Časopis Prosvjeta

U više gradova u Hrvatskoj manjinske zajednice su uz podršku lokalnih vlasti 23. maja obilježile Dan kulturne raznolikosti. Na zadarskom Trgu pet bunara predstavili su se pripadnici osam nacionalnih manjina. „Prije 20 godina u Zadru je počelo obilježavanje Međunarodnog dana kulturne raznolikosti. Tako su se 23. maja na Trgu pet bunara ponovo predstavile nacionalne manjine – albanska, bošnjačka, češka, slovačka, makedonska, slovenska, srpska i talijanska“, podsjetio je Veselko Čakić, predsjednik Koordinacije nacionalnih manjina Zadarske županije. „Društvo koje poštuje različitosti snažnije je, otpornije i humanije. Zato je važno podržavati kulturne manifestacije, rad manjinskih vijeća, KUD-ova i svih onih koji svojim djelovanjem čuvaju identitet i bogatstvo naših zajednica. Danas, više nego ikad, trebamo graditi kulturu dijaloga, međusobnog poštovanja i solidarnosti“, rekla je zastupnica Anja Šimpraga i u duhu dijaloga i podrške manjinama uhvatila se u užičko kolo s pripadnicima ostalih manjinskih zajednica i građanima. I u Varaždinu je tog dana u organizaciji Grada Varaždina i Varaždinske županije, u suradnji s manjinskim vijećima i predstavnicima, svečano obilježen Međunarodni dan kulturne raznolikosti na kojem je Ruža Jelovac, predsjednica gradskog VSNM-a, podsjetila da je taj grad među rijetkima u Hrvatskoj koji je zadržao tu tradiciju. Srbe su predstavljali folkloraši udbinskog pododbora SKD-a „Prosvjeta“, a u programu su učestvovali i gosti iz Nepala, Ukrajinska zajednica grada Varaždina i županije Svitanok te Udruga ruskog govornog područja u Međimurju Kalinka.

U dvorani Centralne biblioteke SKD-a „Prosvjeta“ u Zagrebu 21. maja održana je tribina Novosadski liberali i zagrebački samostalci: politika, saradnja, razlike na kojoj su riječ imali redovni profesor istorije na novosadskom Filozofskom fakultetu Goran Vasin, koji je dobar dio karijere posvetio istraživanju položaja Srba, posebno u drugoj polovini 19. i početku 20. vijeka, te Čedomir Višnjić, publicist, politolog i urednik izdavaštva Prosvjete.

U zagrebačkom Srpskom kulturnom centru 20. maja otvorena je izložba Paysage de Mangelos, posvećena životu i djelu Dimitrija Bašičevića Mangelosa (1921. – 1987.), umjetnika rođenog u Šidu, čija djela predstavljaju hrvatsku kulturu u nekim od najznačajnijih muzejskih ustanova na svijetu. Na izložbi, čiji je kustos Darko Šimičić, do 2. juna moglo se prvi put vidjeti niz radova velikog umjetnika koji nikad ranije nisu prikazani, s obzirom da se nalaze u privatnim kolekcijama. Izložba je popraćena s više predavanja i umjetničkim obilaskom Zagreba, kao „Mangelosovog grada“. U timu su, uz Šimičića, bili i Saša Šimpraga, Nataša Puškar i dizajner Ivan Klisović.

U Gračacu je 21. maja, pred mnogobrojnom publikom, svečano otvoren Srpski kulturni centar. Predsjednik VSNM-a općine Gračac Rajko Obradović naglasio je važnost otvaranja za srpsku zajednicu i sve mještane tog ličkog mjesta. „Ovo je prostor koji će mnogo značiti za kulturni i društveni život Gračaca. Bit će kuća dobre volje otvorena za sve. Neće biti samo Srpski kulturni centar, iako se tako zove“, rekao je Obradović. U umjetničkom dijelu programa učestvovala su djeca OŠ Gračac, članovi pododbora SKD-a „Prosvjeta“ iz Korenice te akademska sviračica Neda Nikolić.

Usprkos hladnom i kišnom vremenu, 16. maja na vrhu Petrove gore, pod devastiranim spomenikom Vojina Bakića, skupilo se više hiljada ljudi kako bi odali počast žrtvama ustaškog terora na Kordunu i obilježili godišnjicu proboja obruča na Biljegu u maju 1942. Kao i prethodnih godina, na Petrovcu se nije pojavio nitko od predstavnika Vlade RH i državnih institucija. Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, upozorio je na odnos vlasti prema antifašističkoj baštini, dok je predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić podrobno opisao događaje iz maja 1941. Skup su uveličali folkloraši zagrebačkog i krnjačkog pododbora SKD-a „Prosvjeta“.

Karlovački pododbor SKD-a „Prosvjeta“ organizirao je novu u nizu likovnih kolonija u prigradskom naselju Tušilović. Slikarima je domaćin i ovaj put bio Boro Kovačević, član pododbora. Slikalo se u raznim tehnikama, od akvarela, akrilika i ulja na platnu, a od motiva su prevladali pejsaži toga dijela Korduna. Na koloniji je sudjelovalo petero slikarica i slikara, a karlovački pododbor je postao bogatiji za dvanaest novih likovnih djela koja će biti poklonjena prijateljima SKD-a „Prosvjeta“.