Časopis Prosvjeta

Dokumentarni film “Limunovo drvo” redatelja Branka Radakovića, posvećen prvom bendu Milana Mladenovića, imat će 25. novembra splitsku premijeru u Kinoteci “Zlatna vrata”. Radaković će tim povodom prisustvovati projekciji i razgovarati sa publikom, a film će biti prikazan i 27, 29. i 30. novembra. “Siguran sam da Split ima isto tako kvalitetnu publiku kao i Zagreb, tako da će posećenost i u najgorem slučaju verovatno biti bar približna. I ako bude drugačije, ovaj film je uostalom i stvoren samo za odabrane. Sve preko toga je eksces na ovim prostorima”, izjavio je Radaković.

“Limunovo drvo” priča je o istoimenoj grupi koju su 1977. godine osnovali u Beogradu Milan Mladenović, Milan Stefanović i Dragomir Mihailović, a raspala se 1980. godine. Iako nisu objavili nijedan album i ostavili za sobom svega desetak snimljenih demo pjesama, autor kroz svjedočanstva brojnih ličnosti iz svijeta rock muzike, umjetnosti i medija, ukazuje na značaj tog prvog benda Milana Mladenovića (1958-1994), kasnije člana legendarnog Šarla akrobate i frontmena Katarine II i Ekatarine Velike. Svjedočenja sugovornika potkrepljena su unikatnim snimcima sa koncerata Limunovog drveta održanih 1978. i 1979. godine i velikim brojem do sada neobjavljenih fotografija.

Dana 12. novembra više od 30 beogradskih kafića, barova, pubova i klubova organiziralo je akciju slušanja klasične muzike. Dan klasike organiziran je na inicijativu kamernog orkestra Muzikon, u suradnji sa beogradskim lokalima s ciljem izvlačenja klasične muzike iz formalnih okvira i njenog približavanja široj publici. Posjetitelji će moći uživati u djelima Ravela, Beethovena i ostalih velikih kompozitora u svojim omiljenim kafićima i barovima. Dan klasike je jedna od aktivnosti koje najavljuju novu koncertnu sezonu kamernog orkestra Muzikon, koja počinje 30. novembra na Kolarcu koncertom posvećenim djelima Dvoraka.

Članovi orkestra su muzički profesionalci iz Srbije sa gostujućim solistima i umjetničkim rukovodiocima iz vodećih evropskih orkestara i filharmonija. Okosnicu orkestra čine mladi umjetnici koji žive u Srbiji, a osnovno načelo orkestra je “razvoj novih lidera kroz izvođačko mentorstvo sa iskusnim koncertmajstorima i izvođačima iz Srbije i inostranstva”.

Beogradski internacionalni teatarski festival – Bitef organizirao je 16. novembra prvi put donatorsku večeru za prikupljanje sredstava za realizaciju programa svog narednog izdanja 2018. godine, čiji je cilj i uspostavljanje novog modela podrške umjetnosti. Donatorska večera Bitefa okupila je predstavnike diplomatskog kora, brojne ličnosti iz poslovnog, umjetničkog i javnog života. Održana je aukcija umjetničkih djela Vladimira Veličkovića, Uroša Đurića, Mihaela Milunovića i Vuka Vidora Veličkovića, kao i plakata i kataloga prvog izdanja Bitefa iz 1967. koji je dizajnirao Vladislav Lalicki. Iznenađenje aukcije bila su specijalna Bitef iskustva, “putovanje sa Ivanom Medenicom”, umjetničkim direktorom Bitefa na studijsko putovanje, kao i kazališna radionica za deset osoba u Bitef teatru sa timom Bitef teatra i poznatim umjetnicima. Medenica je najavio i formiranje Kluba prijatelja Bitefa.

Glumac Svetozar Cvetković pozvao je sve da se pridruže podršci Bitefu kao „stvaraocu sveta“ koji, kako je rekao, ne bi postao da 1967. godine Mira Trailović i Jovan Ćirilov nisu došli na ideju da “svet” naprave u Beogradu. Medenica je najavio da će 13. decembra u Rimu, u okviru dodjele Evropske nagrade za kazalište – Premio Europa per il Teatro, biti međunarodnom tribinom obilježeno 50 godina od osnivanja Bitefa.

Glavne nagrade 51. Bitefa uručene su 9. novembra u Beogradu belgijskom umjetniku Janu Fabru za maratonsku predstavu “Olimp”. Zahvaljujući na nagradama, Fabre je rekao da je “uvijek zadovoljstvo doći u Beograd” i podsjetio da je prvi put gostovao kao umjetnik još sredinom 80-ih. Posebno je zahvalio “svojim divnim plesačima i glumcima koji su tako posvećeno radili na predstavi ‘Olimp’ tokom 12 mjeseci, od 11 sati prijepodne do tri-četiri sata poslije ponoći”.

Jugoslovenski pozorišni festival u Užicu “Bez prevoda” od 13. do 20. novembra predstavio je osam kazališnih produkcija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, a 22. izdanjem, pod sloganom “Za ovo malo duše”, nastalim iz konteksta pjesme “Branim” Vaska Pope, ustaje u obranu vrijednosti koje su najbolje u čovjeku. Selekciju je napravio „Prosvjetin“ suradnik Bojan Munjin, a između ostalih, u Užicu će gostovati “Tako je (ako vam se tako čini)” Luigija Pirandela, u režiji Jagoša Markovića i izvođenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, “Samoubica” Nikolaja Erdmana, u režiji Veljka Mićunovića i produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice, zatim “Dokle pogled seže”, autorski projekt, u izvođenju Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju, u režiji Arpada Šilinga, “Priče iz bečke šume” Odona von Horvata, u izvođenju Kazališta Gavella iz Zagreba, u režiji Igora Vuka Torbice, Čehovljev “Ivanov” Narodnog pozorišta u Beogradu, u režiji Tatjane Mandić Rigonat…

Prema navodima selektora, kazalište današnjeg ne baš veselog vremena često se odlučuje ili da sa neobaveznim komedijama pobjegne od tog vremena ili da u tzv. teatru grubosti naslika to vrijeme u još strašnijim tonovima. “Rekli bismo: nikakve vajde ni od bijega ni od crnila, jer čovjek još od vrlo starih vremena u kazalištu zapravo želi da nađe pročišćenje od zla koje sam u sebi nosi i od muka koje mu nanose drugi”, naveo je Munjin. Prošle godine predstavom “Hinkeman” Ernesta Tolera, u režiji Igora Vuka Torbice, najbolje je bilo Zagrebačko kazalište mladih.

Izložba “Srpsko umetničko nasleđe na Kosovu i Metohiji. Identitet, značaj, ugroženost” u Galeriji SANU zbog velike posjećenosti produžena je do 26. novembra, objavili su organizatori, navodeći da ju je od otvaranja krajem septembra vidjelo više od 46.000 posjetilaca. Prema navodima SANU-a, veliko je i zanimanje i za likovno bogat katalog izložbe na srpskom jeziku, pa je u prodaji njegovo drugo izdanje. Izložbu prati i katalog na engleskom jeziku, koji je također u prodaji. Multimedijalnu izložbu, čiji su autori dopisni član SANU Miodrag Marković i prof. dr Dragan Vojvodić, čine dvije višestruko problemski povezane osnovne tematske cjeline.

Igor Mandić objavio je novu autobiografsku knjigu „Predsmrtni dnevnik“ koju je punih sat vremena potpisivao na zagrebačkom Interliberu brojnoj publici postavši odmah prodajni hit. Podršku Mandiću dao je i glumac Rade Šerbedžija koji je također potpisivao svoju novu proznu knjigu “Poslije kiše”, kao i televizijski novinar Aleksandar Stanković kojem je Mandić nedavno gostovao u emisiji “Nedjeljom u dva”. U najnovijoj knjizi Mandić piše o mistificiranim temama moderne civilizacije kao što su to starost, samoubojstvo i smrt.