U organizaciji KUD-a “Srem” u Markušici je 21. aprila održana tradicionalna manifestacija “Čuvari tradicije – Đeram”. Nakon defilea učesnika centrom sela program je nastavljen na bini Doma kulture. Osim domaćina, nastupila su tri KUD-a iz Srbije – “Ivo Lola Ribar” iz Krčedina, “Čigra” iz Ljukova i “Stevan Petrović Brile” iz Stejanovaca.
U Belom Manastiru 19. aprila održana je promocija knjige “Narodni običaji Srba u Baranji” Milana Dvornića. Knjiga ima 350 stranica i preko 200 geografskih karti, fotografija, crteža i autorovih umjetničkih slika, a štampana je u 300 primjeraka. Promociji je prisustvovalo stotinjak posjetilaca.
Sekcija “Svilen konac”, koja djeluje unutar pododbora “Prosvjete” u Bršadinu, organizirala je sedmu po redu izložbu ručnih radova i starina. Ovom izložbom njeni organizatori pokušavaju od zaborava otrgnuti sve one vrijedne stvari koje su starije generacije izrađivale i svakodnevno koristile. Za razliku od prethodnih godina, ove je izložba bila tematski postavljena, a akcent je stavljen na ručne radove koji su se koristili u kućama. Sekciju “Svilen konac” danas čini 12 aktivnih članica koje se često okupljaju i rade na očuvanju tradicije.
Predstavnici Zajedničkog veća opština 19. aprila su u Ministarstvu obrazovanja RH po tko zna koji put ukazali na problem nerješavanja statusa škola koje pohađaju pripadnici srpske zajednice na istoku Hrvatske. Predsjednik ZVO-a Srđan Jeremić i saborski zastupnik Boris Milošević, kao članovi Međuvladinog mješovitog odbora za rješavanje problema srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji, ukazali su predstavnicima Ministarstva na zaključak i preporuku ovog tijela da hrvatska strana izvrši statusne promjene, tj. preregistraciju škola u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, što predstavlja obavezujući zahtjev prema hrvatskoj strani. Još jednom je ukazano da Vukovarsko-sremska županija ignorira, kako ovaj zahtjev, tako i zahtjeve općina Borovo, Negoslavci i Markušica za prijenos osnivačkih prava sa županije na ove općine.
U organizaciji časopisa Tragovi, 16. aprila u Središnjoj biblioteci Srba u RH Ivana Pantelić održala je predavanje “Od prve drugarice Jugoslavije do prkosne Ličanke: slike u javnosti o Jovanki Broz, 1952 – 2018.”. Ivana Pantelić, autorica rasprodane knjige “Uspon i pad ‘prve drugarice’ Jugoslavije: Jovanka Broz i srpska javnost 1952 – 2013.” naglasila je da je njena knjiga prvi historiografski rad o Jovanki. – Ova knjiga nije biografija jer sam se bavila njenim životom od 1952., kad se udala za Tita. Kao prva drugarica bila je u centru dešavanja i zato je važna kao svedokinja epohe. Sve vreme je bila odana Brozu, ali je imala i određeni uticaj jer mu je npr. predložila da se uključi u pokret nesvrstanih – rekla je Ivana Pantelić.
U dvorani Središnje biblioteke Srba u RH 15. aprila održana je promocija knjige “Borovo – sumrak jednog svitanja” Slavka Bubala. O knjizi su, osim autora, govorili i historičar Borivoj Čalić, autoritet za historiju Borova Ivica Žabić i Srđan Sekulić, direktor Srpskog kulturnog centra, koji je izdao knjigu. Ako je gradnja fabrike Bata bilo svitanje, sadašnje stanje je sumrak iz kojeg se nadamo da će Borovo izići, rekao je Bubalo, dok je Sekulić naglasio dobru komunikaciju s autorom koji je težište stavio na historiju Borova i tvornicu Bata, koja je nakon Drugog svjetskog rata preimenovana u Borovo.
– U knjizi su okupljeni novinski tekstovi koji sabrani u celinu izgledaju kao nova priča. Bubalo je osetio duh prošlih vremena, u knjizi nema patosa i emocija, ali ima gorke sete. Kapital češkog industrijalca Tomaša Bate uticao je na razvoj Borova i Vukovara i boljeg života njihovih stanovnika. Stvarani su i mitovi, ne bez razloga, da je Borovo bilo ‘raj na zemlji’, rekao je Čalić. Žabić se osvrnuo na vezu između Borova i Zagreba. – Tokom 20-ih godina tu je bilo sedište kompanije do selidbe u Borovo 1932. godine. Bata, odnosno Borovo, u Zagrebu je imalo brojne trgovine i magazine, a još 30-ih se javila ideja o neboderu na početku Ilice koji je projektirao arhitekt Drago Ibler, u kojem bi bilo sjedište Bate i poslovni centar.