Časopis Prosvjeta

Kronika 146-147 / Decembar 2018: Od godišnjice do godišnjice

VEČERI SRPSKE KULTURE

SKD “Prosvjeta”, uz podršku Savjeta za nacionalne manjine RH, organizirala je niz kulturnih događanja u Zagrebu i Rijeci od 26. oktobra do 21. novembra u sklopu Dana srpske kulture.

Dani su započeli programima beogradskog udruženja “Medijska arheologija” u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i u kinu Grič u Zagrebu. Promocija knjige “Proleće se na put sprema” Bojana Krivokapića održana je 30. oktobra u antikvarijatu Ex libris u Rijeci.  Beogradski bend Tapan nastupio je 2. novembra u Klubu Pločnik u Zagrebu, a dan kasnije na Brodu Marina u Rijeci. U zagrebačkom kinu Tuškanac 11. novembra su premijerno prikazane tri epizode srpske serije “Jutro će promeniti sve” nakon čega je održan razgovor s protagonistima serije.

U okviru manifestacije ansambl Narodnog pozorišta iz Banjaluke izveo je predstavu “Gospođa ministarka” Branislava Nušića sa Svetlanom Bojković u naslovnoj ulozi, prvo 13. novembra u HDK-u Sušak, a onda i u zagrebačkom Centru za kulturu Trešnjevka.

U koncertnoj dvorani Muzeja Mimara 17. novembra nastupio je Duo Floral koji čine flautistica Stana Krstajić i harfistica Milena Stanišić koju publika zna s ranijih nastupa s djelima srpskih kompozitora. Završna manifestacija Dana bila je projekcija jednog od kultnih filmova iz 70-ih “Ljubavni život Budimira Trajkovića” održana 21. novembra u Kinu Europa.

Kronika 146-147 / Decembar 2018: Od godišnjice do godišnjice

“TRUDNOĆA” NA GOSTOVANJU

Članovi pododbora “Prosvjete” iz Krnjaka u dvorani biblioteke “Prosvjete” u Zagrebu 23. oktobra izveli su predstavu “Trudnoća” koja govori o običajima i svakodnevici Kordunaša iz prošlih vremena. “Htjeli smo pokazati kako se nekad živjelo na Kordunu”, rekao je idejni začetnik i pisac teksta Perica Martinović, koji je u predstavi s osam glumaca igrao baku buduće mlade. “U predstavi se govori kako se nekad govorilo na Kordunu i kako još uvijek govore naše bake i djedovi, a do sada je osim u Krnjaku odigrana u Vrginmostu, Viškovu i Karlovcu “, rekao je Martinović.

Kronika 146-147 / Decembar 2018: Od godišnjice do godišnjice

BOGATI DANI KULTURE

U više mjesta održavaju se 21. Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema uz učešće brojnih pjesnika i folkloraša. Manifestacija je otvorena 20. oktobra u Kneževim Vinogradima nastupom folkloraša pododbora “Prosvjete” iz Ostrova, Kneževih Vinograda i Markušice, SKUD-ova iz Belog Manastira i Bijelog Brda, kao i KUD-ova iz Bršadina, Vere, Kneževih Vinograda, Negoslavaca, Trpinje i Bobote. Manifestacija je nastavljena susretom pjesnika 26. oktobra u Osijeku, a svečano zatvaranje održat će se u 8. decembra u Vukovaru.

Kronika 146-147 / Decembar 2018: Od godišnjice do godišnjice

SMOTRA U SLATINI

U organizaciji slatinskog pododbora “Prosvjete” 20. oktobra je održana druga po redu Smotra folklora. Uz domaćine, svojim su se plesnim umijećima predstavili gosti i prijatelji iz pododbora “Prosvjete” iz Garešnice, Malog Gradca i Voćina, kao i KUD-ovi “Zora” iz Silaša, “Đoko Patković” iz Bobote te “Branko Radičević” iz Dalja. Izvođena su tradicionalna kola i pjesme Banije i zapadne Slavonije, ali i koreografije iz raznih dijelova Srbije.

Kronika 146-147 / Decembar 2018: Od godišnjice do godišnjice

OJKAČA ZA BRANITELJE

U Petrinji je 20. oktobra održan treći po redu Festival ojkača koji je obilježila multietničnost ansambala. Uz 15 grupa iz svih područja Hrvatske, kao i pjevača iz Beograda i Banjaluke, folklorni doprinos dali su ansambli iz Mošćenice i Vojnića. Festival je otvorio zastupnik SDSS-a Boris Milošević koji je zahvalio organizatorima, učesnicima i svima koji su festivalu dali podršku. Branitelji koji su u avgustu uspjeli ishoditi odgađanje festivala ovaj put su “samo” istakli veliki transparent o ratnim zločinima  i održali presicu za okupljene novinare.

Kronika 146-147 / Decembar 2018: Od godišnjice do godišnjice

GODIŠNJICE JUGOSLAVIJE

Povodom stogodišnjice proglašavanja prve i 75-godišnjice proglašenja druge Jugoslavije, 1. decembra je u Središnjoj biblioteci Srba u Zagrebu organizirana međunarodna konferencija “1918. u stogodišnjoj perspektivi: stvaranje jugoslavenske države”. Skup su organizirali Arhiv Srba u Hrvatskoj Srpskog narodnog vijeća i novopokrenuti časopis „Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme“,

Bilo bi šteta da smo propustili priliku i da se nismo osvrnuli na stogodišnjicu formiranja Jugoslavije, rekao je profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dejan Jović, dok je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac otvorio skup riječima da je Jugoslavija nastala na kraju Prvog svjetskog rata, obnovljena na kraju Drugog svjetskog rata i nestala u toku posljednjeg rata, da spomenemo one najtragičnije, ali, kao što znamo, ne nužno i najherojskije događaje.

Govoreći na temu “Vek Jugoslavije: kako i zašto su Jugosloveni stvorili zajedničku državu” profesor Dejan Đokić s Londonskog univerziteta kazao je da političku dominaciju Srba u Jugoslaviji između dva svjetska rata ne treba dovoditi u pitanje.

– Međutim, dinamika političkih saveza u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca nalaže istoričaru da preispita pojednostavljenu sliku perioda, po kojoj su Srbi samo vladali, a ostali se nalazili samo u opoziciji – rekao je Đokić i dodao da je saradnja Hrvata i Srba bila osnova za nastajanje Jugoslavije za koju je 1918. postojao opšti konsenzus svih stranaka. Prva Jugoslavija je slomljena izvana, a druga iznutra, rekao je Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na temu “Pravo i moć: dva diskursa o ujedinjenju”. Podsjetio je na ideje o oblikovanju Hrvatske ili federativne jedinice južnoslavenskih zemalja unutar Austro-Ugarske uz očekivanje “neka monarhija izgubi rat, ali neka preživi”.

Historičarka Branka Boban govorila je o odnosu hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države, prije svega o različitim stavovima Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića prema položaju Hrvatske u monarhiji i ujedinjenju sa Srbijom. Pribićević, čija je Samostalna srpska stranka bila dio Hrvatsko-srpske koalicije, zastupao je ujedinjenje sa Srbijom, dok je Radić položaj Hrvatske i drugih južnoslavenskih zemalja vidio unutar monarhije, ali je početkom 1918., kao i neki drugi političari, podržao Krfsku deklaraciju koju su potpisali vlada Srbije i Jugoslavenski odbor o ujedinjenju.

Podsjetila je na razočaranost Hrvata i drugih naroda kraljem Karlom koji nije htio ili nije mogao provesti reforme u monarhiji, kao i na osnivanje Narodnog vijeća buduće Države SHS i odluku Sabora da proglasi prekid veza s Austro-Ugarskom 29. oktobra 1918. Novoproglašena Država SHS suočavala se s brojnim problemima od talijanske okupacije obale, brojnog „zelenog kadra“ i slabe mobilizacije vojske koju je činilo nešto regruta zatečenih u kasarnama, studenata, dobrovoljaca i oslobođenih srpskih ratnih zarobljenika.

Čedomir Višnjić iz ‘Prosvjete’ govorio je na temu “Jugoslavenstvo zagrebačkog Srbobrana”, ističući uspješnu novinsku aktivnost braće Pribićević u zemlji u kojoj su Srbi čili četvrtinu stanovništva i u kojoj je oko 70 posto ljudi bilo nepismeno.

– Prečanski Srbi u Velikom ratu 1914-1918. u velikom delu su bili lojalni građani monarhije, ali su bili i žrtve represija – rekao je Goran Vasin s Univerziteta u Novom Sadu, koautor više knjiga koje se bave Srbima u monarhiji. – Nakon atentata na Franca Ferdinanda osudili su taj čin i davali izjave lojalnosti. U vojsku je mobilisano 127.000 Srba, ali su, kako su bili smatrani nepouzdanima, prilikom agresije na Srbiju bili raspoređeni u pozadinu. Ali pod generalom, a posle feldmaršalom Svetozarom Borojevićem, borili su se i u Galiciji 1914. i na Soči nakon 1915.

Ipak, nakon što se srpska vojska povukla iz dela Srema koji je zauzela 1914. sledile su represalije nad Srbima; samo 1914. pohapšene su stotine Srba, mnogi su internirani po logorima, dok su brojna sela raseljena. Stanje je bilo još gore u Bosni i Hercegovini gde su ukupno 73 sveštenika pobijena ili su pomrla od posledica zatvaranja, a brojni su Srbi bili žrtve represija – rekao je Vasin.

Erika Harris, sa sveučilišta u Liverpoolu, govorila je o integracijama i dezintegracijama zapitavši se može li EU iz njih izvući određene pouke.

– Nacionalisti nemaju zemlju jer ona nikad nije onakva kakvom je zamišljaju – rekla je ističući da nacionalne država, kojima svaka nacija teži, imaju svoj suverenitet, identitet i teritoriju, čije se shvaćanje mijenja.