Panoptikum 130 / Mart 2016

„KO JE SOKO – TAJ JE JUGOSLOVEN“

post image

Izložba “Ko je soko – taj je Jugosloven” autorice Veselinke Kastratović Ristić, muzejske savjetnice Muzeja istorije Jugoslavije, otvorena je u Muzeju 25. maj. Na postavci je izloženo više od 150 predmeta (svečane odore, sokolske haljine, kape, značke, dokumenti, razglednice, štampani materijal, program sleta, program svečane akademije, nacrti sokolskih domova) i oko 100 fotografija. Izložba je […]

Izložba “Ko je soko – taj je Jugosloven” autorice Veselinke Kastratović Ristić, muzejske savjetnice Muzeja istorije Jugoslavije, otvorena je u Muzeju 25. maj. Na postavci je izloženo više od 150 predmeta (svečane odore, sokolske haljine, kape, značke, dokumenti, razglednice, štampani materijal, program sleta, program svečane akademije, nacrti sokolskih domova) i oko 100 fotografija.

Izložba je podijeljena u četiri cjeline: organizacija i članstvo, sletovi, sokolski domovi i djelatnost, a izloženi su predmeti iz kolekcije MIJ, 11 muzeja iz Srbije i pet privatnih kolekcija.

Kastratović Ristić je rekla Tanjugu da su ovom izložbom iskoračili iz socijalističkog perioda, kojem pripada najveći broj predmeta u fondu MIJ-a.

“Sada smo u međuratnom periodu i govorimo o sokolskom pokretu kao jednom od značajnih autentično jugoslovenskih pokreta, pokretu koji je ostavio veliki broj manifestacija, građevina koje ne prepoznajemo kao sokolsko nasleđe”, istakla je ona. Autorica je ispričala da je sokolski pokret nastao 1862. u Češkoj kao odgovor na pokušaj germanizacije slavenskih naroda u okvirima Austrijske monarhije, a već sljedeće godine ta ideja izlazi iz okvira Češke i postaje panslavistička, prihvaćena na svim slovenskim prostorima osim u Rusiji.

Prema njenim riječima, karakteristično za sokolski pokret bio je autentični odnos prema Jugoslaviji odnosno jugoslavenskom narodu, troimenom, ali jednom narodu. Pokret koji je počeo kao gimnastički, proširio se na više djelatnosti – kulturu, graditeljstvo, zalagali su se za uvođenje tjelesnog odgoja u škole i za ravnopravan odnos prema ženama. “U osnovi to je bio oslobodilački i otadžbinski pokret, ali želeli su da kroz parolu ‘U zdravom telu zdrav duh’, pokušaju da pokažu da će svi oni koji istraju, biti spremni da se uzdižu i intelektualno i dovoljno sposobni da pokrenu napred nacionalnu ideju”, istakla je Kastratović Ristić. Posjetioci će izložbu moći vidjeti do 29. maja.