Časopis Prosvjeta

Najveće srpsko priznanje za poeziju – Zmajevu nagradu dobio je Đorđe Nešić za zbirku pjesama Bolje je biti u manjini u izdanju SKD „Prosvjeta“ i Srpske književne zadruge. Nagrada mu je uručena na svečanoj sjednici koja se svake godine održava 16. februara na dan Matice srpske.

Đorđe Nešić je za svoj rad dobio brojne nagrade, među ostalima nagradu Sava Mrkalj koju dodjeljuje SKD „Prosvjeta“ za poseban doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj.

Dvadesetu godišnjicu obnove svoga rada Centralna biblioteka obilježila je izložbom Stara i zaboravljena knjiga Srba u Hrvatskoj autora Čedomira Višnjića. Podijeljeno u nekoliko tematskih cjelina, izloženo je oko 150 naslova kroz koje se pokušalo „sabiti“ 200 godine istorije srpskih knjiga u Hrvatskoj. Knjige su za potrebe izložbe posuđene iz Hrvatskog povijesnog muzeja, manastira Gomirje i iz privatne zbirke Čedomira Višnjića.

Centralna biblioteka SKD „Prosvjeta“ otvorena je 4. januara 1948. i bila je smještena u Preradovićevoj 21. Zatvorena je i rasformirana 1953., a fond je predat u JAZU, NSK i Muzej Srba u Hrvatskoj. Ponovo je otvorena 26. januara 1996. u Preradovićevoj 18/1 gdje se i danas nalazi.

U organizacijama srpske zajednice, gotovo svim pododborima SKD „Prosvjeta“ i pravoslavnim hramovima obilježen je veliki praznik Sv. Sava.

Duhovnost i sjećanje na svetitelja naglašeni su i na centralnoj akademiji SKD „Prosvjeta“ u HGZ-u gdje su među članovima  Društva bili i brojni visoki gosti. Mitropolit Porfirije je naglasio ulogu Sv. Save u pravoslavlju, dok je predsjednik Društva Čedomir Višnjić u svojoj besjedi govorio o potrebi i pravu na autonomno postizanje ravnoteže između potrebe pamćenja, kao temelja kulture i nužde zaborava, kao preduslova života u ljudskom društvu. Svečanost je svojim koncertom upotpunio beogradski hor “Aliluja” pod vodstvom Milice Radivojević.

Sv. Sava je i ove godine svečano proslavljen u Lici. Na Udbini je u dvorani KIC-a “Nikola Tesla” već tradicionalno održan bogat kulturni program. Svečanost je počela u Jošanu, u crkvi Sv. Save, uz slavski kolač, koljivo i vino, a nastavljena na Udbini uz prigodni program u organizaciji udbinskog pododbora SKD”Prosvjeta” i učesnicima iz više ličkih mjesta.

U Pakracu je Svetosavska akademija počela večernjom liturgijom u hramu Presvete Trojice koju je služio episkop pakračko-slavonski Jovan. Umjetničkom dijelu programa doprinijeli su pododbori SKD „Prosvjeta“ iz Garešnice, Daruvara i Pakraca, zbor Eparhije pakračko-slavonske i djeca koja pohađaju nastavu njegovanja srpskog jezika i kulture, a odnedavno i sate pravoslavnog vjeronauka.

Svečana svetosavska akademija održana je i u prepunoj sali karlovačkog Gradskog kazališta Zorin dom. U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su etno grupa Dukat iz Čelinca kod Banja Luke i najmlađi članovi pododbora „Prosvjete“ iz Krnjaka.

Svečano je bilo i u vrgomoskom Domu kulture gdje su učenici mjesne osnovne škole i članovi SKD „Prosvjeta“ pododbora Vrginmost prigodnim programom obilježili Sv. Savu.

Prvi puta Svetosavska akademija održana je  u Vrhovinama i u Kostajnici, gdje su u Domu kulture program zajednički organizirali Crkvena opština i kostajnički pododbor „Prosvjete“.

Da se ni najveće srpske manifestacije ne mogu zamisliti bez učešća članova SKD “Prosvjeta” pokazuje i ovogodišnje Srpsko veče na kome su okupljene goste uz “Jandrino jato” iz Banjaluke, izvođenjem narodnih pjesama razgalile Danijela i Dijana Maćešić iz pododbora  iz Krnjaka. Po riječima Dejana Mihajlovića, načelnika općine Krnjak, bilo bi šteta da djevojke ne nastave muzičko obrazovanje jer su vrlo nadarene.

Najavom da bi se ćirilica nakon četvrtvjekovnog progonstva trebala ponovo vratiti u škole jer je ona i hrvatsko pismo, rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras izazvao je brojne reakcije. Boras je uputio poziv ministru znanosti, obrazovanja i sporta, ali i premijeru, da se (u)poznavanje ćirilice uvrsti kao obavezni program u okviru nastave. Poznavaoci prilika ističu stavove koje prema ćirilici, srpskoj zajednici u Hrvatskoj i prema regionalnoj suradnji, bar u naučnoj domeni imaju doskorašnji dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu i brojne njegove kolege. O tome svjedoči podrška fakulteta Desničinim susretima, nedavno održanom međunarodnom simpoziju „Tranzicija i kultura pamćenja“, intenzivna suradnja i zajednička izdanja južnoslavista iz Zagreba, Beograda,  Banjaluke, Podgorice i drugih gradova.

Da ćirilicu ne bi trebalo učiti samo u manjinskim programima u svojim su izjavama podrške naglasili i predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, među njima i predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić.

Početak godine u Karlovcu obilježila je izložba slika “Obojeni san velikana Đorđa Petrovića” u čast ovom značajnom umjetniku. Izložba je svojevrsni hommage prijateljstvu, slikarevoj ljubavi prema  Karlovcu, rodnim Srpskim Moravicama i svom narodu, rečeno je na otvorenju izložbe. U galeriji gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ izloženi su radovi iz privatne zbirke Milana Lapčića, dugogodišnjeg Petrovićevog prijatelja. U muzičkom dijelu programa nastupio je muzički sastav pododbora SKD „Prosvjeta“ iz Moravica.

Nakon Karlovca, izložba akvarela organizirana je i u Zagrebu, u prostorijama biblioteke “Prosvjete” na kojoj su, uz predsjednika „Prosvjete“ Čedomira Višnjića, govorili Petrovićevi prijatelji Hajrudin Osmanagić i Milan Lapčić. Umjetnički doživljaj obogatile su profesorica Marijana Pajić i Petra Jakas koje su na klaviru i violini izvele klasična djela.