Časopis Prosvjeta

Panoptikum 148 / Februar 2019

UŽI IZBOR ZA “ZLATNI SUNCOKRET“

Romani “Odustajanje” Jelene Lengold, “Prelest” Filipa Grbića, “Tuđine” Igora Marojevića, “Pomor i strah” Vuleta Žurića i “Poslednji argonaut” Aleksandra Gatalice, kao i pjesnička zbirka “Radno vreme raja” Dejana Aleksića, ušli su u najuži izbor za Vitalovu nagradu “Zlatni suncokret” za 2018. godinu.

Knjige u najužem izboru predstavljaju uspješna ostvarenja unutar različitih mogućnosti književnog pisanja i izraz važne borbe istinske književnosti da izrazi duhovna stanja o kojima se najčešće ćuti, naveo je žiri koji čine Dragan Jovanović Danilov, Dragan Babić i Vladimir Gvozden (predsjednik). Roman Jelene Lengold “Odustajanje”, u izdanju Arhipelaga, bio je i u najužem izboru za NIN-ovu nagradu za 2018. godinu, a “Pomor i strah” Vuleta Žurića, u izdanju Lagune, bio je u užem izboru, dok je “Tuđine” Igora Marojevića, takođe u izdanju Lagune, bio u širem. Roman “Prelest” Filipa Grbića objavio je Vulkan, “Poslednji argonaut” Aleksandra Gatalice “Službeni glasnik”, a zbirku poezije Dejana Aleksića “Radno vreme raja” Kulturni centar Novog Sada. Prošle godine nagrađen je Nikola Vujčić za pjesničku knjigu “Skrivenosti”.

Panoptikum 148 / Februar 2019

LJETNA ŠKOLA SRPSKOG JEZIKA I KULTURE „SAVA MRKALJ“

Nakon prošlogodišnjih uspješnih organizacija i provedbe Ljetne škole na Viru i ove godine se vraćamo na isto mjesto. Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba tokom jula i avgusta na Viru organiziraju Ljetnu školu srpskog jezika i kulture „Sava Mrkalj”. Škola će se održavati u periodu od 21.7. do 2.8.2019. (I. grupa: 21.7. – 27.7.2019., II. grupa: 27.7.-2.8.2019.) u odmaralištu „Cvrčak“ na Viru. Odmaralište se nalazi izvan naselja Vir, 150 metara od mora s vlastitim dvorištem, sigurnim za igru i boravak učenika. Sobe su višekrevetne s pripadajućim kupaonicama. U boravak su uračunata tri glavna obroka i užina.

Cilj „Ljetne škole“ je da kod učenika pobudi dodatni interes i obogati spoznaje o kulturi i jeziku našeg naroda, da doprinese očuvanju i razvoju nacionalnog i kulturnog identiteta. Ovakav oblik organiziranog boravka bi učenicima omogućio da steknu nove prijatelje i obogate spoznaje o zemlji svojih predaka. Organizatori napominju da je Ljetna škola namijenjena učenicima od 3. do 7. razreda (prednost imaju 4., 5. i 6. razred) iz mjesta u kojima nije organiziran niti jedan od oblika školovanja predviđen za srpsku nacionalnu manjinu (model A, B ili C srpski jezik i kultura). Program je koncipiran tako da se nastava i škola plivanja održavaju u prijepodnevnim satima, dok je popodnevno vrijeme rezervirano za kupanje, radionice i slobodne aktivnosti.  Troškove smještaja, prehrane (tri obroka i užina), pratitelja grupe i prijevoza od Zagreba do Vira snosit će SKD “Prosvjeta” i VSNM ZG. Troškove puta do Zagreba i natrag snosite sami. Roditelji su obavezni dovesti djecu do Zagreba i dočekati ih u unaprijed dogovoreno vrijeme.

Pozivamo vas da prijavite mlađe članove u Ljetnu školu srpskog jezika i kulture „Sava Mrkalj“ i da informacije o njoj dostavite svim zainteresiranima. Prijaviti se mogu svi zainteresirani,  a obrasce možete pronaći na internetskim stranicama SKD “Prosvjeta” i portala Novosti. Rok  je 15. mart. Broj mjesta je ograničen, a odabrani kandidati bit će obaviješteni telefonskim putem do završetka školske godine. Krivo ispunjeni, nepotpuni obrasci te prijave poslane nakon propisanog roka neće se uzimati u razmatranje. Za sve dodatne informacije obratite se na mail cosavamrkalj@gmail.com ili na tel: 01/48 72 456.

Panoptikum 148 / Februar 2019

IZIŠAO PRVI BROJ ČASOPISA „TRAGOVI“

„Tragovi“ su novi časopis za „srpske i hrvatske teme“. Izdaje ga Arhiv Srba u Hrvatskoj, odnosno Srpsko narodno vijeće. Glavni urednik je Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Sadržaj

Dejan Jović: Čemu Tragovi?

Dimitrije Birač: Privredni razvoj Vukovara: historijsko-komparativna studija

Filip Škiljan: Svakodnevni život srpske seljačke obitelji u dvadesetom stoljeću u istočnom dijelu Zagrebačke županije

Igor Mrkalj: Slovenac među Hrvatima i Srbima: Franc Žužek, župnik u Glini, 1927.-1955.

Nikola Tomašegović: Jedinstvom protiv (ne)sloge: nacionalna koncepcija napredne omladine

Nenad Moačanin: O obavijesnom potencijalu osmansko-turske arhivske građe za povijest Srba u Hrvatskoj: uvodne napomene

Todor Kuljić: Pojmovna sinergija neoliberalizma i nacionalizma

Karlo Jurak: O kontinuitetu krize i kritike

Nenad Moačanin i Fazileta Hafizović: Popis sela sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine

Suzana Marjanović: Dnevnik ustremljen nedostižnom. Svakodnevica u ženskim zapisima

Panoptikum 148 / Februar 2019

IN MEMORIAM ŠABAN ŠAULIĆ (1951 – 2019)

Naša suvremena narodna muzika razvijala se postupno, nadograđivanjem, bez velikih skokova uglavnom i oni koji su je osuvremenili činili su to zajednički, svaki po svojim talentima i namjerama. Međutim, ako se može istaći ličnost koja je sama napravila jasan, vidljiv i mjerljiv obrat ili rez u tome kako se ova muzika izvodila i interpretirala – to je bez sumnje bio Šaban Šaulić.

Čovjek dugo nejasan, teško smjestljiv u kulturu i u svijet estrade Jugoslavije, pjevao je načinom kakav se dotad, van ono malo lokalnih, upućenih krugova, nije imao gdje čuti ranije. Neobična, jedinstvena, a zapanjujuća složenica srpskog, sevdalijskog, ciganskog i, najupadljivije, orijentalnog stila, promijenila je u korijenu čitav pravac i žanr. Njegov stil, izvođenje i pjesme, bile su, iznenađujuće, sasvim gradske – samo što su to bili gradovi ili njihovi dijelovi koje nismo poznavali. Šaban je na površinu donio „podzemnu Jugoslaviju“, onu nevidljivu, siromašniju, težu, suroviju.

Ali, sad vidimo da je iz toga radikalnog zvuka, iz balkanskog kala i oklevetanosti gradio neprimjetno, kao nitko drugi, most koji se tokom pet decenija vinuo u nešto veliko, lijepo i čisto. On, kome su se rugali i optuživali ga za neciviliziranost, čovjek inače čudesne dobrote i skromnosti, postao je tako neukaljan nositelj drugačije, sasvim originalne forme ljepote, ovdašnje, i samo naše, kakva god bila.

Sve do strašnog kraja.

Panoptikum 146-147 / Decembar 2018

PREMINUO GORAN STEFANOVSKI

Nekoliko dana prije nego što je trebao doći na pulski sajam knjiga, iznenada je preminuo istaknuti makedonski dramski pisac Goran Stefanovski u 66. godini nakon kratke i teške bolesti. Goran Stefanovski (1952., Bitola, Makedonija), scenarist, sveučilišni profesor, akademik, smatran je jednim od začetnika makedonskog postmodernizma. Studij književnosti i anglistike završio je u Skoplju, a dramaturgiju u Beogradu, magistriravši s tezom o Beckettu. S mlađim bratom, glazbenikom Vlatkom, pripada prvom makedonskom kulturnom naraštaju formiranom u društvenim uvjetima emancipirane nacije, generaciji koja se na solidnim stečevinama institucijske i kreativne zalihe iz herojskog razdoblja modernizacije odlično snalazi u opkoračivanju poetoloških i drugih granica. Autor više od 30 televizijskih drama i serija, libreta, jednočinki i kazališnih dramskih tekstova prevedenih na 17 jezika i izvođenih diljem svijeta, Stefanovski je tematski zaokupljen odnosom dobra i zla, obiteljskim, društvenim i moralnim propadanjem unutar šireg vremenskog raspona, te resemantizacijom mitskih elemenata tradicijske kulture i tema iz usmene narodne književnosti. Pamtimo ga ponajviše po drami “Divlje meso” (1979.), smatranoj klasikom južnoslavenske dramaturgije, ali recentnije i po komadu “Odisej”, premijerno postavljenom 2012. na Brijunima u sklopu programa Kazališta Ulysses. Ističu mu se još i drame “Let u mjestu”, “Duplo dno”, te “Tetovirane duše”, “Hotel Europa”, “Bakanalije” i druge. Dvostruki je dobitnik Sterijine nagrade. Stefanovski je više od 20 godina živio i radio u Velikoj Britaniji, gdje je predavao dramaturgiju na sveučilištu Canterbury Christ Church University. Stefanovski je bio jedan od gostiju ovogodišnjeg Sajma knjige u Puli, gdje je trebao doputovati u srijedu radi promocije knjige “Odisej i druge drame”, prve knjige te vrste na hrvatskom jeziku, priređene i tiskane ekskluzivno za Sajam.

Panoptikum 146-147 / Decembar 2018

TRŠĆANSKI PARTIZANSKI HOR GOSTOVAO U BEOGRADU

Tršćanski partizanski hor “Pinko Tomažič” nastupio je 1. decembra u Kombank dvorani u Beogradu pred više od hiljadu ljudi, koji su ga gromoglasnim aplauzima i ovacijama pratili puna dva sata. Najveći slovenski partizanski hor, na čelu s dirigentkinjom Pijom Cah, izvodi pjesme na temu Narodnooslobodilačke borbe kao što su Bella Ciao, Konjuh planinom, Sivi sokole, Hej brigade! (pjesma grada Ljubljane), Na juriš!,Vstala Primorska, Na Kordunu grob do groba, Bilećanka… te pjesme međunarodnog antifašističkog pokreta.

Osim hora, na koncertu su nastupili i specijalni gosti iz bivših republika Jugoslavije, među kojima su Martina Feri, Dirty fingers, Kraški Ovčarji, Dragoljub Đuričić, Branka Šćepanović, Nikolina Kovačević i Darko Nikolovski. Kombinacija tradicionalnog partizanskog horskog pjevanja i multimedijalnih radova, čija je autorica Jelena Rubil, vodila je publiku kroz istoriju antifašističke borbe i njenih predstavnika. Hor “Pinko Tomažič” održao je više od hiljadu koncerata širom svijeta.