Mirjana Kasapović (ur.); "Bliski istok", Političke analize, Zagreb, 2016.
LEVANT NA DLANU
Novembar 2016
Ova knjiga prvi je uspješan pokušaj u suvremenoj domaćoj politologiji i društvenim znanostima uopće da se napiše cjelovitija studija o Bliskom istoku koja bi bila zasnovana na teorijskim i metodološkim postulatima suvremenih area studies. Polazeći od toga da su procesi na Bliskom istoku danas vrlo dinamični i imaju globalne implikacije, više je nego potrebno njihovo sistematsko istraživanje i izučavanje
Rijetke su knjige domaćih autora koje će vam privući takvu pažnju kao knjiga Bliski istok. Na to utječe ne samo privlačnost i aktualnost teme koja je obrađena, nego i njeni autori, koji u našoj javnosti nisu poznati samo kao znanstvenici, nego i uvaženi komentatori aktualnih domaćih i međunarodnih političkih procesa. Knjigu koju je napisalo više autora, znalački je uredila Mirjana Kasapović, a objavile Političke analize Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga se sastoji od triju tematskih cjelina i devet poglavlja, ukupno 412 stranica teksta sa brojnim kartama i tablicama. Prvu tematsku cjelinu, koja je obuhvaćena u jednome poglavlju, čini opsežno razmatranje povijesti i značenja Bliskog istoka. Drugu i najveću tematsku cjelinu, koja je podijeljena na sedam poglavlja, čine studije sedam država – Egipta, Iraka, Izraela, Jordana, Libanona, Sirije i Turske – koje čine jezgru Bliskog istoka ili Bliski istok u užem smislu, a uglavnom se poklapaju s povijesnim pojmom Levanta. Treću tematsku cjelinu, koja je također sažeta u jednom poglavlju, čini komparativno razmatranje problema i perspektiva demokratske transformacije zemalja Bliskog istoka. Kako u predgovoru ističe urednica knjige, ova regija je oduvijek privlačila pažnju istraživača različitih struka. Ipak, u Europi se bliskoistočne studije počinju ozbiljnije razvijati tek nakon Hladnog rata. Europsko udruženje za bliskoistočne studije osnovano je tek 1990. godine što je potaknulo osnivanje istraživačkih organizacija i uvođenje nastavnih programa u brojnim europskim državama. Hrvatska politologija je u tome u velikom zakašnjenju, kako u odnosu na istraživanje Bliskog istoka, tako i poučavanju o ovoj temi. U knjizi se to jasno naglašava i ukazuje na jugoslavensku baštinu pokreta nesvrstanih koji je imao važnu ulogu na Bliskom istoku, ali nije ostavio značajniji trag u domaćoj politologiji.
Pišući u prvom poglavlju o Bliskom istoku: povijesti i značenju pojma, Mirjana Kasapović naglašava da je ovo najkompleksnija regija u suvremenom svijetu. Prostire se na tri kontinenta, Aziju, Afriku i Europu i obuhvaća vrlo različite države u kojima se govori više od deset različitih jezika. To je kolijevka tri velike monoteističke religije, judaizma, kršćanstva i islama sa najvažnijim svetim mjestima (Jeruzalemom, Mekom, Medinom …). Teškoće u proučavanju ove regije vide se već i u terminološkim prijeporima oko njenog naziva. Da li je nazvati Orijent, Bliski istok, Levant, Plodni polumjesec, Srednji istok, Novi Bliski istok, Veliki Bliski istok, pitanja su na koja se pokušava odgovoriti. U ovom dijelu knjige, odgovoreno je i na pitanja: Što čini regiju? Zašto nemamo glavnog političkog igrača? Što su konstitucionalna svojstva regije? Na kraju ovog dijela knjige, autorica razmatra Bliski istok između autokracije i demokracije, gdje se razmatraju međuregionalni i unutardržavni sukobi.
U drugom dijelu knjige Borna Zgurić je obradio Egipat, pišući o suvremenoj političkoj povijesti, strukturi egipatskog društva, političkom razvoju i političkom uređenju. Boško Picula je obradio političku povijest Iraka, strukturu društva, politički sustav te Irak između suverenosti i dezintegracije. Koristeći vrlo opsežnu literaturu Boris Havel je vrlo temeljito obradio Izrael, njegovu prošlost i sadašnjost. Emina El Majzoub pisala je o preddržavnom dobu i nastanku Transjordana, formativnom razdoblju Hašemitske Kraljevine Jordan u formativnom razdoblju 1946-1952., konsolidaciji države u vrijeme vladavine kralja Husejina 1953-1999., te vladavini kralja Abdulaha II. Mirjana Kasapović obradila je zanimljivu prošlost i sadašnjost Libanonа te Palestinu, razmatrajući sva važna pitanja ovog prostora, uključujući i budućnost ove države. Vlatko Cvrtila je obradio prošlost, strukturu društva i političko uređenje Sirije. Na kraju ovog dijela knjige, Dejan Jović je obradio kozmopolitizam kao doktrinu i kult nastanka Turske, kozmopolitizam i tursku vanjsku politiku u hladnom ratu i nakon njega. Posebno je zanimljiva obrada Turske nakon 2002. od kada se primjenjuje Dautogluoava doktrina strateške dubine, kao i razmatranje ove strategije prema Balkanu i Bliskom istoku. Sve države su obrađene na pregledan i zanimljiv način korištenjem brojnih izvora na nekoliko svjetskih jezika. Obrađen je nastanak i razvoj svake od njih, ključni događaji vezani za njihovu prošlost, te vrlo složeni međusobni odnosi. Posebno zanimljivi dijelovi ovog poglavlja odnose se na recentna događanja i procese koji pokazuju svu složenost odnosa u ovoj regiji i neizvjesnost koja se nadvila nad gotovo svim državama Bliskog istoka. Ipak, iz perspektive interesa za razumijevanje aktualnih procesa na Bliskom istoku, najzanimljiviji su prilozi o Izraelu, Palestini, Siriji i Turskoj. U ovim državama događaju se procesi koji privlače globalnu pažnju.
U trećem poglavlju knjige pod naslovom: Problemi demokratske transformacije na Bliskom istoku – usporedba 1998.-2011. Danijela Dolenec je za cilj postavila analitički prikazati specifične izazove demokratske transformacije u društvima Bliskog istoka, s naglaskom na države koje su obrađene u drugom dijelu ove knjige. Autorica je teorije demokratske transformacije primijenila na države Bliskog istoka. U tome cilju, analizirala je socio-ekonomski kontekst; obilježja autoritarnih režima; sukladnost islama i demokracije; problem državnosti i ulogu političkog osporavanja putem narodnih ustanaka. Sve karte koji se nalaze u pojedinim poglavljima izradila je Ivana Crljenko iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Pišući priloge, autori su se služili arhivskom građom i povijesnim dokumentima, međunarodnim bazama podataka, službenim statistikama i nalazima empirijskih istraživanja, knjigama i člancima na arapskome, hebrejskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Koristili su odgovarajuće znanstvene metode, te referentnu svjetsku literaturu.
Sve navedeno ukazuje na to da se radi o znanstveno relevantnom djelu. Objavljivanje ove knjige važan je doprinos ne samo studiranju komparativne politike, nego i drugim srodnim pod-disciplinama politologije (međunarodni odnosi, javne politike, područni studiji, politička povijest i sigurnosne studije), kao i srodnim društvenim disciplinama (sociologija, povijest, pravo). Knjiga može biti korisna svima onima koji se na bilo koji način u svom radu susreću s temom Bliskog istoka. Nedostatak literature na hrvatskom i srodnim jezicima, koja obrađuje suvremene procese na Bliskom istoku iz različitih teorijskih perspektiva, ublažena je njenim objavljivanjem. Ona može poslužiti i mlađim autorima kao poticaj za nova, produbljena istraživanja različitih aspekata odnosa na Bliskom istoku. Povećani interes za događanja na Bliskom istoku utjecat će da ova knjiga privuče pažnju i šire stručne javnosti (novinara, diplomata, poduzetnika …). Politički procesi na Bliskom istoku vrlo su kompleksni te se umnogome opiru konvencionalnim teorijskim tumačenjima i uopćavanjima. Formalne političke institucije u državama Bliskog istoka nemaju jednaku ulogu kao u demokratskim državama, a u njihovoj se pozadini stvaraju guste i nejasne društvene mreže o kojima ovisi politika.
Unatoč tome, autori su u svim tekstovima u ovoj knjizi, koristeći prikladni pristup i metodologiju, odgovorili na mnoga važna pitanja. Iako se radi o različitim autorima, knjiga je pisana ujednačenim, jasnim i razumljivim jezikom. Bliski istok dugo je bio posve zapostavljeno područje istraživanja u hrvatskoj akademskoj zajednici. Ova je knjiga prvi uspješan pokušaj u suvremenoj domaćoj politologiji i društvenim znanostima uopće da se napiše cjelovitija studija o Bliskom istoku koja bi bila zasnovana na teorijskima i metodološkim postulatima suvremenih area studies. Znanstveni doprinos ove knjige, pored cjelovitog, znanstveno utemeljenog uvida u procese na Bliskom istoku, sadržan je i u postavljanju temelja za buduća produbljena istraživanja ovog prostora. Polazeći od toga da su procesi na Bliskom istoku danas vrlo dinamični i imaju globalne implikacije, više je nego potrebno njihovo sistematsko istraživanje i izučavanje. To ukazuje i na opravdanost objavljivanja ove knjige koja je prikladna za korištenje kao obavezna literatura na nizu predmeta koji se predaju na društvenim fakultetima u Hrvatskoj i regiji Zapadnog Balkana. Knjiga će biti zanimljiva i korisna široj čitalačkoj publici.