Panoptikum 148 / Februar 2019

„IZA SEDAM LOGORA“ I U BEOGRADU

Foto-monografija “Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina”, autorski rad fotografa Hrvoja Polana, pisca Viktora Ivančića i novinara Nemanje Stjepanovića, predstavljena je 13. februara u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, uz sudjelovanje autora i izložbu fotografija mjesta stradanja tokom 90-ih u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.

Uzimajući za polazište domove kulture i objekte kulturne namjene koji su tokom ratova 90-ih pretvoreni u logore i mučilišta, knjiga sinergijom snažnih kreativnih izraza, te faktografskom komponentom, poziva na promišljanje o odnosu konstrukta nacionalne kulture i nacionalno motiviranog ratnog nasilja. Karakter ideološki oblikovane “nacionalne kulture” – upućuju autori – efikasna je priprema terena za nastup “nacionalne torture” i služi proizvodnji konteksta koji uspostavlja i opravdava nečovječnost.

Knjiga kroz tri posebne autorske cjeline govori o izuzetnoj važnosti očuvanja prostora kulture kao prostora slobode. Izložbu fotografija Hrvoja Polana, koje bilježe današnji izgled nekadašnjih domova kulture – mjesta stradanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, posjetitelji CZKD-a mogli su pogledati u februaru. Promociju foto-monografije organizirao je beogradski forum ZFD-a.

Panoptikum 148 / Februar 2019

RUSI VRAĆAJU 166. LIST MIROSLAVLJEVOG JEVANĐELJA

post image

Originalni 166. list Miroslavljevog jevanđelja, koji je još u 19. vijeku iscijepao i odnio sa sobom u Rusiju ruski duhovnik Porfirije Uspenski, bit će vraćen u Srbiju, potvrdili su 17. januara u Beogradu predsjednici Srbije i Rusije Aleksandar Vučić i Vladimir Putin. Ujedno, u Rusiju će biti vraćene slike Nikolaja Reriha, koje su u Narodnom muzeju u Beogradu, a dospjele su u Srbiju između dva svjetska rata.

Vučić je izrazio zahvalnost zbog vraćanja 166. lista Miroslavljevog jevanđelja, a Putin je rekao da su za to pitanje, kao i za slike Reriha zadužena ministarstva kulture dviju zemalja. O povratku 166. lista Miroslavljevog jevanđelja u Srbiji pregovara se već godinama. Uoči dolaska Putina, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević izjavio je Sputnjiku da ima velika očekivanja od razgovora dva predsjednika u kojem bi tema povratka lista Miroslavljevog jevanđelja trebalo da dobije i svoj konačni završetak, jer je već postignut najviši stupanj suglasnosti o koracima koji bi doveli do toga.

“Reč je o vrsti razmene u kojoj bismo mi dali sedam slika ruskog umetnika Nikolaja Reriha, koji je u Rusiji skoro kultna ličnost i ima veliki značaj. Dobra koincidencija je bila ta što ruski ministar kulture Vladimir Medinski i njegovo Ministarstvo nameravaju da u toku 2019. godine otvore muzej Nikolaja Reriha u Moskvi. Te slike koje su u depou Narodnog muzeja nisu naše, nikada nisu ni izlagane, tako da verujem da će do razmene i doći. Očekujem da će to biti u toku 2019. godine”, rekao je Vukosavljević.

Svojevremeno istrgnuti 166. list Miroslavljevog jevanđelja jedini put izložen je u Srbiji u martu 2015. godine – na izložbi “Putevima Miroslavlјevog jevanđelјa” u Muzeju Vuka i Dositeja, koju su otvorili tadašnji ministar kulture Srbije Ivan Tasovac i ruski ministar Medinski. Na otvaranju te izložbe, Medinski je rekao da Miroslavljevo jevanđelje pokazuje koliko su srpsko i rusko pismo i jezik slični, podsjećajući današnje ljude da ne zaborave svoje korijene, pravoslavnu kršćansku osnovu i svoje pradjedove koji su bili braća, zbog čega treba i danas da se pomažu.

Miroslavljevo jevanđelje – najstariji sačuvani srpski ilustrirani ćirilični rukopis, koji je na UNESCO-ovoj listi Pamćenje sveta, ostalo je bez svog 166. lista kada je 1845/46. godine manastir Hilandar posjetila ruska duhovna misija na čelu s arhiepiskopom i naučnikom Porfirijem Uspenskim. Fasciniran izgledom Miroslavlјevog jevanđelјa, Uspenski je isjekao 166. list i odnio ga sa sobom. Zapis na posljednjem listu govori da je Miroslavljevo jevanđelje naručio humski knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje. Smatra se da je dijak Gligorije, čiji se potpis nalazi na posljednjem ispisanom listu, pisar ili minijaturista Jevanđelja, koje je nastalo ‘80-ih godina XII vijeka, a pisano je na staroslavenskom jeziku, srpske redakcije i raške ortografije.

Panoptikum 148 / Februar 2019

POSTHUMNE NAGRADE NEBOJŠI GLOGOVCU

Nagrade Dobričin prsten za životno djelo i “Miloš Žutić” za najbolje glumačko ostvarenje u sezoni 2016/17, koje je Udruženje dramskih umetnika Srbije (UDUS) posthumno dodijelilo Nebojši Glogovcu (1969-2018), uručene su njegovoj porodici 9. februara u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, točno na prvu godišnjicu smrti tog velikog kazališnog, filmskog i televizijskog glumca.

Na skupu sjećanja, koji su organizirali UDUS i JDP, mnogobrojnoj publici predstavljena je i monografija o Glogovcu autorice Tatjane Nježić i prikazan kratki film o njemu, u režiji Radivoja Andrića. Umjetnički direktor JDP-a Gorčin Stojanović konstatirao je da zapravo nije potreban datum kao povod za sjećanje na Glogovca, koji je bio prvak JDP-a. “Svakodnevno je on tu, sa nama, ne samo u ovom pozorištu i ne samo u beogradskim pozorištima, u filmskim i televizijskim ekipama, ne samo u regionalnim pozorištima, nego i na ulici, u prodavnici, svuda. Mi smo ovde zbog nagrada i monografije. Mi smo ovde zbog jednog prisustva, bolnog, ali trajnog prisustva, a ne zbog odsustva”, rekao je Stojanović.

Predsednik UDUS-a Vojislav Brajović rekao je da je “sudbina tako htela da ove nagrade Nebojša Glogovac ne može da primi”. “Ali mi, njegove kolege, prijatelji i porodica znamo da je on tu, na ovoj sceni i da će zauvek biti kako u našim srcima, tako i u srcima brojne publike. Slavimo danas delo i izuzetnu ličnost umetnika Nebojše Glogovca koji je svojim pozorišnim, filmskim i televizijskim ulogama ostavio dubok, neizbrisiv trag i dao nemerljiv doprinos našoj kulturi”, istakao je Brajović, koji je uručio obje nagrade Glogovčevoj porodici – deci Gavrilu i Sunčici i supruzi Milici Glogovac, uz dug, stojeći aplauz prepune sale.

Panoptikum 148 / Februar 2019

UŽI IZBOR ZA “ZLATNI SUNCOKRET“

Romani “Odustajanje” Jelene Lengold, “Prelest” Filipa Grbića, “Tuđine” Igora Marojevića, “Pomor i strah” Vuleta Žurića i “Poslednji argonaut” Aleksandra Gatalice, kao i pjesnička zbirka “Radno vreme raja” Dejana Aleksića, ušli su u najuži izbor za Vitalovu nagradu “Zlatni suncokret” za 2018. godinu.

Knjige u najužem izboru predstavljaju uspješna ostvarenja unutar različitih mogućnosti književnog pisanja i izraz važne borbe istinske književnosti da izrazi duhovna stanja o kojima se najčešće ćuti, naveo je žiri koji čine Dragan Jovanović Danilov, Dragan Babić i Vladimir Gvozden (predsjednik). Roman Jelene Lengold “Odustajanje”, u izdanju Arhipelaga, bio je i u najužem izboru za NIN-ovu nagradu za 2018. godinu, a “Pomor i strah” Vuleta Žurića, u izdanju Lagune, bio je u užem izboru, dok je “Tuđine” Igora Marojevića, takođe u izdanju Lagune, bio u širem. Roman “Prelest” Filipa Grbića objavio je Vulkan, “Poslednji argonaut” Aleksandra Gatalice “Službeni glasnik”, a zbirku poezije Dejana Aleksića “Radno vreme raja” Kulturni centar Novog Sada. Prošle godine nagrađen je Nikola Vujčić za pjesničku knjigu “Skrivenosti”.

Panoptikum 148 / Februar 2019

LJETNA ŠKOLA SRPSKOG JEZIKA I KULTURE „SAVA MRKALJ“

Nakon prošlogodišnjih uspješnih organizacija i provedbe Ljetne škole na Viru i ove godine se vraćamo na isto mjesto. Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba tokom jula i avgusta na Viru organiziraju Ljetnu školu srpskog jezika i kulture „Sava Mrkalj”. Škola će se održavati u periodu od 21.7. do 2.8.2019. (I. grupa: 21.7. – 27.7.2019., II. grupa: 27.7.-2.8.2019.) u odmaralištu „Cvrčak“ na Viru. Odmaralište se nalazi izvan naselja Vir, 150 metara od mora s vlastitim dvorištem, sigurnim za igru i boravak učenika. Sobe su višekrevetne s pripadajućim kupaonicama. U boravak su uračunata tri glavna obroka i užina.

Cilj „Ljetne škole“ je da kod učenika pobudi dodatni interes i obogati spoznaje o kulturi i jeziku našeg naroda, da doprinese očuvanju i razvoju nacionalnog i kulturnog identiteta. Ovakav oblik organiziranog boravka bi učenicima omogućio da steknu nove prijatelje i obogate spoznaje o zemlji svojih predaka. Organizatori napominju da je Ljetna škola namijenjena učenicima od 3. do 7. razreda (prednost imaju 4., 5. i 6. razred) iz mjesta u kojima nije organiziran niti jedan od oblika školovanja predviđen za srpsku nacionalnu manjinu (model A, B ili C srpski jezik i kultura). Program je koncipiran tako da se nastava i škola plivanja održavaju u prijepodnevnim satima, dok je popodnevno vrijeme rezervirano za kupanje, radionice i slobodne aktivnosti.  Troškove smještaja, prehrane (tri obroka i užina), pratitelja grupe i prijevoza od Zagreba do Vira snosit će SKD “Prosvjeta” i VSNM ZG. Troškove puta do Zagreba i natrag snosite sami. Roditelji su obavezni dovesti djecu do Zagreba i dočekati ih u unaprijed dogovoreno vrijeme.

Pozivamo vas da prijavite mlađe članove u Ljetnu školu srpskog jezika i kulture „Sava Mrkalj“ i da informacije o njoj dostavite svim zainteresiranima. Prijaviti se mogu svi zainteresirani,  a obrasce možete pronaći na internetskim stranicama SKD “Prosvjeta” i portala Novosti. Rok  je 15. mart. Broj mjesta je ograničen, a odabrani kandidati bit će obaviješteni telefonskim putem do završetka školske godine. Krivo ispunjeni, nepotpuni obrasci te prijave poslane nakon propisanog roka neće se uzimati u razmatranje. Za sve dodatne informacije obratite se na mail cosavamrkalj@gmail.com ili na tel: 01/48 72 456.

Panoptikum 148 / Februar 2019

IZIŠAO PRVI BROJ ČASOPISA „TRAGOVI“

post image

„Tragovi“ su novi časopis za „srpske i hrvatske teme“. Izdaje ga Arhiv Srba u Hrvatskoj, odnosno Srpsko narodno vijeće. Glavni urednik je Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Sadržaj

Dejan Jović: Čemu Tragovi?

Dimitrije Birač: Privredni razvoj Vukovara: historijsko-komparativna studija

Filip Škiljan: Svakodnevni život srpske seljačke obitelji u dvadesetom stoljeću u istočnom dijelu Zagrebačke županije

Igor Mrkalj: Slovenac među Hrvatima i Srbima: Franc Žužek, župnik u Glini, 1927.-1955.

Nikola Tomašegović: Jedinstvom protiv (ne)sloge: nacionalna koncepcija napredne omladine

Nenad Moačanin: O obavijesnom potencijalu osmansko-turske arhivske građe za povijest Srba u Hrvatskoj: uvodne napomene

Todor Kuljić: Pojmovna sinergija neoliberalizma i nacionalizma

Karlo Jurak: O kontinuitetu krize i kritike

Nenad Moačanin i Fazileta Hafizović: Popis sela sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine

Suzana Marjanović: Dnevnik ustremljen nedostižnom. Svakodnevica u ženskim zapisima