Paradoksalno je da je Hrvatska „želeći se riješiti Srba“ zapravo izgubila, što se posebno danas vidi, dok je Srbija, koja je njihovim dolaskom doživjela šok – jako puno dobila. Hrvatski krajevi nekada naseljeni Srbima danas su praktično mrtvi, a područja u Srbiji naseljena izbjeglicama ipak su prostori novih ljudi i borbe, doduše mukotrpne, ali borbe – za život
„Kod nas je selo umrlo, a nismo nastavili običaje. Mi se ovdje družimo i obnavljamo tradiciju, ali bez veza, slika, emocija i potreba koje ti običaji rađaju kod mlađih generacija, i daleko od izvora tog običaja, ti će naši običaji ubrzo postati samo materijal za istraživače i profesionalna kulturno-umjetnička društva. Naši običaji ostat će u knjigama, ali i knjige danas nitko ne čita“, govori Rajičević o životu ličkih običaja sa beogradskim vazduhom, daleko od ličkog zraka
Radina ljubav za starim predmetima Banijaca i predan posao sakupljača starina nakon dugog niza godina prerasla je u ozbiljnu zbirku upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
U Segedin sam se uputio u potrazi za korijenima jedne poznate zagrebačke srpske porodice – Živkovića. Posebno zbog Jovana Živkovića, jednog od glavnih kreatora Hrvatsko-Ugarske nagodbe, jamstva autonomnog položaja Hrvatske između 1867. i 1918. godine i dugogodišnjeg podbana u vrijeme banova Ivana Mažuranića i Ladislava Pejačevića
Jedan od najvećih problema Srba u Bjelovaru jest manjak prostora za rad. Iako su najbrojnija i najstarija manjinska zajednica u županiji, jedini još nemaju adekvatan prostor za svoje aktivnosti. Trenutno koriste gradski prostor od samo 12 kvadrata u Masarykovoj
/ FOTO: Jadran Boban
