Panoptikum 150 / Juli 2019

DANI SPLITSKE KULTURE U BEOGRADU

post image

Ustanova kulture Stari grad (Parobrod) i Hrvatski kulturni centar – Beograd organizirali su od 27. do 29. juna Dane splitske kulture u Beogradu koji su otvoreni izložbom fotografija “Splićanke” Feđe Klarića, jednog od najnagrađivanijih hrvatskih fotoreportera. Majstor životne, life fotografije, ispekao je zanat kao fotoreporter kod velikog Miljenka Smoje. Dan kasnije održana je večer posvećena prerano preminulom splitskom novinaru i pjesniku Momčilu Popadiću “Svoju zvizdu slidim”. Popadić je bio novinar “Nedjeljne” i “Slobodne Dalmacije” – reporter, pjesnik prije svega, skitnica, režiser i autor u lutkarskim kazalištima i kritičar… Rodonačelnik je pojma “dalmatinska šansona“, te autor tekstova poput: “Oprosti mi pape”, “Tonka”, “Skitnica”, “Svoju zvizdu slidim”, “Da mi je biti morski pas”, “Ča je život vengo fantažija” i mnogih drugih. Dani splitske kulture završeni su promocijom knjige “Legende svjetla” Jurice Gašpara koji je s timom stručnjaka, nakon tri godine istraživanja, objavio monografiju o čudesnom svijetu svjetionika.

Panoptikum 150 / Juli 2019

„MANGELOS“ ZA KATARINU PETROVIĆ

post image

Nagrada “Dimitrije Bašičević Mangelos” za 2019. godinu dodijeljena je umjetnici Katarini Petrović, koja živi u Holandiji, saopćeno je 5. jula na otvaranju izložbe finalista u galeriji Remont u Beogradu, nakon drugog kruga žiriranja i razgovora sa umjetnicima u užem izboru. U finalu za nagradu “Mangelos”, koja podrazumijeva dvomjesečni studijski rezidencijalni boravak u New Yorku i samostalnu izložbu po povratku u Beograd, bili su i Nina Galić, Jelena Pantelić, Darko Vukić i Julija Zaharijević.

Katarina Petrović je umjetnica i istraživačica čiji su rad i stvaralaštvo smješteni u sferu u kojoj se prepliću umjetnost, nauka i humanističke nauke. Njeno istraživanje se fokusira na kozmogoniju, proces stvaranja i pojam generativnosti, a u radu koristi medije kao što su tekst, jezik, zvuk i kod. Na izložbi finalista nagrade “Mangelos” predstavila je rad Cosmologicus v. 2.0. – generativnu instalaciju u kojoj se radio signali sa planete Jupiter prevode u jezik kao oblik automatizirane poezije. Rad je sačinjen od zapisa Jupiterovih radio signala, kompjuterskog softvera, tj. generativnog procesa, crnog kvadrata na staklenoj osnovi i 32 knjige.

Nagrada “Dimitrije Bašičević Mangelos” dodijeljena je 18. put, a dodjelu organiziraju Remonti Fonda “Ilija & Mangelos”, u saradnji s Residency Unlimited i uz podršku Fonda za međusobno razumijevanje (Trust for Mutual Understanding) iz New Yorka.

Panoptikum 150 / Juli 2019

OTVOREN SRPSKI KULTURNI CENTAR U MAĐARSKOJ

post image

Srpski kulturni centar “Kolo” u banji Morahalom u Mađarskoj svečano je otvoren 8. jula u prisustvu zvaničnika dviju zemalja i evropskog komesara za obrazovanje, kulturu, omladinu i sport Tibora Navračiča, a izgrađen je u okviru projekta prekogranične saradnje država, koja predviđa i mađarski kulturni centar na Paliću. Ministar kulture i informiranja Srbije Vladan Vukosavljević rekao je na otvaranju da “uvek kada se otvori kulturni centar, u galaksiji kulture pojavi se jedna nova zvezda”.

“Kada se narodi čuju i razumeju kroz kulturu, to znači da povećavaju poverenje. Tako povećavaju i bliskost, a to je put do trajnog i čvrstog prijateljstva”, naveo je Vukosavljević i istakao da su odnosi Srbije i Mađarske na izuzetno visokom nivou i da se iz dana u dan poboljšavaju. Naglasio je i da samo kulturna strujanja koja grade zajednički mozaik, uz čuvanje nacionalnih obilježja i tradicije svakog pojedinačnog naroda, čine da evropska kultura zablista. “Ako se susedi koji su vekovima živeli zajedno spajaju, prožimaju i pružaju ruke jedni drugima u oblasti kulture, kroz duboko razumevanje temeljnih kulturnih obrazaca i uvažavanje onoga što su generacije uspele da iznedre iz sebe kao najbolje, tada će narodi jedni prema drugima gajiti veliko prijateljstvo”, istakao je Vukosavljević i izrazio uverenje da je pred Srbijom i Mađarskom izuzetno bogata budućnost na planu kako kulturnom, tako političkom i ekonomskom.

Panoptikum 150 / Juli 2019

BREŠANU GRAND PRIX NA SOFEST-U U SRBIJI ZA FILM “KOJA JE OVO DRŽAVA”

post image

Film “Koja je ovo država” redatelja Vinka Brešana, u produkciji Interfilma i Zillion filma, dobitnik je priznanja Grand Prix za najbolji film na 48. filmskom festivalu SOFEST u Sopotu. Za Brešanov se film u ocjeni žirija kaže da je „kompleksna filmska priča, ispričana nelinearnom dramaturgijom“, u kojoj se „kombiniraju san i java, komični i dramski elementi“, a “u biti je melankolična satira koja opisuje stanje duha u regiji“.

Nagrada za najbolju režiju dodijeljena je srpskom redatelju Goranu Markoviću za film “Delirijum tremens”. Glumica Snežana Bogdanović dobitnica je nagrade „Mira Stupica” za najbolju žensku ulogu u filmu “Šavovi”, dok je titula najboljeg glumca i nagrada “Bata Živojinović” dodijeljena Tihomiru Staniću za “Delirijum tremens”. Stručni žiri dodijelio je i Specijalno priznanje, posthumno glumcu Nebojši Glogovcu, za ulogu u filmu “Južni vetar”, a specijalno priznanje dodijeljeno je i dječjem filmu “Zloginje” Raška Miljkovića. Po ocjeni publike, najbolji film je “Kralj Petar Prvi”, redatelja Petra Ristovskog.

Panoptikum 150 / Juli 2019

ZAJEDNIČKI PROJEKT “FIL(M)HARMONIJA) ZAGREBAČKE FILHARMONIJE I MUZIČKE OMLADINE NOVOGA SADA

Zagrebačka filharmonija i Muzička omladina Novoga Sada započeli su zajednički EU projekt prekogranične suradnje “Fil(m)harmonija” podnaslovljen kao “Zagrebačka filharmonija susreće Charlieja Chaplina” u sklopu kojega će filharmonija pod ravnanjem dirigenta Krešimira Batinića na 24 koncerta u Iloku, Novom Sadu, Subotici i Vukovaru izvesti muziku iz Chaplinovih filmova “Mališan” i “Cirkus” uz istodobne projekcije tih filmova.

Predstavljajući projekt, ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch kazao je kako je riječ o jednom od najvećih događaja u povijesti toga vrhunskog orkestra koji je ostvaren u suradnji s Muzičkom omladinom Novoga Sada s kojom je Zagrebačka filharmonija već imala uspješnu suradnju iz koje je, kako je kazao, proizašao i projekt “Fil(m)harmonija”. “Radi se o dva filma Charlieja Chaplina, ‘Mališanu’ iz 1921. i ‘Cirkusu’ iz 1928. godine, koji su iako stari, u stvari bezvremenski kao što je i glazba koja je skladana za njih. Riječ je o originalnoj glazbi koju će naših 50 glazbenika izvesti pod ravnanjem maestra Krešimira Batinića”, kazao je Boch rekavši da projekt započinje u Novom Sadu koncertima (dva na dan) koji će se održati 3., 4. i 5. septembra te u Iloku (9., 10. i 11. septembra) dok su koncerti u Subotici i Vukovaru na programu u maju odnosno junu 2020. godine.

Po riječima direktora Muzičke omladine Novoga Sada Milana Radulovića, projekt “Fil(m)harmonija” brižljivo je pripreman nekoliko godina te se u Novom Sadu, koji je ovogodišnja Omladinska prijestolnica Evrope, a za dvije godine i Evropska prijestolnica kulture, s nestrpljenjem očekuje gostovanje Zagrebačke filharmonije. “Poseban benefit ovoga projekta je da će Novi Sad nakon 15 godina dobiti koncertni klavir koji nam je prijeko potreban. Obično se kaže da su kultura i umjetnost potrošač društvenih sredstava te smo ponosni što ćemo Novome Sadu, osim duhovne ugode, kroz projekt donijeti i materijalnu korist”, naglasio je Radulović.

Panoptikum 149 / April 2019

REGIJA U HOLLYWOODU

post image

Filmski festival Jugoistočne Evrope (SEEfest) u Los Angelesu predstavio je od 1. do 8. maja više od 50 igranih, dokumentarnih i kratkih filmova iz regije u konkurenciji za nagrade. Riječ je o djelima autora koji istražuju složena egzistencijalna, etička i historijska pitanja na inovativan i provokativan način, pružajući istovremeno publici uvid u različite forme umjetničkog izražavanja. Među filmovima su i srpski“Ederlezi Rising” Lazara Bodrože i “Zlogonje” Raška Miljkovića, dokumentarni “Okupirani bioskop” Senke Dokmanović, animirani “Neputovanja” Ane Nedeljković i Nikole Majdaka mlađeg, “Eho” Boriše Simovića i Koste Rakićevića, zatim crnogorski “Granice, kiše” Vlastimira Sudara i Nikole Mijovića, hrvatski “Srbenka” Nebojše  Slijepčevića, “Biciklisti” Veljka Popovića, “Balada o fruli i orglici” Martina Babića, “Duboki rezovi” Dubravke Turić, Filipa Mojzeša i Filipa Peruzovića, “Flimflam” Marka Belića, “Kako se kalio čelik” Igora Grubića, “Niko nije savršen” Barbare Vekarić… Većina od ukupno 56 filmova u natjecateljskim programima, među čijim je autorima 16 žena, ima sjevernoameričke premijere, a četiri su svjetske. Osnivač SEEfesta je Vera Mijojlić, dugogodišnja filmska kritičarka i kulturna radnica.