NIKOLA NIKOLIĆ je rođen u Podgorici 1989. godine. Završio je Fakultet političkih nauka, gdje je i magistrirao na temi o kvislinškim režimima. Objavio je romane „Čvor“ (2011) i „Meandar“ (2014), kao i zbirku priča „Atakama“ (2016). Piše književne prikaze za portal Glif, a autor je i bloga na portalu Vijesti. Dobitnik je nagrade „Bihorska Venera“ za kratku priču. Priče su mu prevođene na albanski jezik. Umjetnički je direktor Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja.
Aleksandar Gavranić (1988.) je crnogorski glumac i pjesnik. Zaposlen u Crnogorskom narodnom pozorištu. Uređivao je emisiju Hermanova sonata na radio Kršu. Objavljuje poeziju u časopisima Agon, Beton, Zarez, Kritična masa i Ars. Dobitnik je nagrade za neobjavljenu knjigu poezije na Ratkovićevim večerima poezije 2015.
Dragić poznaje psihologiju gorštaka i zbog toga njegovi likovi nisu puki nosioci funkcija i ideja u romanu, već pre svega ljudi koji se plaše i strepe, koji veruju, ali i sumnjaju u svrhu svoga nauma, koji baštine duh pobune i samosvojnosti i onda kada ih on, na kraju vodi do tužnog saznanja: „Da pogibosmo od Turaka, ili od Švabe, pa ni po jada, da nas oplakuju i žale ko ljude – no od našije, kao izrodi i lupeži“
Ova knjiga, većim dijelom posvećena Solženjicinu, nudi dobar kritički pregled njegovih ukrštenih književnih doprinosa i političkih ideja, sve od pojave na javnoj sceni izlaskom „Ivana Denisoviča“ 1962. godine, pa do mnogo kiselije primljenih „čvorova“ njegovog romaneskno-publicističkog ciklusa „Crveni točak“ ili otvoreno političkih tekstova kojima se nudio za ruskog nacionalnog proroka i spasioca
Nesanica je u poeziji Jasmine Topić dvostruko motivisana: anksioznošću samoće i iskustvom seksualnosti, pri čemu samoća i seksualnost nisu pojmovi koji bi se međusobno isključivali. Za oba iskustva je potreban Drugi – u odsustvu ili prisustvu
