Časopis Prosvjeta

Povodom Svjetskog dana mira, koji se obilježava 22. septembra, Knjižnica Jelkovec u suradnji s Virtualnim muzejom Dotrščina i Vijećem srpske nacionalne manjine grada Zagreba, predstavit će fotodokumentaciju participativnog performansa „Osunčana mjesta“ autora Zorana Pavelića koji je snimila Katarina Zlatec. Izložba fotografija otvara se u ponedjeljak, 17. septembra u multimedijalnoj dvorani Knjižnice Jelkovec.

Performans „Osunčana mjesta“ odabran je i izveden 2017. godine temeljem javnog natječaja Virtualnog muzeja Dotrščina kao memorijalna umjetnička intervencije u čast žrtava fašizma u spomen-parku Dotrščina, mjestu najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. U polusatnoj izvedbi memorijalne intervencije sudjelovalo je više od stotinu sudionika, posjetitelja parka. “Rad je široko postavljena ideja čije je značenje specificirano lokacijom, samim mjestom izvedbe. Sastoji se od ljudi koji ‘stoje u svjetlu’, u spomen-parku Dotrščina, i na taj simboličan način odaju počast onima koji su možda na istim tim mjestima tamo stajali i tragično stradali. Izlazak iz sjenovitog mjesta u osunčano čini važan dio rada, naime tu su naglašene jasno suprotstavljene kategorije svjetla i sjene koje govore o općim principima ljudske slobode. Sloboda je uvijek odabir svijetla, a taj odabir potvrđuje svatko od sudionika u performansu. Utoliko izvedba svakog od njih nije samo odavanje počasti, već i potvrda tog osobnog odabira”, stoji u najavi izložbe.

Usprkos protivljenju veteranskih udruga koje su uspješno spriječile njegov nastup u Karlovcu, Momčilo Bajagić Bajaga ipak je zapjevao 15. septembra u Sisku na Danima piva. Iako je Bajaga više puta istaknuo kako nikada nije pjevao pjesmu „Kreće armija srpska“, sisačkim braniteljima taj demanti nije bio dovoljan, nego su ustrajali u tvrdnji da je popularni beogradski pjevač u stvari – četnik. Bajaga je, osim Siska, nakon nesretne epizode s Karlovcem gostovao i u Varaždinu na tamošnjem Špancir festu, također uz negodovanje branitelja.

Kako u Varaždinu tako i u Sisku, Bajaga je sa svojim Instruktorima nastupio ne obraćajući pozornost na one koji su mu željeli to onemogućiti. Sisački branitelju napravili su plakate na kojima je Bajaga prikazan kao četnik sa šubarom i kokardom. Napisali su i veliki transparent zbog kojeg je morala intervenirati policija. Bajaga je na koncertu Siščane prozvao svojim drugovima te im zapjevao pjesmu „Moji drugovi“. I dok sam pjevač nije spominjao pobune protiv svojih nastupa, jedan od Instruktora s pozornice je naglasio da „vjeruju u slobodu“. Nekoliko tisuća obožavatelja uživalo je u hitovima, pa su Bajagu pozvali i na bis.

Predavač na Odsjeku za medije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Zlatomir Gajić jedan je od prvih znanstvenika koji je doktorirao na temu jugoslavenske rock legende Branimira Džonija Štulića. Doktorska disertacija pod nazivom „Rok poezija Branimira Štulića i njeni medijski odjeci” uspješno je obranjena na Odsjeku za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, čime je, po riječima stručne komisije, ovaj pionirski rad otvorio akademska vrata proučavanju rock poezije. Njen autor, poznat najprije kao uspješan basist, zatim novinar, a danas stručni suradnik na Fakultetu, kaže da je ideja rada upravo davanje digniteta u nauci rock poeziji i Štuliću kao vrhunskom umjetniku.

„Rad je multidisciplinaran, kombinovao sam medijski segment sa književnim i sociološkim, kako bih objasnio čitav koncept rokenrola. Pet godina sam ga pisao, a istražujem čitav život. Još kad sam kao dete kupio ‘Filigranske pločnike’ vol. 1 i slušao ih godinama, ne znajući da ima i vol. 2, toliko sam mali bio. Istorija poezije počinje na istom mestu gde sa rokenrolom završava, jer prvi pesnici u staroj Grčkoj pravili su pesme svirajući liru, odakle i ime lirika. Posle su se ove umetnosti odvojile, da bi nama došao Dilan i opet nas učio šta je Bodler“, izjavio je Gajić, koji je prije ove disertacije magistrirao na temi „Poezija Milana Mladenovića kao književna i medijska činjenica”. Prijedlog da se bavi Štulićem dobio je od mentora Dragana Stanića, predsjednika Matice srpske. U razmatranjima da se bavi radovima Shakespearea, Stanić mu je prijateljski sugerirao da je tu skoro već sve rečeno te da kao rock muzičar i novinar treba da se bavi temama koje su potrebne nauci srpskog jezika i književnosti, a to je zanemarena rock poezija. Gajić smatra da je publika prestala shvaćati Štulića nakon albuma „Kad fazani lete” (1983), kada je postao suviše pjesnik i filozof. „Ne verujem da bi bio toliko glorifikovan da je svaki dan pored nas. Kada sam ga poslednji put 1986. godine slušao, video sam harizmatičnog lidera, ali i zatvorenog umetnika, ekscentrika. Tako da njegov put nije mogao nikako drugačije da završi nego samoizolacijom u kojoj je našao mir i na čemu mu možemo zavideti. Deluje da njemu medijska pažnja nikada nije bila potrebna niti bitna, on je kroz svoje oštre izjave, uz sklonost ka polemici, pokušavao da pojasni svoje misli i čvrste stavove, a to su neki mediji koristili za bolji tiraž. Ta igra traje do danas“, izjavio je Gajić.

Ruskom novinaru i knjiženiku Jevgeniju Prilepinu  krajem avgusta zabranjen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu gdje je trebao sudjelovati na književnoj manifestaciji „Kočićevi dani“ u Banjaluci. Ulazak u BiH, kako je objašnjeno, jednom od najčitanijih ruskih pisaca zabranjen je „iz sigurnosnih razloga“. Portal Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) objavio je presliku rješenja Granične policije BiH koje je uručeno Prilepinu i kojim mu je odbijen ulazak u zemlju. Na rješenju stoji kako temeljem procjene Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) iz ožujka ove godine Prilepin predstavlja “prijetnju sigurnosti, javnom poretku ili međunarodnim odnosima BiH”.

Prilepin, inače dobitnik nagrade „Ivo Andrić“, koji koristi i ime Zahar, borio se u Čečeniji te na strani proruskih snaga u Donjecku. Prema službenim podacima, nije u zabranjen ulaz u EU. Za portal Radio-televizije Republike Srpske kazao je da misli se radi o nesporazumu i da ne želi upirati prstom u potencijalne krivce. “Rekli su mi: ‘Izvinite, ne možemo vas propustiti’. To su mi rekli i pružili papir na kojem piše da sam prijetnja po međunarodnu bezbjednost. Na to sam se samo nasmijao”, rekao je Prilepin, prenosi RTRS. Sličnu situaciju kao na bh. granici, do sada nije doživio iako je, ističe, putovao evropskim zemljama. Ne krije da je donedavno bio vojnik i učestvovao u sukobu na teritoriji Ukrajine i Donbasa, te smatra da bi zabrana mogla da bude s tim povezana. “To treba pitati ljude koji su donijeli takvo rješenje, možda to ima veze sa tim što sam ja dugo bio vojnik, ali oni to znaju. Nikada nisam imao ovakav problem. Putovao sam u više zemalja, u Njemačku, Francusku, Švicarsku, Italiju… Ukrajina jeste tražila da mi se zabrani ulazak, ali nikada nitko na to nije reagirao. Politike dolaze i odlaze, mijenjaju se, a knjige ostaju. Oni ovim na neki način čak i prave reklamu nama, ruskim piscima, i hvala im na tome”, rekao je ruski književnik.

Skulptura Milorada Miće Stajčića “Over the Rainbow”, koja aludira na seksualni čin junaka Walta Disneya Mikija Mausa i Paje Patka, koja je dio izložbe “Kraj i početak” umjetničke grupe Dimenzija, uklonjena je iz izloga Kulturnog centra Srbije u Parizu na intervenciju Ministarstva kulture i informisanja Srbije, što je izazvalo burne reakcije dijela javnosti i optužbe za cenzuru. Ministarstvo kulture saopćilo je 21. avgusta da je na njegovu intervenciju dan ranije “iz izloga Kulturno informativnog centra Srbije u Parizu uklonjen artefakt koji je izazvao kontroverze u srpskoj dijaspori, ali i u domaćoj javnosti”. “Ne ulazeći u prostor slobode umetničkog koncepta, Ministarstvo kulture i informisanja smatra da takva vrsta sadržaja nije prikladna za KIC u Parizu i predstavljanje jedne države u svetu. Prostora za takve umetničke provokacije ima dovoljno”, navelo je Ministarstvo kulture, a ministar vanjskih poslova Ivica Dačić rekao je da je skulptura sa Mikijem Mausom i Pajom Patkom u seksualnom odnosu neprihvatljiva kao slika srpske kulture.

Komisija je za izložbu “Kraj i početak”, čija je kustosica Ksenija Marinković, navela da taj projekt “ima visok stepen reprezentativnosti na međunarodnom planu i doprinosi razumevanju ideje i jezika savremene umetnosti mladih autora iz Srbije” te da „ne predstavlja bilo kakav šok za parisku scenu, niti je namera da prezentuje sadržaj kao nacionalni stav, već je samo jedan od radova na kolektivnoj izložbi ‘Kraj i početak’“. Komisija je ukazala i da se izlog KIC-a nalazi preko puta francuskog Centra za suvremenu umjetnost koji “apsolutno izlaže i vrednuje savremeni jezik umetnosti” i u kojem su izlagali svjetski umjetnici koji su “zašli mnogo dublje u sferu zazornog i grotesknog koristeći likove koje je Dizni osmislio”. “Sama skulptura aludira na seksualni čin, ali je stvar samo u aluziji, i tom mogućom provokacijom skulptura preispituje mnogo šire pozicije: odnos prema detinjstvu, odnos prema tabuima, šta kada se sruše nevini i slatki snovi /simboli“. Obrazlažući odluku o uklanjanju skulpture, Ministarstvo kulture i informisanja navelo je da “izlaganje takvog dela nije u duhu zamišljene i pravilno shvaćene misije i zadatka KIC u Parizu, te ovaj događaj smatra propustom u radu kustosa izložbe i odgovornih u ovoj ustanovi kulture i neprijatnim incidentom, koji nije trebalo da se dogodi”.

Izložba “Kraj i početak”, bila je otvorena od 9. do 31. avgusta i obuhvaćala je radove petoro umjetnika koji djeluju u okviru neformalne umjetničke grupe Dimenzija, a uz Stajčića, to su i Ivana Milev, Miodrag Miša Rogan, Milorad Panić i Petar Sibinović.

Glavni program ovogodišnjeg, 52. po redu Bitefa, proglasit će otvorenim 14. septembra u Jugoslovenskom dramskom pozorištu filozof Srećko Horvat iz Hrvatske, i to uoči izvođenja francuske predstave “Svita br. 3 Evropa” autora Jorisa Lacoste, koja kritičkim osvrtom na stanje u Evropskoj uniji upozorava na opasnost od porasta ksenofobije, netolerancije, autoritarnosti i nasilja. Umjetnički direktor Bitefa Ivan Medenica istakao je da je Horvat, inače jedan od osnivača paneuropskog pokreta za demokratizaciju Evrope DiEM 25, snažno angažiran u borbi za revitalizaciju evropskih vrijednosti, što je tematski okvir većeg broja predstava 52. Bitefa koji pod sloganom “Svet bez ljudi” ukazuje na opasan uspon radikalne desnice.

Predstava “Svita br. 3 Evropa” miljenika beogradske publike Lacostea (nagrađenog na 50. Bitefu za Svitu br. 2) kroz 28 muzičkih numera zasnovanih na dokumentarnim audio zapisima na svim službenim jezicima EU, kritizira i upozorava kojem pravcu klize vrijednosti evropskog, ali i ne samo evropskog društva, rekao je Medenica 12. septembra na konferenciji za novinare u renoviranom Domu sindikata, sada Kombank dvorani. Medenica je naglasio da je Bitef “uvek bio politički osvešćen festival”. “Nismo sklanjali glavu u pesak pred izazovima savremenog sveta, a uspon radikalne desnice, rasizam i ksenofobija svakako su veliki problemi. Jedna od nemačkih predstava na Bitefu (Večna Rusija) tretira problem autoritarnog režima. Domaća predstava “Bolivud” uglavnom, kao i predstave u programu šoukejs bave se, između ostalog, pitanjima netransparentnosti privatizacija, radničkih prava…”, naveo je Medenica.

Za prolog 52. izdanja Bitefa, na kojem će biti izvedene predstave iz Slovenije, Francuske, Srbije, Njemačke, Hrvatske, Estonije, Švicarske, Izraela i Belgije, najavljen je komad “Odilo. Zatamnjenje. Oratorijum”  jednog od vodećih slovenskih avangardista 80-ih godina 20. vijeka Dragana Živadinova, u koprodukciji nekoliko slovenskih kazališta. RTS će ovaj put direktno prenositi 18. septembra na Drugom programu predstavu “No 43 Prljavština” estonskog Teatra NO99, a prijenos će se moći pratiti i na velikom ekranu na Trgu Nikole Pašića u Beogradu.