Časopis Prosvjeta

Polaganjem cvijeća na grob Josifa (Josipa) Runjanina, na starom pravoslavnom Uspenskom groblju u Novom Sadu, saborski zastupnik Boris Milošević obilježio je 3. februara godišnjicu smrti jedne od istaknutih ličnosti srpske zajednice u Hrvatskoj 19. vijeka. Porodica Runjanin, iz koje dolazi kompozitor hrvatske himne „Lijepa naša domovino“, porijeklom je iz Loznice u zapadnoj Srbiji, otkud se preselila u Bijeljinu, zatim u Slavoniju, a na kraju u Srijem, tako da je Josif rođen u Vinkovcima 8. decembra 1821. godine.

Članovi šibenske Udruge antifašističkih boraca i antifašista predstavili su 31. januara u prostorijama SABA RH u Zagrebu projekt obnove i uređenja Spomen-parka na Šubićevcu gdje su 22. maja 1942. strijeljani Rade Končar i 25 antifašista. Park bi po planu trebao biti otvoren 12. avgusta 2020. godine, a sadržavao bi više tematskih cjelina – od Staze strijeljanih s pločama koje bi podsjećale na najmasovnije likvidacije okupatora i domaćih izdajnika po Dalmaciji preko Staze zločina na kojoj bi obilježjima bili predstavljani zločini protiv naroda s područja Šibenika, Dalmacije i regije, do sjećanja na najveće bitke NOB-a.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. januara, obilježen je svečanim skupom u Novinarskom domu u organizaciji Zagrebačke židovske općine. Skupu je prisustvovalo i 14 pripadnika njemačkog „Marša živih“, potomaka pripadnika nacističkog režima koji su iskazali žaljenje zbog zločina svojih predaka, te privrženost borbi protiv antisemitizma i podršku državi Izrael, izrazivši saučešće nekolicini preživjelih žrtava holokausta koji su bili u dvorani, kao i njihovim potomcima. Prikazan je i film „Zaboravljeni“ Nitze Gonen koji govori o holokaustu na prostorima bivše Jugoslavije. Tog dana Knjižnica za mlade u Karlovcu, OŠ „Dubovac“ i srednja Ekonomsko-turistička škola, predstavili su projekt „Židovi u Karlovcu“, koji se provodi u školama na području građanskog odgoja i obrazovanja. Organizirani su izložba, tribina i prikazana dva dokumentarna filma.

Razvoj kulturne suradnje Srbije i Hrvatske, povrat kulturnog blaga iz Srbije u Hrvatsku i pomoć srpskoj zajednici u Hrvatskoj, bile su teme posjeta ministra kulture i informisanja Srbije Vladana Vukosavljevića i njegovih suradnika Zagrebu 27. i 28. januara. Vukosavljević i hrvatska kolegica Nina Obuljen Koržinek kazali su da je povrat kulturnih dobara u Hrvatsku pri samom kraju. Iz Srbije je u Hrvatsku od 2001. do 2018. godine u muzeje, crkve, manastire i arhive vraćeno ukupno 29.885 pokretnih kulturnih dobara. Preostale veće cjeline za povrat odnose se na riznice manastira Krka i Šibenika za što, kako smatra Vukosavljević, treba osigurati preduslove. Vukosavljević je prisustvovao svečanoj akademiji „Prosvjete“ u Muzičkoj akademiji, a tokom posjete sreo se s predstavnicima srpskih organizacija u Hrvatskoj i gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem te obišao Srpsku pravoslavnu opštu gimnaziju u Zagrebu.

Srpska zajednica u Hrvatskoj i ove je godine svečano obilježila Svetog Savu, utemeljitelja srpske autokefalne crkve i brojnih naših  institucija. Ovogodišnji praznik obilježava se i povodom 800. godišnjice autokefalnosti SPC-a, utemeljenog da bi srpski narod očuvao svoje tradicije i pravoslavnu vjeru u svim vremenima. Na proslavi Svetog Save, ujedno i krsne slave zagrebačke Srpske pravoslavne opšte gimnazije „Kantakuzina Katarina Branković“, direktor i protojerej stavrofor Slobodan Lalić brojnim uzvanicima kazao je da ga se i danas slavi s radošću i poštovanjem zbog svega što je uradio i utemeljio u srednjovjekovnoj Srbiji. U svečanom programu „Šapat vjekova“, koji su pod vodstvom svojih profesora Petre Puškar, Jasmine Veldić i Petra Kozakijevića, pripremili giimnazijalci uz horsku pratnju, izveden je i splet tradicionalnih srpskih recitacija i srednjovjekovnih tekstova.

Svetosavska proslava u Bolmanu prošla je uz nastup folklorne, recitatorske i pjevačke sekcije jagodnjačkog pododbora „Prosvjete“. Slavilo se i u ostalim mjestima Baranje – Belom Manastiru, Dardi, Jagodnjaku, Kneževim Vinogradima i Popovcu.

Svečano je bilo i širom Gornjokarlovačke eparhije SPC-a. Program su izveli učenici vojnićke osnovne škole, sekcije „Prosvjetinog“ pododbora i karlovački KUD „Nikola Tesla“. U organizaciji „Prosvjete“ priređena je i prigodna izložba slika srpskih manastira.

U eparhiji Pakračko-slavonskoj u Požegi bila je sjajna prilika da se više od dvjesto Požežana i njihovih gostiju druži uz zanimljiv program i nadahnute besjede o životu Rastka Nemanjića, koji je kroz svoja djela postao veliki srpski svetac kojeg se i danas poštuje i s radošću slavi.

Centralna Svetosavska akademija za područje Eparhije osječkopoljske i baranjske održana je u Hrvatskom domu u Vukovaru koji je bio ispunjen  do posljednjeg mjesta. Prigodne svetosavske akademije, uz prigodne recitale i podjelu paketića djeci, održane su u praktički svim crkvama i pododborima „Prosvjete“ u Hrvatskoj. U Soklovcu je Svetog Savu kao slavu uzelo i općinsko Vijeće nacionalnih manjina.

Ovogodišnja Svetosavska akademija SKD “Prosvjeta”, održana u Muzićkoj akademiji u Zagrebu, protekla je u znaku dodjele godišnjih nagrada zaslužnim stvaraocima. Predsjednik Društva Mile Radović, uz nastup Narodnog orkestra i Hora Radiotelevizije Srbije (RTS) pod dirigiranjem Bojana Suđića, izrazio je nadu u veće zajedništvo i u još predaniji nastavak aktivnosti “Prosvjete”.

– Od lanjske akademije do danas, uspjeli smo stabilizirati i ojačati Društvo. Zbog mladih moramo jačati kulturnu i školsku autonomiju, istraživati historiju i jačati kulturni amaterizam – rekao je Radović.

Godišnju nagradu “Sava Mrkalj” za intenzivno naučno stvaralaštvo, vođenje Arhiva Srba u Hrvatskoj, Političke akademije SNV-a i časopisa “Tragovi”, te za knjigu „Rat i mit“, dobio je univerzitetski profesor Dejan Jović. Nagradu „Desanka Đorđević“ za kulturno stvaralaštvo dugogodišnjeg rada na njegovanju i razvoju folklora dobila je koreografkinja pododbora u Vojniću Valerija Farago. Zlatnu značku za izuzetni doprinos, namijenjenu ličnostima izvan srpske zajednice, dobio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.