Časopis Prosvjeta

U Velikoj Bršljanici, u organizaciji pododbora SKD „Prosvjeta“, u Garešnici je održana sedma po redu Smotra dječjeg kulturnog stvaralaštva. Oko 300 djece pokazalo je svoja umijeće u folkloru, kao i u starim, već zaboravljenim igrama poput graničara, nošenja jajeta u žlici, skakanja u vreći i koturanja obruča. Uz brojne pododbore „Prosvjete“ nastupila su i dva hrvatska KUD-a, ansambli mađarske, češke i ukrajinske manjine, kao i dugogodišnji prijatelji, KUD „Mladost“ iz Međeđa u BiH.

U okviru manifestacije Dani opštine Darda održana je jubilarna 10. Međunarodna smotra folklora nacionalnih manjina na kojoj je nastupilo 12 KUD-ova. Nakon defilea kroz mjesto uslijedio je program koji je ove godine pratila stručna komisija sa zadatkom da domaćinima i učesnicima uputi preporuke kako unaprijediti organizaciju i nastupe.

Druga junska nedjelja svečano je obilježena u redovima srpske zajednice u zapadnoslavonskoj općini Voćin. Crkveni praznik Nedjelja bogonosnih otaca slava je Pakračko-slavonske eparhije i Vijeća srpske nacionalne manjine općine Voćin. Tom prigodom održana je tradicionalna smotra folklora koju su organizirali tamošnji pododbor SKD „Prosvjeta“ i Vijeće srpske nacionalne manjine. Osim domaćina, na smotri su učestvovali i pododbori „Prosvjete“ iz Krnjaka, Zagreba, Hrvatske Kostajnice i Virovitice, SKUD ‘Branko Radičević’ iz Dalja, gosti iz Republike Srpske KUD „Petar Kočić“ iz Nove Topole.

SKD „Prosvjeta“, pododbor Kneževi Vinogradi, organizirao je 11. juna 2016. godine u Domu kulture Kneževi Vinogradi izložbu kolača uz postavku „Stara suljoška kuhinja“. Postavka  je prikazala izgled nekadašnje seljačke kuhinje. Izloženi su stari tanjuri, namještaj i pribor za jelo, a posjetioci su mogli probati i više 50 raznih vrsta kolača i torti koje je ocjenjivao stručni žiri.

Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta”, pododbor Petrinja, organizirao je prvog junskog vikenda 2. Festival ojkače čiji je cilj očuvanje najstarijeg oblika pjevanja naroda Banije i Korduna te poticanje mladih pjevača za uključenje u proces oživljavanja i njegovanja izvornog narodnog pjevanja.

Festival je rezultat terenskih istraživanja o tradiciji ojkače koja se vjekovima  pjeva na prostorima nekadašnje Vojne krajine i Dalmacije, ali i na područjima odakle su se Srbi doselili na ove prostore.

U takmičarskom dijelu nastupalo je deset izvornih pjevačkih grupa, dok ih je osam bilo u revijalnom programu u kojem su igre iz Srbije odigrali članovi ogulinskog pododbora SKD „Prosvjeta“. Po odluci stručnog žirija, najbolje su bile muške pjevačke grupe iz Dvora, Vrginmosta i Petrinje.

U Zagrebu, jedinom evropskom gradu koji nema Trg Republike, drugu godinu za redom obilježen je dan njegova oslobođenja od fašističkog okupatora i Nezavisne Države Hrvatske u kojoj je postao i mjesto masovnog stradanja, ali i jedno od najvažnijih mjesta otpora i hrabrosti. Trnjanski krijesovi gorjeli su 7. maja na Savskom nasipu uz opće oduševljenje nekoliko hiljada Zagrepčana, Zagrepčanki, njihovih gostiju i nezaobilaznih ljubimaca. Prethodilo je ovome slobodarskom ritualu niz radionica za djecu i mlade na kojima su se brusile vještine izrade feminističkih transparenata i anarho-muzičkog eksperimentiranja. „Nepokoreni grad“ se čitao na travi dok su nešto odvažniji (zlu ne trebalo) učili o zračnim akrobacijama. Nesebičnu podršku pripremi Trnjanskih krijesova dao je Motovun Film Festival koji je osigurao emitiranje autentičnih snimaka iz maja 1945. godine kao i izbor filmske arhive o oslobođenju Grada Zagreba.
Nakon dramatičnog paljenja krijesova uz prisustvo rado viđenih vatrogasaca uslijedili su nastupi antifašističkih i feminističkih zborova: Praksa iz Pule, Zbora Xopa SKD Prosvjeta i Le zbora iz Zagreba i Z’borki iz Slovenije. Pjevalo se uprkos, ali i protiv društvene nepravde, nasilja, ćutljive većine, fašizma nekada i ovog danas. Pjevalo se sve do u sitne sate kada se svečanost preselila u klub Močvaru na nastup osječkog benda Debeli precjednik, požeškog benda Loš primjer, zagrebačkog Namet i N.O.B. benda iz Pule. Bilo je to sjajno zatvaranje za prefinjena pankerska srca. Trnjanski krijesovi gorjeli su uz puno dobre volje, entuzijazma mladih antifašista i antifašistkinja i sasvim sigurno veliki interes svih onih koji u Zagrebu žele živjeti slobodno, izvan svoja četiri zida. Grlena dječja graja i velika, ali krotka gužva pokazala je jedan bolji Grad, onaj nepokoreni.