Časopis Prosvjeta

U prostorijama kninskog pododbora “Prosvjete” prvi put je uz prikladan kulturni program organizirana večer u znak sjećanja na boravak Dositeja Obradovića u tim prostorima, simbolično nazvana “Dositej u Dalmaciji”. Po riječima predsjednika pododbora Branka Čolovića, godišnjica rođenja srpskog prosvjetitelja i reformatora revolucionarnog perioda nacionalnog buđenja i preporoda Dositeja Obradovića zaslužuje više interesa i sjećanja nego što je to slučaj kod našeg naroda. Podsjetio je da je narod u selu Orlić gdje je Dositej napisao svoju prvu “Bukvicu” još 1911. g. podigao spomenik, a da se danas, na godišnjicu njegovog rođenja, jedva uspije okupiti dvadesetak ljudi. Dositej je u kninskom kraju između 1760. i 1771. u dva navrata proveo skoro pune tri godine.

Krajem oktobra održana je izvanredna sjednicu pododbora “Prosvjete” u Vojniću na kojoj je za predsjednika izabran Mirko Martinović, za potpredsjednika Čedomir Studen, a za sekretara pododbora Nada Malbaša. Osim Martinovića, Studena i Malbaše, u Predsjedništvo pododbora, izabrani su i Dijana Eremić, Nenad Borut, Milan Miljević i Mile Knežević. Pododbor “Prosvjete” u Vojniću jedan je od najaktivnijih u Društvu.

U prostorijama Središnje biblioteke Srba u Zagrebu posljednje oktobarske večeri otvorena je izložba slika polaznika likovne sekcije zagrebačkog pododbora “Prosvjete”. Slike su nastale u periodu od 1998. do 2016. godine, dok je sekciju vodio akademski slikar Miloš Popović. Po riječima voditeljice sekcije Lane Kovačević, izložbu čine 33 slike trinaestoro autora.

Povodom 150 godina od rođenja Alekse Šantića, u organizaciji  pododbora “Prosvjete” u Borovu, održan je skup posvećen ovom pjesniku. O životu i stvaralaštvu Alekse Šantića govorila je Mara Bekić Vojnović, predsjednica Društva za srpski jezik i književnost u RH. Aleksa Šantić je rođen 1868. godine u Mostaru gdje je proveo najveći dio svog života, a u rodnom gradu je i umro 1924. godine. Mostar je, uz Šantića, dao još nekoliko srpskih književnika poput Jovana Dučića, Svetozara i Vladimira Ćorovića, Pere Zupca i drugih, koji su ostavili snažan pečat tom gradu, rečeno je na skupu.

Povodom Svete Petke, 27. oktobra, u kordunaškom selu Sjeničaku je na crkvi Sv. Petke otkrivena spomen-ploča jezikoslovcu, reformatoru srpskog jezika i ćirilice Savi Mrkalju. Spomen-ploču zajedno su otkrili Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a i Ksenija Đukić iz ambasade Srbije u Zagrebu. “Danas mu otkrivamo tek skromnu ploču, a zaslužio je mnogo, mnogo više; da se po njemu zovu škole, instituti, kulturne i jezične ustanove”, rekao je Milošević tom prilikom. Autor spomen-ploče je akademski kipar iz Beograda Ljubiša Mančić, a izrađena je u umjetničkoj livnici Kuzma u Smederevu, uz financijsku podršku Kordunaša iz Čikaga Dalibora Mrkalja, Petra Vlajnića i Svetozara Dančua. Jednaka spomen-ploča postavljena je i 2016. godine u Beču na pravoslavnom hramu Svetog Save u Beču.

SKD “Prosvjeta”, uz podršku Savjeta za nacionalne manjine RH, organizirala je niz kulturnih događanja u Zagrebu i Rijeci od 26. oktobra do 21. novembra u sklopu Dana srpske kulture.

Dani su započeli programima beogradskog udruženja “Medijska arheologija” u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i u kinu Grič u Zagrebu. Promocija knjige “Proleće se na put sprema” Bojana Krivokapića održana je 30. oktobra u antikvarijatu Ex libris u Rijeci.  Beogradski bend Tapan nastupio je 2. novembra u Klubu Pločnik u Zagrebu, a dan kasnije na Brodu Marina u Rijeci. U zagrebačkom kinu Tuškanac 11. novembra su premijerno prikazane tri epizode srpske serije “Jutro će promeniti sve” nakon čega je održan razgovor s protagonistima serije.

U okviru manifestacije ansambl Narodnog pozorišta iz Banjaluke izveo je predstavu “Gospođa ministarka” Branislava Nušića sa Svetlanom Bojković u naslovnoj ulozi, prvo 13. novembra u HDK-u Sušak, a onda i u zagrebačkom Centru za kulturu Trešnjevka.

U koncertnoj dvorani Muzeja Mimara 17. novembra nastupio je Duo Floral koji čine flautistica Stana Krstajić i harfistica Milena Stanišić koju publika zna s ranijih nastupa s djelima srpskih kompozitora. Završna manifestacija Dana bila je projekcija jednog od kultnih filmova iz 70-ih “Ljubavni život Budimira Trajkovića” održana 21. novembra u Kinu Europa.