Časopis Prosvjeta

Petrinjski pododbor “Prosvjete“ 29. juna organizirao je 16. po redu likovne susrete na Baniji. Motive su tražili u Petrinji. Odazvalo se 30-ak slikara iz više mjesta u Hrvatskoj, od  Hrvatske Kostajnice, Dvora, Karlovca, Zagreba, Novske, Kutine, Plitivičkih jezera, ali i iz BiH i Srbije. Predsjednica pododbora Mara Vilus najavila je još likovnih aktivnosti: tako će najesen organizirati 12. likovnu koloniju “Jesen u Petrinji”, kao i sedmu po redu izložbu slika u Galeriji Krsto Hegedušić.

Na redovnoj sjednici Glavne skupštine SKD “Prosvjeta“, održanoj 29. juna u Zagrebu, jednoglasno su usvojeni izvještaj o radu i financijski izvještaj za 2018. godinu. Stabilizacija “Prosvjeta“ uspješno se provodi, rekao je generalni sekretar Slobodan Živković. – Situacija na kraju 2018. znatno je bolja nego godinu dana ranije. Ukupni prihodi iznosili su 6,1 milijun kuna, a rashodi 5,9 milijuna, što znači da je ostvarena dobit od 151.000 kuna što uz amortizaciju od 321.000 kuna, znači 470.000 kuna više prihoda. Znatno je smanjen dug, broj zaposlenih, troškovi telefona, zatezna kamata kao i  troškovi ovrha, a plaće i obaveza se redovno isplaćuju. Ukupne nepodmirene obaveze od 2,5 miliona kuna smanjene su za petinu, rekao je Živković.

– U Prosvjeti su 2018. djelovala 52 pododbora i četiri koordinacije sa 1.949 članova koji su platili članarinu, s tim da četiri pododbora nisu aktivna. Pododbori su ispunili planirane aktivnosti, a sve obaveze prema njima su ispunjene, rekao je i naglasio veliku aktivnost rukovodstva oko rješavanja imovinskih pitanja koja je ranije rukovodstvo zapostavljalo. – Nekretnine u Preradovićevoj ulici 21-23 koje su vraćene Društvu zatečene su u katastrofalnom stanju. Zahvaljujući sredstvima Fonda za kapitalne investicije Srpskog narodnog vijeća od 134.000 kuna sanirali smo krov i spasili zgradu od daljnjeg propadanja. Iz tog fonda kasnije smo dobili milion kuna za uređenje tih prostora, na čemu se radi. Uskoro ćemo završiti dokumentaciju potrebnu za dobivanje sredstava od 1,5 miliona kuna od strane Ministarstva kulture, kako bi zgrada mogla biti stavljena u funkciju na korist organizacijskih dijelova “Prosvjete“ i drugih srpskih institucija. Radimo i na vraćanju u posjed, odnosno iseljavanju pojedinih pravnih osoba koje su uzurpirale dijelove zgrade, rekao je Živković.

– Naš mandat je bio usmjeren prema stabilizaciji stanja i možemo biti zadovoljni onim što je učinjeno u proteklih godinu u pol, rekao je potpredsjednik “Prosvjete“ Siniša Tatalović. Kad smo ga započeli nismo bili sigurni da ćemo napraviti potrebne pomake, ali smo se uhvatili ukoštac s problemima. Nismo se bavili prošlošću; to smo ostavili nadležnim institucijama, a naš je cilj da do kraja dvogodišnjeg mandata “Prosvjetu“ stabiliziramo do kraja, kako bi novo rukovodstvo, koje će biti izabrano 2020. godine, moglo krenuti od nule.

– Bez vašeg entuzijazma, ali i entuzijazma članova pododbora i organizacijskih jedinica ne bismo bili prepoznati u javnosti, a bitna je i velika podrška SNV-a i Kluba zastupnika SDSS-a, rekao je Tatalović.

Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine RH,  održanoj 2. maja, usvojeni su izvještaji o utrošku novca dodijeljenog manjinskim organizacijama za 2018. i donesena odluka o podjeli sredstava za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina za ovu godinu. Sjednica Savjeta održana je u novom sazivu.

– Izvještaj o utrošku sredstava u 2018. pokazao je da su 84 udruge s više od 500 podružnica, ogranaka, pododbora i drugih organizacijskih oblika, ukupno potrošile 33.792.362,00 od predviđenih 33.880.000 kuna za ukupno 870 programa – rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer. Govoreći o raspodjeli za ovu godinu, naglasio je da su nacionalne manjine ponudile programe koji afirmiraju ne samo njih, nego i Hrvatsku. Vlada je takve prepoznala i povećala sredstva kako bi bili bolje prezentirani, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i šire gdje postoji interes. Naglasio je da će se i dalje paziti na namjensko trošenje sredstava, posebno zato što se radi o novcu poreznih obveznika.

Predsjednik Komisije za raspodjelu i potpredsjednik Savjeta u prošlom sazivu Veselko Ćakić predstavio je odluku o raspodjeli.

– Ukupna sredstva za ovu godinu iznose 36 miliona kuna, od čega će 77 organizacija i ustanova sa 124 članice dobiti 34.605.000 kuna za 54 programa informiranja, 46 programa izdavaštva, 396 programa kulturnog amaterizma i 390 programa manifestacija. Javilo se 14 novih udruga koje će dobivati sredstva. Zbog ranijeg nepravilnog utroška ili nepravilnih izvještaja sredstva će biti umanjena ili uskraćena za 29 udruga. Povećanje u odnosu na 2018. generalno iznosi oko šest posto, ali su neke manjine dobile i više, a neke manje – istaknuo je Ćakić.

Ove godine Srbi su dobili 9.780.000, Talijani 6.915.000 kuna, Mađari 4.148.000 kuna, Česi 3.201.000, Bošnjaci 2.185.000, Rusini 657.000 kuna, Ukrajinci 653.000… Za romska udruženja predviđeno je 503.000 kuna, dok će preko stvaranja pretpostavki za ostvarivanje njihove kulturne autonomije dobiti još 500.000 kuna. Od srpskih organizacija najviše je dobilo Srpsko kulturno društvo ‘Prosvjeta’ – 4.550.000 kuna, SNV je dobio 3.947.000, Zajedničko veće opština iz Vukovara 811.000, Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ dobiva 250.000, Srpsko kulturno umjetničko i duhovno društvo (SKUDD) ‘Đurđevdan’ iz Drežnice 82.000, SKUD ‘Jovan Lazić’ iz Belog Manastira 55.000. ‘Čuvari srpskog identiteta’ iz Vukovara 75.000 kuna, a Srpski kulturni centar iz Vukovara 10.000 kuna.

Prikazivanjem filma “Zaseda”, kultnog djela Živojina Pavlovića, 3. aprila u kinu Tuškanac otvorena je filmska manifestacija „Ponovo radi bioskop” posvećena Mileni Dravić, prvoj dami jugoslavenske kinematografije, ali i uz podsjećanje na Dušana Makavejeva, jednog od najpoznatijih režisera jugoslavenskog crnog vala. Obraćajući se prisutnima, među kojima su bili i predstavnici ambasade, SPC i Ministarstva kulture RH, Aneta Vladimirov iz SNV-a ukazala je na značenje Milene Dravić u stvaranju i širenju kulture na ovim prostorima.

– Ovo je treće izdanje Dana srpskog filma koje je ove godine posvećeno Mileni Dravić, rekla je ambasadorka Srbije Mira Nikolić.

– Milena Dravić u svojih 50 godina bavljenja filmom bila je prva dama jugoslovenske kinematografije, o čemu svedoči i više od 160 filmova, TV serija i drama koje je snimila, – Ona je bila popularna od Vardara do Triglava, a po rečima Dušana Makavejeva koji je sarađivao s njom u više filmova, nju su voleli i kamera i kostimi i scenaristi i šminkeri, pa i nobelovci i avijatičari, rekla je ambasadorka.

Prisutnima, u ime Jugoslovenske kinoteke iz Beograda obratio se i Dragan Marinković, ističući kako je svojim stvaralaštvom Milena Dravić bila most među ljudima na ovim prostorima.

Dan ranije u knjižnici Bogdan Ogrizović predstavljena je knjiga “Između svetova” Dragana Dimčića o radovima režisera Nicolasa Roega, Davida Lyncha, Terrenca Malika, Alejandra Jodorowskog i Davida Cronenberga, a u petak, 5. aprila monografija “Milena Dravić ili ključ snova” autorice Anite Panić. U kinu Tuškanac od 3. do 7. aprila prikazano je osam filmova u kojima je glumila Milena Dravić, Organizatori manifestacije su SNV, VSNM Zagreba, Jugoslovenska kinoteka, ambasada Srbije i Kino Tuškanac.

Povodom pravoslavnog Vaskrsa, vukovarski pododbor “Prosvjete” u kući nobelovca Lavoslava Ružičke na Vaskršnji ponedjeljak upriličio je prigodni vjersko-kulturni program. Osim u prigodnoj besjedi i duhovnim pjesmama koje je izvelo Vukovarsko srpsko pevačko društvo “Javor”, publika je mogla uživati u nastupu učenika vukovarske Gimnazije, pijanistkinja Nataše Lapčević i Mine Guje, harmonikaša Vanje Živanovića i Nebojše Filipovića, Etno grupe “Đurđevak” iz Bobote i Tamburaškog orkestra “Vučedolski zvuci” sa vokalnim solistima Živojinom Jergićem i Aleksandrom Padrov.

Predstavljanje 25 kandidata Srpskog narodnog vijeća za predstojeće manjinske izbore u Zagrebu, održano 23. aprila, bilo je prilika za prezentaciju umijeća Zborxop-a koji djeluje u okviru zagrebačke “Prosvjete”, kao i za još jednu prezentaciju stand up komičara Gorana Vinčića. To je bila prilika i da predsjednik VSNM-a Saša Milošević najavi formiranje Srpskog kulturnog centra u Zagrebu. Objekt koji je “Prosvjeti” vraćen 2015. ranije je rukovodstvo zapustilo, ali se sada privodi svrsi i u njega će s vremenom biti useljavane srpske institucije, prije svega redakcija “Novosti”.