Časopis Prosvjeta

Sveti Nikola slava je mnogim vijećima, ali je zbog ne tako davno uvedenog običaja dobivanja poklona, ta slava dugo očekivana i od strane srpske djece u Hrvatskoj. To je bio slučaj u Pakracu gdje su tamošnji učenici koji pohađaju dodatnu nastavu srpskog jezika dobili poklone. Sveti Nikola je još jednom darivao djecu i to u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Pakracu,

U Karlovcu je u kazalištu Zorin dom održan kulturno-umjetnički program na kojem su nastupili folkloraši pododbora SKD Prosvjeta iz Vojnića, KUD-a Kordun, dječji Baletni studio karlovačkog Zorin doma, na programu su se izvodile narodne pjesme i recitirale pjesme o Svetom Nikoli. Naravno, nije izostalo ni darovanje djece.

U organizaciji Zagrebačko-ljubljanske mitropolije, Crkvene opštine zagrebačke i biblioteke Prosvjete u Zagrebu održan je božićni ciklus predavanja o vjeri. Prvo predavanje pod nazivom “Vjera tvoja spasla te je” održao je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, pri čemu je govorio o poimanju vjere kod vjernika, ali i o raznim pseudovjerskim uticajima na njih. Drugo predavanje “Vitlejemska zvijezda: hrišćanstvo i astrologija”  održala je pravoslavna publicistkinja iz Beograda Janja Todorović na temu okultizma, o čemu bi, kako je rekla, “vjernici trebali imati zdravo rasuđivanje”. U trećem predavanju, gost iz Japana Masatoši Džon Šoji upoznao je publiku s  pravoslavljem u Japanu. Japanska pravoslavna crkva ima autonomiju u okviru Ruske pravoslavne crkve čiji su sveštenici osnovali tu crkvu sredinom 19. vijeka. Crkva danas ima 60-ak parohija, 26 sveštenika i 10.000 vjernika iz redova srednje klase, rekao je Džon, ističući da crkva primjenjuje julijanski kalendar, osim za Božić, pa je i post kraći, te da se u vjerskim obredima koristi ruska crkvena muzika.

U biblioteci “Prosvjete” u Zagrebu 18. decembra otvorena je izložba “Grafike: Dragan Čubrić” koju čine 24 grafička lista, uglavnom linorezi, iz grafičke zbirke Borisa Vrge. U svom govoru, predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić naglasio je da se Vrga, davanjem na raspolaganje grafika za izložbu, osim istaknutim srpskim umjetnicima, odužuje i svom zavičaju, podsjetivši da se Čubrić rodio u banijskom selu Veliki Gradac kod Gline. Otvarajući izložbu, Vrga je naglasio da je Čubrić karijeru ostvario u Beogradu gdje i danas živi i radi. – U Čubrićevim radovima vidljiv je interes za čovjeka, pogotovo onih ljudi koji su preživjeli užase rata, što je i posljedica Čubrićevog aktivnog učešća u NOB-u što se i vidi na nekim od grafika, rekao je Vrga.

Pakrački pododbor Prosvjete obilježio je početkom  decembra dvadeset godina kulturnog rada, pri čemu se naročito ističu aktivnosti s djecom školskog i predškolskog uzrasta kroz dramske i likovne radionice, foto-sekcije, mali folklor i pjevačku sekciju. Održavane su kulturne manifestacije, tribine i književne večeri i kontinuirano se odvijala suradnja s redakcijom lista “Bijela pčela”, gdje su objavljivani mnogi dječji radovi. Krajem 90-ih uspješno je organizirana dodatna nastava za osnovnoškolce koja se provodila četiri godine, a njegovanje srpskog jezika i kulture obnovljeno je u školskoj 2010/11. do danas, rekao je predsjednik pododbora Miroslav Grozdanić.

Nekoliko godina odvijala se zajednička suradnja s pododborom Daruvar na folklornim aktivnostima, a nabavljeno je i po 12 muških i ženskih narodnih nošnji izrađenih po uzorcima s ovog područja, kroz donaciju Ministarstva za dijasporu Srbije i generalnog konzulata Srbije iz Vukovara koje se zajednički koriste u pododborima Daruvar, Pakrac i Garešnica, rekao je Grozdanić.

Simpozij “Tranzicija i kulturno pamćenje” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu okupio je više desetina naučnih radnika  iz Hrvatske i još desetak zemalja. Kulturno pamćenje je neizbrisivo, poručilo je i naglasilo više govornika uz isticanje veza i posebnosti srpske i hrvatske književnosti.

Simpozij je bio svojevrsna završnica trogodišnjeg naučno-istraživačkog projekta “Hrvatski književno-kulturni identitet u tranziciji/regionalnom kontekstu (aspekti hrvatsko-srpskog kulturnog dijaloga)”. Radi se o prvom sistematskom istraživanju hrvatskih i srpskih književnih i kulturnih odnosa u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine. Organizator Dušan Marinković naglasio je da su i projekt i simpozij kao završnica ispunili njegova očekivanja. Profilirao se niz sadržaja koji do sada u hrvatskom kulturnom prostoru nisu imali mogućnost da se pokazuju, rekao je Marinković,

–  Na nivou kulturne politike, bili smo ovih dana svjedoci dva velika događaja u svijetu hrvatsko-srpskih veza: jedan je izložba zbirke Pavla Beljanskog, a drugi ovaj skup kojim sam bio vrlo zadovoljan. Izlaganja su bila vrlo sadržajna i nitko tu nije slučajno zalutao; ovakvom temom se nitko ne bavi zbog skupljanja bodova po “bolonji” već se bavi zato što mu to nešto u životu znači. To se u ova dva dana jako osjećalo, zaključio je predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić.

U Belom Manastiru krajem novembra održana je šesta po redu Smotra srpskog folklora Slavonije, Baranje i zapadnog Srema. Smotra, čiji je domaćin bio KUD Jovan Lazić, započela je stihovima srpskog pjesnika Jovana Dučića, nakon toga su nastupili SKUD Sveti Sava iz Tenje, KUD Bekrija iz Negoslavaca, KUD Vaso Đurđević iz Bršadina, SKUD Jova Jovanović Zmaj iz Bijelog Brda, SKUD Branko Radičević iz Dalja, KUD Ostrovo iz Ostrova, KUD Branislav Nušić iz Borova, KUD Ljubomir Ratić Bubo iz Vere, KUD Živojin Žiko Mandić iz Kneževih Vinograda, KUD Zora iz Silaša, Ansambl narodnih igara iz Vukovara, KUD Đoko Patković iz Bobote,, a naravno i sami domaćini.