Vozeći tokom noći kroz Mađarsku i gledajući ispred sebe svjetla proteranih Zadrana, razmišljao sam šta nam se to odjednom dešava kada je, eto, postalo skoro normalnim da neko drugome ruši kuću, ugrožava mu život i tera ga sa zavežljajem i djecom u potpunu neizvesnost, i – nikom ništa!
Eeeee, baš jedan takav je bio ovaj “moj”. Znači, da ga je bilo tur’ti u visoku peć u Zenici utrn’o bi je za popodne kol’ko ‘e bio sirov. Nacilja momak đevojku i ‘oće da se ženi, a što ona o tom pojma nema to je druga priča. U to vreme sam svira po seoskim zabavama i on, da bude sve kako treba, povešće mene i harmonikaša da to bude sve na svome mjestu
Imajući u vidu sudbinu antifašističke spomeničke baštine Gline i glinskog kraja, smatrao sam da je važno rekonstruirati povijest svih spomenika i spomen-obilježja, koja su podignuta na glinskom području. Sa tim ciljem pregledao sam arhivske i novinske izvore, konzultirao fototeku, Gradski muzej u Sisku i proveo terenska istraživanja. Rezultat je ova istraživačka bilješka, koja se upravo nalazi pred čitaocem
Majka se bila jedno vreme nešto razbolela. Pozva me k sebi i reče: „Dušo, ćerko, kupi jednu svesku i olovku u ruku da pišeš kako smo nas dve živele i prošle u krvavom ratu 1941. god. i što je sve bilo sa nama“. Ja sam je poslušala i počela pisati po njenim rečima i moje sećanje
Ako su banijski pisci Milan Nožinić, Đorđe Đurić, Dragan Božić iznijeli u djelima nebrojene strahote koje je ustaška vojska počinila nad srpskim narodom Banije, Devetak je od onih pisaca sa Banije koji je veoma obuhvatno, umjetnički zrelo opisao mnogo toga od onoga što se događalo u ovom posljednjem, građanskom ratu u Hrvatskoj
