojica u punoj mjeri ostvarili kao naučnici 21. vijeka. Komunikacija među njima bila je jednosmjerna (a ne naizmjenična!); Milanković je pisao Tesli pisma i čestitke i zalagao se da mu se Srbija i Jugoslavija oduže na dostojan način.
2. Paralele
Služeći se faktima i fikcijom, potrudićemo se da ukažemo na sličnosti i razlike dvojice genijalnih ljudi. Ako memoare, autobiografije i biografije shvatimo kao fikciju, a oni to po klasifikaciji jesu, onda će naši izvori pretežno biti literarnog karaktera. Godine koje će podupirati zapis služiće kao armatura nesigurne građevine. Povucimo za početak nekoliko paralela i dijagonala. Tesla se igrao munjama, gradio tornjeve i hidroelektrane, a Milankovićev alat su bili samo olovka, papir i šiber. Tesla se na genijalan način bavio ovozemaljskim problemima i vezama s kosmosom, a Milanković kosmičkim zakonima i njihovim uticajem na Zemlju. Teslini pronalasci bliži su čovjeku, pragmatični su – struja, radio, elektromotor, komunikacije, dok Milankovićeva teorija govori o kosmičkim zakonima čiji ciklusi traju desetinama ili stotinama hiljada godina i presudno utiču i na naše ljudske živote kojima mi sve mjerimo. Milanković se iz ondašnje svjetske prestonice, iz Beča, vratio u tada provincijalni Beograd, na deset puta manju platu, siguran u svoj naučni put; Tesla je, kao i svi naučnici s naših prostora, morao u bijeli svijet da bi se ostvario. Milanković je, iako veliki noćni radnik, obožavao dokolicu, kao inspirativno stanje svijesti; Tesla je s tolikim zanosom radio da je ugrožavao vlastito zdravlje. Milanković je bio hedonista, Tesla asketa. Milanković je računao, Tesla je eksperimentisao i slutio. U nauci su važne i matematika i mašta.
3. Prethodnica
Osvrnućemo se prvo na ono što prethodi ovom tekstu. O odnosu Tesle i Milankovića pisao je akademik SANU Časlav Ocić . On pominje prvo Milankovićevo saznanje o Tesli, govori o tome kako je Milanković 1911. godine u svoja predavanja na beogradskom Univerzitetu uvrstio Teslina dostignuća. Piše i o Milankovićevim aktivnostima u osnivanju Teslinog instituta u Beogradu 1936. godine, o njegovom predlogu da se 1937. Tesla izabere za „pravog člana Srpske kraljevske akademije“, citira govore koje je Milanković održao povodom Teslinih rođendana, prezentuje čestitku koju mu je, skupa s nizom najznačajnijih svjetskih naučnika, uputio na Teslin 75. rođendan 1931. godine. Svoj rad Ocić je potkrijepio brojnim dokumentima i fotografijama.
4. Počasti
Nećemo, naravno, uspoređivati dvojicu genijalnih ljudi po naučnoj veličini i značaju. Teslijanci bi odmah skočili s tezom o nesrazmjeru poređenja. Milankovićevci bi tvrdili da je Tesla pronalazač, a Milanković naučnik. Tesla ima svoju jedinicu u međunarodnom sistemu mjera (za jačinu magnetnog polja), Milankovićevim imenom u svjetskoj nauci nazvani su ciklusi kojima se tumače kosmički uzroci promjene klime na Zemlji, uzroci nastanka i nestanka ledenih doba. Tesla se smatra jednim od najvećih svjetskih pronalazača. Milutina Milankovića je NASA u djelu „Na ramenima giganata“ uvrstila među 15 najznačajnijih naučnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom. Teslinim imenom nazvane su mnoge ulice, trgovi i škole, ustanove, zavodi, fabrike, automobili… Milankovićevim imenom nazvan je jedan bulevar, nekoliko ulica i škola, ali i krateri na Mjesecu i na Marsu, kao i jedan planetoid. Teslino ime nosi i beogradski aerodrom; naučnik ima svoj muzej u Beogradu i memorijalni centar u Smiljanu. Milanković ima muzejsku postavku u rodnoj kući u Dalju i digitalni legat u formiranju pri Udruženju „Milutin Milanković“ u Beogradu. Tesla ima nebrojeno spomenika od Nijagare do Andrićgrada, Milankoviću je tek nedavno podignut spomenik u Beogradu. Obojica se nalaze na novčanicama Narodne banke Srbije – Tesla na novčanici od 100 dinara, Milanković na novčanici od 2000 dinara.
5. Djetinjstvo
Namjera ovog teksta je da predoči sličnosti i razlike među dvojicom lafova koji su se rodili u malim grmovima, iz kojih nije lako izaći; jednom, recimo, iz ličke kleke, a drugom iz slavonske ive. Krenimo od fizičkog izgleda, uočenog na fotografijama i usporedbom s drugim ličnostima na slikama. Tesla je bio visok gotovo dva metra, suvonjav, mršav, malo pogrbljen. Milanković, onizak debeljuškast, kočopernog stava, ponosan na svoj zaobljeni stomak. Trudio se na svim fotografijama da taj stomak pokaže iz profila .
Krenimo redom, od sredina u kojoj su Tesla i Milanković rođeni, porodičnim odnosima, tragičnim gubicima dragih osoba, omiljenim knjigama i igrama, predodređenostima za buduća znanja i zanimanja.
Opštepoznato je da je Tesla sin sveštenika Milutina Tesle, rođen u Smiljanu kod Gospića, gdje je otac Milutin raspoređen nakon službe u Senju. U to doba u Austriji, u Vojnoj krajini, sva su muška djeca po rođenju bili upisivani u vojne obveznike s mogućnošću da, pored vojne karijere, postanu i sveštenici. Majka Nikole Tesle, Georgina, zvana Đuka, jedna od najvažnijih osoba u njegovom životu, bila je iz čuvene svešteničke porodice Mandića. I Nikolu je otac Milutin predodredio za svešteničku službu, od čega će dječaka, paradoksalno, spasiti kolera koja je sredinom 19. vijeka kosila po Lici. Poliglota Milutin imao je bogatu biblioteku za koju se Tesla vrlo rano zainteresovao. Interes za knjigu zadržaće Tesla cijelog života. Mnoge knjige će znati napamet, kao najomiljeniju – Geteovog Fausta. Družiće se s književnicima Markom Tvenom, bračnim parom Džonson, Silvesterom Firekom, prevodiće pjesme omiljenog Zmaja na engleski, pisaće i sam pjesme, a napisaće i literarno djelo Moji izumi. Pored prvih pronalazačkih pokušaja vezanih uz inovacije u lovu žaba, hvatanju vrana i korišćenju gundelja ili hrušteva u kinetičke svrhe, Teslino djetinjstvo bolno i zauvijek obilježila je smrt brata Danila, dječaka kojeg su smatrali nadarenijim od Nikole. Kasnije Teslina životna putanja vodiće ga do Gospića, školovanja u Gracu i u Pragu, rada u Budimpešti i Parizu, sve do odlaska u Ameriku.
Milutin Milanković se rodio u Dalju 1879. godine u bogatoj i uglednoj srpskoj porodici koja se u Dalj doselila u doba Velike seobe pod Arsenijem Čarnojevićem. Milankovići su u Dalju obrađivali 57,55 hektara oranica, pašnjaka i vinograda, imali su svoju ciglanu i tri trgovine kolonijalnom robom. Bili su pretplaćeni na sve važne knjige i časopise koji su izlazili u to doba, svraćali putujuće pozorišne družine da odigraju predstave samo za članove porodice i slali svoju talentovanu djecu na školovanje u Beč ili u Peštu. Tako je Milanković među svojim precima imao niz značajnih ličnosti, Todora Milankovića, pravnika s kraja 18. vijeka i Uroša Milankovića, filozofa hegelijanske orijentacije, sredinom 19. vijeka. Nije išao redovno u osnovnu školu; imao je privatne učiteljice – guvernante, a i njegov otac Milan bavio se i pedagogijom, slijedeći uputstva Rusoa. Milutinova majka Jelisaveta bila je iz osječke familije Muačevića. Računske operacije Milutin će savladati u ranom dobu gledajući kako se odrasli kartaju i broje pare, a književnosti će ga privući epske junačke pjesme, pogotovo „Marko Kraljević i Musa Kesedžija“. Žuta gošća tuberkuloza, koja je harala Evropom 19. i početkom 20. vijeka odnijeće Milutinu, kad bude napunio tek sedam godina, oca Milana, a kasnije i braću Ljubišu, Vladana i Vojislava. Kad nauči da čita Milutina će oduševljavati Zmajev „Neven“, Žil Vern, Švabovi grčki mitovi, kasnije Homer, francuska, njemačka i ruska klasika. Kad bude napunio deset godina Milutin će napustiti svoj očinski dom i upisati mušku realnu gimnaziju u Osijeku. Ali kad god je, kao đak, student, inženjer, univerzitetski profesor imao slobodnog vremena, vraćao se rodnoj kući, svojoj, uz Dunav, inspirativnoj vertikali. Pored naučnika i slikara Milanković se, kao i Tesla, družio s književnicima, Veljkom Petrovićem i Milanom Kašaninom. I sam je napisao izvrsne memoare i dva naučno popularna djela koja spadaju u sam vrh svog žanra.
Milanković je za Teslu čuo kad je imao 13 godina i želju da postane mali eksperimentator. Te godine, 1892. Tesla je jedini put posjetio Beograd. Milanković je o toj posjeti čitao u zagrebačkom časopisu „Srbobran“. Kako bude odrastao i savladavao tajne matematike u osječkoj gimnaziji, uz profesora Vladimira Varićaka, koji je prepoznao Milutinov talenat i kasnije, na studijama u Beču, Milanković će biti ponosan što pripada istom rodu kao i Tesla.