Časopis Prosvjeta

U Centralnoj biblioteci “Prosvjete” 21. decembra govorilo se o novoj knjizi Čedomira Višnjića: Vreme sporta i razonode – Titina Hrvatska i njeni Srbi, 1951 – 1971.

Ova knjiga nudi važan dio istine o hrvatsko-srpskim odnosima u 20. vijeku, rečeno je na promociji upriličenoj kao razgovor autora s novinarom Bojanom Munjinom, uz podsjećanjе na lik i djelo Vladimira Bakarića koji je u to vrijeme bio glavna politička figura Hrvatske. Knjiga je svojevrsni nastavak prethodnih knjiga Kordunaški proces i Partizansko ljetovanje, o odnosu Srba iz Hrvatske i jugoslavenskog i hrvatskog komunističkog pokreta.

U Okučanima je 17. decembra održana Smotra stvaralaštva nacionalnih manjina zapadne Slavonije. Nakon defilea po ulicama, slijedilo je razgledavanje Zavičajnog muzeja, a publika je pratila kulturno-umjetnički program u kojem su se predstavili domaći, virovitički i okučanski pododbori “Prosvjete”, Ukrajinski klub “Andrija Pelih” iz Slavonskog Broda, KUD “Hasan Mujezinović” iz Cazina, KUD “Mirkovo kolo” iz Vrbaške i KUD “Tkanica” iz Okučana.

Povodom 200. godišnjice rođenja pjesnika i političara Ognjeslava Utješenovića Ostrožinskog, sveučilišni profesor Drago Roksandić održao je 14. decembra u prostorijama Centralne biblioteke “Prosvjete” u Zagrebu predavanje o čovjeku koji je imao snažan uticaj na Hrvatsku u 19. vijeku. Rođen u Ostrožinu, kod Vrginmosta, u avgustu 1817. godine, Ognjeslav 1842. postaje upravni krajiški oficir. Kasnije ga je ban Jelačić postavio u saborski odbor za graničarske reforme. Nosilac je brojnih priznanja, odlikovanja i ordena, među kojima i viteškog ordena Leopolda i Franje Josipa. Po mišljenju mnogih, Utješenović je kao pjesnik i književnik stekao vječito ime u srpskoj književnosti. Pisao je lirske i epske pjesme, rasprave, osobito o Vojnoj Krajini, članke iz upravne struke i slično. Pjesme, koje je od 1842. ponajviše objavljivao u Danici ilirskoj, skupio je i u zbirci Vila Ostrožinska. Godine 1859. je objavio Kućne zadruge Južnih Slavena u Beču na njemačkom jeziku. Umro je u Zagrebu u junu 1890. godine.

Zagrebačkoj publici se 14. decembra u Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji “Kantakuzina Katarina Branković” predstavio beogradski Trio Pokret koji čine violinistica Madlen Stokić Vasiljević, klarinetist Miloš Nikolić i pijanistica Maja Mihić izvodeći skladbe modernih kompozitora.

„U Zagrebu smo u sklopu ovogodišnjeg projekta nazvanog ‘Dinamika pokreta’“, rekao je Miloš Nikolić, profesor u Muzičkoj školi “Mokranjac” i dodao da su koncerti do sada održani u Beogradu, Skoplju, Zagrebu i Ljubljani, a da postoji plan da se jedan održi u Sarajevu. Turneju je omogućilo udruženje SOKOJ iz Srbije s ciljem promoviranja suvremenog muzičkog stvaralaštva iz Srbije.

Povodom 140. godišnjice rođenja pisca Petra Kočića u Centralnoj Biblioteci “Prosvjete” 12. decembra održano je predavanje sveučilišnog profesora Dušana Marinkovića “Kočićev stvaralački svijet”. Marinković je naglasio da Kočić djeluje u vrijeme kulturnog obrata nakon odlaska Turaka i dolaska druge vlasti, odnosno u vremenu tranzicije, kako književno, tako i politički.

Kočić je rođen 1877. u Banjaluci, a njegovo djelovanje u BiH bilo je usmjereno na borbu protiv Austrije i naročito nepoštednu borbu protiv ostataka feudalnog ropstva. Iako je bio poslanik provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu, vlasti su ga često gonile jer je slovio kao jedan od najsmjelijih podstrekača narodnog ponosa i propovjednika društvene pravde. Prvo značajnije Kočićevo književno djelo Pjesme objavljeno je 1898., a tri zbirke pripovjedaka pod naslovom S planine i ispod planine objavio je 1902., 1904. i 1905. Kočićeva zbirka pripovjedaka, Jauci sa Zmijanja objavljena je 1910., ali je ostao najpoznatiji po političko-socijalnim satirama “Jazavac pred sudom” i Sudanija.

Na obilježavanju Dana koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, održanom 10. decembra u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, sudjelovali su članovi manjinskih zajednica koji žive u hrvatskoj metropoli. Manjinska prava nisu garantirana, zato se treba boriti ako ih netko pokušava ukinuti, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.