Donosimo tekst kojim je obilježena petogodišnjica osnivanja "Prosvjete"

KOME SMETA „PROSVJETINA“ SPOMEN-PLOČA

Septembar 2018

post image

Nakon 1995. godine spomen-ploča podignuta u Glini povodom petogodišnjice osnivanja „Prosvjete“ je skinuta i do danas nema volje da se ponovo postavi. Vraćanje ploče na zgradu u kojoj je „Prosvjeta“ nastala obaveza je srpske zajednice prema osnivačima. Istovremeno, pronalaženje dosad nepoznate fotografije iz 1949. predstavlja ne samo dragocjeno otkriće, nego i važan poticaj daljnjem razvoju „Prosvjete“ kao centralne kulturne institucije Srba u Hrvatskoj

Uvodna bilješka

U novembru 1949. u Glini je otkrivena spomen-ploča povodom petogodišnjice osnivanja „Prosvjete“.1 Pa ipak, u akademskoj literaturi koja se bavi historijom najznačajnijeg srpskog kulturnog društva u Hrvatskoj, ovaj događaj upadljivo nedostaje.2 Također nedostaje fotografija spomen-ploče, koja je ispisana ćiriličnim pismom i koja je od 1949. godine stajala na zgradi hotela „Kasina“ u Glini. Nakon 1995. godine spomen-ploča je skinuta i do danas nema volje da se ponovo postavi. Unatoč svemu, vraćanje ploče na zgradu u kojoj je „Prosvjeta“ nastala obaveza je srpske zajednice prema osnivačima. Istovremeno, pronalaženje dosad nepoznate fotografije spomen-ploče iz 1949. predstavlja ne samo dragocjeno otkriće, nego i važan poticaj daljnjem razvoju “Prosvjete” kao centralne kulturne institucije Srba u Hrvatskoj.3

 


 

 

Prijepis sa ćirilice:

 

Svečanost u Glini povodom petogodišnjice

osnivanja “Prosvjete”

 

  1. novembra o. g. otkrivena je u Glini spomen-ploča

na zgradi gdje je 18. novembra 1944. osnovano

Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”

 

Kako su to bila dva različita dana: 18. novembar 1944. i 20. novembar 1949. Prije pet godina toga dana, bio je topao dan na početku zime, samo nešto jače oblačan. Glina je puna naroda i vojske. Komandi Korpusa neprestano dolaze i odlaze oficiri. Ulicama projahuju u kasu i u skoku, kuriri. Voze se motorom. U Petrinji je neprijateljsko uporište, a naše trupe drže položaj na Gorama i na svim ostalim komunikacijama. Veze s okupiranom teritorijom prekinute su, a naša vojska bdije, čuva u Topuskom najvažnije ustanove Hrvatske gdje se vrše pripreme za novi život pod rukovodstvom CK KPH. U Glini bujaju ustanove koje će biti jezgro života u oslobođenoj domovini, s puno snage u sebi i sa širokim perspektivama pred očima.4 Centralna kazališna družina vježba u dvorištu, pod drvećem “Obilić” vrši probe.5 “Glavnaprod” radi i pokušava nove oblike trgovine. Partizanski internat je okupio stotine seoske djece koja uče u Partizanskoj gimnaziji – spremaju se novi kadrovi. Popravlja se željeznička pruga koja ne radi već preko dvije godine, kad je narod saobraćaj prekinuo i prugu razorio. U popaljenim selima, iz kojih su muškarci u Sedmoj diviziji, žene obrađuju polja, u svečanim povorkama i sa zastavama, nose ponude svojoj vojsci na položaj. Ne pita Banija da li je tamo njena divizija jer svaku diviziju smatra svojom, ma da joj je Sedma najdraža.

Ljetos teško ranjena, bombardovana Glina puna je naroda koji je došao na svečanost koja će biti novi prilog bratstvu i jedinstvu, na osnivanje “Prosvjete”.6

Poslije pet godina, bio je takođe topao dan, samo je bio vedriji. I ne primjećuje se da je Glina u toku rata bila teško ranjena. Sam je narod zaliječio i gradić živi mirnodopskim, normalnim životom. Sjeme bačeno u toku borbe, buja snažno. Svečano obučen narod šeće praznično raspoložen. Ne govori se više o bitkama koje se vode topovima i mitraljezima. Govori se o privrednim bitkama, koje se vode traktorima i radnim zadrugama. Borci Sedme divizije vratili su se njivi koju su branili i odbranili pa je sada miluju i obrađuju zajedničkim trudom. Govori se o sječi drva na Šamarici, da se država obezbijedi mašinama iz inostranstva. Govori se o političkim kursevima, o kursevima u Sedmoljetki, koje narod masovno polazi. Govori se o novoj bici, koju vodi cijela zemlja pred očima čovječanstva za istinu i za svoj napredak. S one strane, u koju smo oči s nadanjem upirali, došao je težak udarac Informbiroa. Dočekali smo ga junački i hrabro, prionuli jače na rad i već se vidi kako napredne mase čovječanstva sagledaju na kojoj se strani nalazi istina. Ona zemlja koja se tako hrabro borila ranije u odbrani od daleko jačeg neprijatelja i danas pored napada informbiroa bori se isto tako hrabro i predano za izgradnju socijalizma za pravilne i pravedne odnose među socijalističkim zemljama.

Između ovih novembarskih dana leži razmak od pet godina neumornog rada, pet godina velikih iskustava, pet godina planskog, smišljenog posla pod istim rukovodstvom, sa istim perspektivama; pet godina koje nose pečat Partije i Tita i povezuje narod u sve čvršću zajednicu.

Na kući gdje je osnovana “Prosvjeta”, zelenilom okićena prekrivena crvenom zastavom s petokrakom zvijezdom i srpom i čekićem, pripremljena je spomen-ploča koja potsjeća na slavne dane naše velike Borbe. Radoznalo očekuju građani trenutak kad će se ploča otkriti.

Svečanosti prisustvuju rukovodioci, poznati iz borbe, koji su nikli iz naroda, prokušani u ratu, zauzeli zaslužna mjesta u rukovodstvu, ministri Simo Todorović i Ćanica Opačić.7 U ime Glavnog odbora “Prosvjete” došao je pretsjednik dr. Čedo Rajačić.8 Prisustvovali su rukovodioci iz Gline sa pretsjednikom Kotarskog NO-a Drobnjakom na čelu.

Svečanost je otvorio pretsjednik pododbora “Prosvjete” u Glini Miloš Popović9, zatim je dr. Čedo Rajačić u svome govoru podsjetio na onaj važni dan kada je društvo osnovano. Izložio je zadatke “Prosvjete” kako su tada postavljeni i dao kratak pregled dosadašnjih uspjeha. Ti uspjesi pokazali su da je društvo, već dosada, opravdalo one nade koje su u nj polagane. Ono snažno djeluje na kulturno-prosvjetno izdizanje srpskih masa i pruža obilnu pomoć narodnoj vlasti u njenom radu. Potsjetio je na zadatke koji su još pred “Prosvjetom”, a koji nas upućuju da nužno podupremo socijalističku izgradnju sela, jer će ona biti najčvršća podloga daljnjem kulturnom i prosvjetnom poletu u selu.

Dr. Rajačić je otkrio ukusno izrađenu mermernu ploču, koju su prisutni s interesom čitali i posmatrali.10

Iza toga pročitan je pozdravni telegram dr. Rade Pribićevića pretsjednika Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj i ambasadora FNRJ u Poljskoj.11

Na svečanom ručku koji je priredio pododbor “Prosvjete” govorio je Miloš Popović o budućim zadacima Pododbora u Glini. Dr Čedo Rajačić odgovarajući na zdravicu, podvukao je da je Pododbor dužan da se u svom radu čvrsto veže sa Savezom kulturno-prosvjetnih društava a naročito sa Seljačkom slogom koja ima isti zadatak među hrvatskim narodnim masama.

Peta godišnjica “Prosvjete” treba da bude potstrek svima pododborima za jači rad u buduće kako bismo što više pridonijeli izgradnji socijalizma, pod rukovodstvom Partije i Tita.

B.P.S.

(BRANKO P. SUČEVIĆ)

 

 


 

 

FUSNOTE:

1  “Svečanost u Glini povodom petogodišnjice osnivanja ‘Prosvjete’”, Srpska riječ: organ Glavnog odbora Srba u Hrvatskoj, Zagreb, God. VII, broj 285, petak, 25. novembra 1949, str. 3

Vjetrom vijani. Spomenica Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”, Zagreb 1971; Katarina Spehnjak, “Prilog istraživanju Srpskog kulturno-prosvjetnog društva ‘Prosvjeta’, 1945.–1950.”, Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, God. 22, br. 1-2, 1990, str. 111–129; Čedomir Višnjić, Partizansko ljetovanje: Hrvatska i Srbi 1945.-1950., Zagreb 2003; Filip Škiljan, “Djelovanje SKD „Prosvjeta“ od 1944. do 1971. godine”, u: Hrvatsko-srpski odnosi: politička saradnja i nacionalne manjine, Sremska Kamenica 2009, str. 49–60; Tatjana Šarić, “Srpsko kulturno društvo ‘Prosvjeta’ u socijalizmu – prilog uz sedamdesetu godišnjicu osnutka”, Arhivski vjesnik, Zagreb, God. 57, 2014, str. 307–331; Čedomir Višnjić (priređivač izložbe), Slika i ogledalo : Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”, 1944.-1980. Zagreb: 16. maja – 16. juna 2014; Čedomir Višnjić, Vreme sporta i razonode : Titina Hrvatska i njeni Srbi, 1951.-1971., Zagreb 2018.

Gradski muzej Sisak, Fototeka, Glina, inv. br. 1756, Spomen-ploča Srpskom kulturnom društvu ‘Prosvjeta’ na zgradi hotela ‘Kasina’ u Glini, snimio Ivo Maroević, 20. X. 1965.

4  Igor Mrkalj, “Glina – partizanska prijestolnica”, Novosti. Samostalni srpski tjednik, Zagreb, broj 769, 12. rujan 2014, prilog Kronika, str. 4

5 Igor Mrkalj, “Glina – baza partizanskih glumaca”, Novosti, broj 925, 8. rujna 2017, prilog Kronika, str. 4–5; Igor Mrkalj, “Obilić je pjevao za slobodu”, Novosti, broj 793, 27. veljače, 2015, prilog Kronika, str. 6–7

6 “Srpsko kulturno-prosvjetno društvo Prosvjeta”, Naprijed: organ Komunističke partije Hrvatske, God. II, broj 80, 21. studeni 1944, str. 4; “Rad Srba u Hrvatskoj na kulturnom uzdizanju. Osnovano je Srpsko kulturno-prosvjetno društvo Prosvjeta”, Srpska riječ: organ Srpskog kluba vijećnika Zavnoha, Zagreb, God. II, broj 28, 23. novembra 1944, str. 3

7  Milan Vesović, “Stanko Opačić Ćanica : putevi i bespuća kordunaškog seljaka”, Istorija 20. veka, Beograd, God. 14, br. 1, 1996, str. 153–162; Đorđe Ličina, “Stotinu i nešto godina ministra Šime”, Novosti, Zagreb, broj 476, petak, 30. januara 2009, str. 22

8 “Prof. dr. Čedo Rajačić”, Vjesnik, Zagreb, God. XLIV, broj 13437, srijeda, 6. veljače 1985, str. 3; “Nekrolog. Prof. dr. Čedo Rajačić”, u: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, God. 35, broj 1, 1985, str. 151–153

9 Igor Mrkalj, “Čuvar sjećanja na glinske žrtve”, Novosti, broj 882, 11. studenog 2016, prilog Kronika, str. 6–7

10 O istom događaju, vidi i usporedi: “Otkrivena spomen-ploča na petogodišnjicu osnutka „Prosvjete“ u Glini”, Novi život: organ Narodnog fronta Oblasti Karlovac, Karlovac, God. I, broj 13, 29. studenog 1949, str. 2

11 Mira Kolar-Dimitrijević, “Dr Rade Pribićević”, u: Dvor na Uni: od prijeslavenskog doba do naših dana, Dvor na Uni 1991, str. 645–651