Časopis Prosvjeta

Svečanim programom, održanim 26. novembra u Hrvatskom domu u Glini, pododbor “Prosvjete” u malom Gradcu obilježio je 15 uspjelih godina svog rada. U dvosatnom programu svoja umijeća, osim domaćina i slavljenika, pokazali su i članovi pododbora iz Ogulina i Ansambl narodnih igara iz Vukovara, i inače česti gosti u Malom Gradcu.

Uspjeh pododbora pozdravio je i predsjednik “Prosvjete” Siniša Ljubojević, ističući da je u 15 godina rada, taj pododbor pokazao da gaji srpsku tradiciju, pogotovo banijske igre koje su danas gotovo zaboravljene. Naglasio je i da je taj pododbor, iako relativno mali, vrlo aktivan i da bi trebao služiti za primjer drugima.

Predsjednica pododbora Milica Sanković podsjetila je da je i pododbor Mali Gradac nekadašnje “Prosvjete”, ukinute 1980. godine, bio jedan od najaktivnijih u glinskom kraju između dva rata. „Interes za rad je velik, pa ćemo nastaviti i dalje“, rekla je, ističući da su priredbe u ovom selu zbližavale i mirile pripadnike obje zajednice. „Uostalom, sastav pododbora je višenacionalan i nitko ne pravi nikakvu razliku“, rekla je Milica.

U Voćinu je u organizaciji tamošnjeg pododbora “Prosvjete” 25. novembra u Hrvatskom domu održana prva Kolačijada. Svoje slastičarsko umijeće  pokazalo je 11 domaćica s područja Virovitičko-podravske županije. Jednoglasnom odlukom stručnog žirija prvo mjesto je pripalo najmlađoj takmičarki Jeleni Vučković, a skoro izjednačenе bile su i Ljubica Milašin, koja je na kraju završila kao druga i treća Tomislava Obradović.

Nakon takmičenja izveden je kulturno-umjetnički program u kojem su članovi domaćeg pododbora i njihovi gosti iz pododbora u Krnjaku i Slatini svojim nastupima „natjerali“ publiku na buran pljesak.

U Udbini je od 18. do 20. novembra po drugi put održana manifestacija “Lika u srcu”. Domaći pododbor “Prosvjete”, pod vodstvom Tatjane Čanković, ugostio je KUD “Krajina” iz Beograda i mlade folkloraše iz Korenice. Prvog dana gosti su posjetili manastir Gomirje, dok je drugog dana otvorena izložba narodnih rukotvorina, upotrebnih alata i predmeta iz Like. Vrhunac je svakako bio koncert i smotra folklora u dvorani KIC-a “Nikola Tesla” pred 140 posjetilaca. „Svrha koncerta bilo je očuvanje narodnih običaja, pjesme i kola“, rekla je Tatjana Čanković, iskazavši zadovoljstvo da su u publici bili i Srbi i Hrvati koji zajedno žive u Udbini.

Mirjana Karanović, proslavljena beogradska glumica i od nedavno redateljica, mirotvorka i aktivistkinja, međunarodno priznata, držala je dvosatnu budnost svih onih koji su je došli poslušati u Hrvatskom novinarskom domu 2. novembra. Uz moderatora Bojana Munjina prošla je sito i rešeto jugoslavenskog filma i pozorišta i, sada nedostižne, razbibrige. Prisjetila se svojih početaka i paradigmatskog “Petrijinog venca”, svoje neviđene radosti da igra sa tada već afirmiranim Mikijem Manojlovićem u “Ocu na službenom putu”, te svih ličnih momenata slave, ali i kolektivnog unakažavanja kulture.

Mirjana Karanović postala je više od vrsne glumice. Svojim neustrašivim odnosom spram ratnog naslijeđa u Srbiji, svojim profesionalnim i ličnim interesom za ljudsku traumu i sve druge posljedice društvene nepravde, Karanović je postala vidljivo opće mjesto bijesa pripadnika desno orijentiranih organizacija u Srbiji.

Svojim posljednjim filmom “Dobra žena”, redateljskim prvijencem, postavila je snažnu metaforu Srbije koju predstavlja glavnim likom Milenom. Milena, nakon svih drugih ženskih i nesentimentalnih likova, dobra je i vrijedna žena, ali uplašena i nezainteresirana za svijet izvan dvorišnog voćnjaka. Egzaktno suočavanje sa ratnim zločinima svoga muža u konačnici je dovodi u situaciju moralne i jedine moguće odluke.

Kao i u boljim vremenima, dolazak Mirjane Karanović u Zagreb značio je mogućnost ljepše i odvažnije perspektive gledanja na postjugoslavensko, srpsko društvo.

Vijeća srpske nacionalne manjine često svoje proslave obogaćuju nastupima članova pododbora “Prosvjete”. Tako je bilo i na Aranđelovdan, krsnu slavu VSNM Zagrebačke županije, na kojoj su uspješno nastupili folklorna sekcija zagrebačkog pododbora “Prosvjete” pod vodstvom  Nade Komljenović i  ZborXop koji djeluje pod vodstvom Jovane Lukić.

Od 24.do 26. novembra u Budimpešti je održan skup „Istraživanje istorije Srba u Ugarskoj (Mađarskoj): stanje i perspektive“ u organizaciji Srpskog instituta u Budimpešti, Matice srpske i Instituta za istoriju Mađarske akademije nauka.

Na dvodnevnom skupu koji se održavao u zgradi „Tekelija numa“ svoja su izlaganja imali predstavnici Istorijskog instituta iz Beograda – Nino Delić, Jelena Ilić Mandić, Petar Krestić, Radomir J. Popović; Gojko Malović iz Arhiva Jugoslavije, profesori sa Odseka za istoriju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu – Nenad Ninković, Goran Vasin, Boris Stojkovski, Petar Rokai; naučnici iz Istorijskog instituta MAN – Tamaš Palošfalvi, Klara Heđi, Barna Arbaham, Zoltan Sas, Kristian Čaplar-Degovič, Agneš Ozer iz Muzeja Vojvodine; istoričar umjetnosti Vladimir Simić; Branko Bešlin i Ljubomirka Krkljuš iz Matice srpske iz Novog Sada; Stevan Bugarski predstavnik Saveza Srba u Rumuniji iz Temišvara; Čedomir Višnjić iz Zagreba; Ištvan Pereš i Pera Lastić iz Srpskog instituta u Budimpešti.

Trećeg dana, u prostorijama Srpske samouprave u Budimpešti, učesnici skupa razgovarali su na okruglom stolu Mikroistorijska istraživanja i nastava istorije Srba u Mađarskoj.

Na kraju trećeg dana, a u okviru programa Dana Seobe, za učesnike skupa organiziran je izlet brodom do Sentandreje gdje su posjetili muzej i Srpsku pravoslavnu crkvu, te na povratku  razgledali Budimpeštu sa Dunava.