Ono što smo mi danas osposobljeni prepoznati, poslije svega, to smo Brani Ćelapu dužni i priznati. Živio je dugo, a živio je uglavnom okružen ili neprijateljima svog svijeta, ili neznalicama. Različite vrste, ali neprijateljima. Teška sudbina jednog veseljaka
/ FOTO: Jovica Drobnjak
I kako god ko gledao na prošlost, nekoj vrsti slobodnog poimanja ravnoteže o kojoj smo govorili, utemeljenoj na minimalnom kontinuitetu autonomnog kulturnog života i na rezultatima tog rada, prilazimo tek sada.
Petar Križanić rodio se 19. maja 1890. u Glini. Otac mu je bio Hrvat, Matija Križanić, domobranski podoficir, a majka Srpkinja, Sofija, iz krajiške porodice Rebić, čije su mnoge generacije branile Vojnu granicu od Turaka i čiji su članovi već po tradiciji bili graničarski oficiri Austro-Ugarske Мonarhije
Od dijalektalnih osobina novoštokavskih govora Bukovice spominjemo dvije. Prva se od njih odnosi na suglasnik /h/. Taj se glas u govoru naroda ovog kraja (i Srba i Hrvata) ili ne izgovara ni u jednom položaju u riječi, ili se zamjenjuje nekim drgim glasom, dok se izvorno /f/ ili izostavlja ili zamjenjuje
Služimo se propisanim gramatikama i pravopisima, ali ne i razlikovnim rječnicima, koji vrve nelogičnostima i isključivostima, jer mi razumijemo i riječ ‘hiljada’ i ‘tisuća’, npr., podjednako ih upotrebljavamo, ne prozivajući ih pritom kao srpsku i hrvatsku, nego objašnjavamo njihovo porijeklo, etimologiju — staroslavensku i grčku