Časopis Prosvjeta

Nakon što je Anto Đapić postao član Kazališnog vijeća u osječkom HNK, a notorni Zlatko Hasanbegović imenovan u isto to tijelo HNK Zagreb, za člana Programskog vijeća zagrebačkog Studentskog centra postavljen je redatelj Jakov Sedlar čime je nastavljeno urušavanje kompetencije ne samo u kazalištima, nego i u kulturi uopće.

Na Hasanbegovićevo imenovanje reagiralo je dvadeset glumaca zagrebačkog HNK otvorenim pismom gradskim čelnicima u kojem su iskazali „zabrinutost zbog motiva tog imenovanja, kao i bojazan za smjer u koji bi središnja nacionalna kazališna kuća mogla biti gurnuta“. Odluka o Hasanbegovićevom imenovanju može na žalost rezultirati samo ideološkim obračunom i devastacijom ove kuće, upozoravaju glumci. „HNK sa svim svojim resursima, a koje čine i njegovi ansambli, u ovom trenutku kao da je talac i sredstvo manipulacije za osiguranje vladajuće skupštinske većine, a to ne može biti dobar temelj za kvalitetan rad u instituciji kulture. Tim više što je novoimenovani član Kazališnog vijeća gospodin Zlatko Hasanbegović već u svom mandatu ministra kulture pokazao zabrinjavajuću sklonost prema restrikcijama sloboda jednog demokratskog društva, a u javnosti je sve više jasna njegova revizionistička politička opcija, kao i, iz svakog relevantnog kuta tumačenja suvremene svjetske povijesti, teško prihvatljiva politička misao’, kažu članovi ansambla Drame, ali izgleda da nema tko da ih čuje.

Kao što nitko nije čuo redatelja Olivera Frljića koji će uskoro u Teatru &TD raditi predstavu. “Pozivam sve ljude koji su radili u &TD-u i one kojima je u interesu da ovaj kulturni prostor ne postane još jedna žrtva konzervativne revolucije – koja prijeti time da u Hrvatskoj postane permanentno stanje – da javno progovore o sramotnoj činjenici da je jedan negator Holokausta i osvjedočeni historijski revizionist postao član Programskog vijeća Studentskog centra. Sedlar je na ovu funkciju stavljen isključivo da bi srušio Natašu Rajković, njezin program i ono što je ona stvorila u ovom prostoru. Nedavno je u &TD-u, upravo na poziv Rajković, gostovao intendant jednog od najznačajnijih njemačkih kazališta, minhenskog Kammerspielea, Matthias Lilienthal. Pretpostavljam da ni Sedlar ni njegov politički sponzor, rektor Boras, ne znaju tko je dotični, a to je samo još jedan razlog da svoje prste maknu s ITD-a”, zaključio je Frljić.

Samoupravljanje i kultura u bivšoj Jugoslaviji tema je trećeg ciklusa istraživačko-obrazovnog projekta ”Jugoslovenski socijalizam na filmu” 14. i 15. novembra u Jugoslovenskoj kinoteci, a uz projekcije filmova u izboru autora tog programa, umjetničkog dua Doplgenger, obuhvaća i njihovo predavanje-performans i predavanje sociologa Rastka Močnika koji je istaknuo pronalaske jugoslavenskog samoupravljanja koji su značajni za sadašnje promišljanje izlaska iz kapitalizma. Polazeći od teze da je ekonomsko najuspješnija bila kombinacija državnog planiranja i samoupravljanja u 50-im godinama 20. vijeka, Močnik se posebno osvrnuo na sistem samoupravnih interesnih zajednica koji je “društvene djelatnosti” (javne službe, uključujući i kulturu) izuzeo iz robne proizvodnje. Samoupravne interesne zajednice postojale su samo na nivou općina i republika, zbog čega treba postaviti pitanje o jugoslavenskoj kulturi (bolje: o jugoslavenskim kulturama) u socijalizmu. U selekciji Isidore Ilić i Boška Prostrana prikazani su filmovi “Štićenik” (1966) Vladana Slijepčevića, “Ponedeljak ili utorak” (1966) Vatroslava Mimice, te “U raskoraku” (1968), u režiji Milenka Štrpca.

U prepunoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu svečanom akademijom Srpsko privredno društvo Privrednik 11. novembra obilježilo je 120. godišnjicu od osnivanja. Svečanosti je prisustvovao veliki broj predstavnika državnih i društvenih institucija, predstavnika Srpske pravoslavne crkve, kao i Privrednikovih donatora i stipendista.

Privrednik, jedna od najstarijih dobrotvornih organizacija, tokom godina rada omogućio je školovanje više od 40.000 djece i omladine. Ove godine će stipendirati njih 33, koji su odlični učenici slabijeg imovinskog stanja. Mjesečna stipendija iz ovog fonda za studente iznosi 800, a za učenike 400 kuna. Predsjednik Srpskog privrednog društva Privrednik Nikola Lunić istaknuo je da su mladi obrazovani ljudi garancija ne samo opstanka i razvitka srpske zajednice u Hrvatskoj, nego i napretka cjelokupnog hrvatskog društva.

Ukazujući na tijesnu isprepletenost života Privrednika i Crkve, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije istaknuo je da je Crkva kroz decenije, odnosno vijekove postojanja Privrednika, uvijek učestvovala u njegovom životu, ne samo moralnom i duhovnom podrškom, već i materijalnom pomoću. Blisku suradnju s Privrednikom naglasio je i saborski zastupnik Milorad Pupovac ispred Srpskog narodnog vijeća, i to ne samo podrškom programima stipendiranja već i podrškom povratku goleme Privrednikove imovine. On je, govoreći o tome da tek jedna trećina prijavljenih kandidata za stipendije uspije te stipendije i dobiti, istaknuo da će učiniti sve da se obezbijedi financijska pomoć da se broj stipendista do kraja godine barem udvostruči.

U kulturno-umjetničkom programu nastupio je i zagrebački glumac Milivoj Beader koji je kazivao stihove Tina Ujevića i Arsena Dedića, istarska kantautorica Elis Lovrić koja je prisutne razgalila svojim jedinstvenim skladbama na labinjonskoj čakavici, a program je upotpunio i pjesnik i glumac Enes Kišević kazivanjem svojih stihova posvećenih velikanu Nikoli Tesli te poznata pjevačica etno muzike Biljana Krstić.

Dokumentarni film “Limunovo drvo” redatelja Branka Radakovića, posvećen prvom bendu Milana Mladenovića, imat će 25. novembra splitsku premijeru u Kinoteci “Zlatna vrata”. Radaković će tim povodom prisustvovati projekciji i razgovarati sa publikom, a film će biti prikazan i 27, 29. i 30. novembra. “Siguran sam da Split ima isto tako kvalitetnu publiku kao i Zagreb, tako da će posećenost i u najgorem slučaju verovatno biti bar približna. I ako bude drugačije, ovaj film je uostalom i stvoren samo za odabrane. Sve preko toga je eksces na ovim prostorima”, izjavio je Radaković.

“Limunovo drvo” priča je o istoimenoj grupi koju su 1977. godine osnovali u Beogradu Milan Mladenović, Milan Stefanović i Dragomir Mihailović, a raspala se 1980. godine. Iako nisu objavili nijedan album i ostavili za sobom svega desetak snimljenih demo pjesama, autor kroz svjedočanstva brojnih ličnosti iz svijeta rock muzike, umjetnosti i medija, ukazuje na značaj tog prvog benda Milana Mladenovića (1958-1994), kasnije člana legendarnog Šarla akrobate i frontmena Katarine II i Ekatarine Velike. Svjedočenja sugovornika potkrepljena su unikatnim snimcima sa koncerata Limunovog drveta održanih 1978. i 1979. godine i velikim brojem do sada neobjavljenih fotografija.

Dana 12. novembra više od 30 beogradskih kafića, barova, pubova i klubova organiziralo je akciju slušanja klasične muzike. Dan klasike organiziran je na inicijativu kamernog orkestra Muzikon, u suradnji sa beogradskim lokalima s ciljem izvlačenja klasične muzike iz formalnih okvira i njenog približavanja široj publici. Posjetitelji će moći uživati u djelima Ravela, Beethovena i ostalih velikih kompozitora u svojim omiljenim kafićima i barovima. Dan klasike je jedna od aktivnosti koje najavljuju novu koncertnu sezonu kamernog orkestra Muzikon, koja počinje 30. novembra na Kolarcu koncertom posvećenim djelima Dvoraka.

Članovi orkestra su muzički profesionalci iz Srbije sa gostujućim solistima i umjetničkim rukovodiocima iz vodećih evropskih orkestara i filharmonija. Okosnicu orkestra čine mladi umjetnici koji žive u Srbiji, a osnovno načelo orkestra je “razvoj novih lidera kroz izvođačko mentorstvo sa iskusnim koncertmajstorima i izvođačima iz Srbije i inostranstva”.

Beogradski internacionalni teatarski festival – Bitef organizirao je 16. novembra prvi put donatorsku večeru za prikupljanje sredstava za realizaciju programa svog narednog izdanja 2018. godine, čiji je cilj i uspostavljanje novog modela podrške umjetnosti. Donatorska večera Bitefa okupila je predstavnike diplomatskog kora, brojne ličnosti iz poslovnog, umjetničkog i javnog života. Održana je aukcija umjetničkih djela Vladimira Veličkovića, Uroša Đurića, Mihaela Milunovića i Vuka Vidora Veličkovića, kao i plakata i kataloga prvog izdanja Bitefa iz 1967. koji je dizajnirao Vladislav Lalicki. Iznenađenje aukcije bila su specijalna Bitef iskustva, “putovanje sa Ivanom Medenicom”, umjetničkim direktorom Bitefa na studijsko putovanje, kao i kazališna radionica za deset osoba u Bitef teatru sa timom Bitef teatra i poznatim umjetnicima. Medenica je najavio i formiranje Kluba prijatelja Bitefa.

Glumac Svetozar Cvetković pozvao je sve da se pridruže podršci Bitefu kao „stvaraocu sveta“ koji, kako je rekao, ne bi postao da 1967. godine Mira Trailović i Jovan Ćirilov nisu došli na ideju da “svet” naprave u Beogradu. Medenica je najavio da će 13. decembra u Rimu, u okviru dodjele Evropske nagrade za kazalište – Premio Europa per il Teatro, biti međunarodnom tribinom obilježeno 50 godina od osnivanja Bitefa.

Glavne nagrade 51. Bitefa uručene su 9. novembra u Beogradu belgijskom umjetniku Janu Fabru za maratonsku predstavu “Olimp”. Zahvaljujući na nagradama, Fabre je rekao da je “uvijek zadovoljstvo doći u Beograd” i podsjetio da je prvi put gostovao kao umjetnik još sredinom 80-ih. Posebno je zahvalio “svojim divnim plesačima i glumcima koji su tako posvećeno radili na predstavi ‘Olimp’ tokom 12 mjeseci, od 11 sati prijepodne do tri-četiri sata poslije ponoći”.