Časopis Prosvjeta

Glumica Narodnog pozorišta u Beogradu Nada Šargin prva je dobitnica nagrade “Ružica Sokić” koju je ustanovila fondacija koja nosi ime te proslavlјene dramske umetnice. Nagrada je, povodom druge godišnjice smrti Ružice Sokić (1934-2013), svečano uručena 14. decembra u Ateljeu 212, a Šarginova je izabrana većinom glasova desetorice uglednih ličnosti iz svijeta teatra i filma. Nada Šargin je dobila nagradu za ulogu Zore Šišarke u drami “Bela kafa” Aleksandra Popovića, koju je maestralno u svojoj karijeri igrala i Ružica Sokić. Priznanje su joj uručili predsjednica Upravnog odbora Fondacije – glumica Vesna Stanković i suprug Ružice Sokić, Miroslav Lukić.

Nova predstava Centra za kulturnu dekontaminaciju “Filosofija palanke”, u režiji Zlatka Pakovića, bit će izvedena 11. januara u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu, a osmišljena je kao “božićni oratorij Radomiru Konstantinoviću”, na čijem je utjecajnom djelu sa kraja 60-ih i zasnovana.

“Duh palanke je mržnja prema životu” – moto je predstave zasnovane na ključnom djelu filozofa i književnika Radomira Konstantinovića (1928-2011) u kojem je analizirao palanački duh i mentalitet. “‘Filosofija palanke’ Radomira Konstantinovića kritika je palanačkog duha, koji je mržnja prema životu. Ali, više od toga, ‘Filosofija palanke’ je ohrabrenje na autentičan život i oduševljenje. Istinska kritika, velika je ljubav. To ohrabrenje na autentičan život i oduševljenje, duh je ovog oratorijuma”, naveo je Paković o novoj predstavi koja je prvo izvođenje imala krajem decembra u CZKD-u, a nastala je u okviru ciklusa “Rizik”. Paković je i autor libreta i orator, kompozitor je Božidar Obradinović, koji nastupa i kao pijanist, a učestvuju i soprani Katarina Jovanović i Jana Jovanović, kao i bariton Vuk Zekić.

Zagrebački kazališni festival Eurokaz za 23. i 24. januar najavio je novu predstavu “Bife Titanik”, koja je zamišljena kao svojevrsna kompilacija tri scenski priređena teksta – istoimene pripovijetke Ive Andrića, etičkog traktata “Strah i drhtanje” Sørena Kierkegaarda i monologa Grofice iz romana “Ljubavnik u Bolzanu” Sándora Máraija, u režiji Branka Brezovca.

To je komad u kojem se biblijski Abraham prepušta u ruke ustaškom poglavniku, Židov Mento kune svoju etničku pripadnost, a nepismena 17-godišnjakinja prokazuje Kazanovu kao mekušca. “Bife Titanik” je predstava složene, odnosno spektakularno akribične scenske mašinerije za dva glumca, glumicu i filozofa, kažu iz Eurokaza. Branko Brezovec je i dramaturg predstave “Bife Titanik”, a igraju Jelena Miholjević/Suzana Brezovec, Zlatko Burić – Kićo, Domagoj Janković, Borna Baletić i Ana-Marija Filipec. Broj mjesta je u publici je ograničen na 20 gledalaca.

Nagrada “Kočićeva knjiga” za 2015. godinu, koju dodjeljuje Zadužbina “Petar Kočić”, pripala je Draganu Velikiću za cjelokupno književno stvaralaštvo. Žiri nagrade “Kočićeva knjiga”, koji čine književnici Nikola Vukolić (predsjednik),Miljenko Jergović i Mladen Vesković, istaknuo je u obrazloženju da su Velikićeve knjige ostvarenja visoke umjetničke klase.

“U svom književnom delu Dragan Velikić objedinjuje dva literarna postupka: da život opisuje, ali ga i tumači, i sve to čini na jedan sasvim nov, neuobičajen, originalan način, strpljivošću kojom svoja zapažanja ispisuje na subjektivnim belinama vlastitog, ali i zajedničkog ljudskog pamćenja. Jer ista stvarnost nije identična za sve ljude. Bitan je njihov doživljaj, ukupnost njihovog psiho-emocionalnog potencijala, kulture, senzibiliteta, karaktera, tekst genetske šifre nasleđene od prethodnika”, istakao je u obrazloženju predsjednik žirija.

U uži izbor za NIN-ovu nagradu za 2015. godinu ušlo je 12 romana, među kojima su tri dosadašnjih dobitnika, ali i tri debitantska. Peteročlani žiri, kojim predsjedava Božo Koprivica, dobio je na čitanje čak 179 naslova, objavio je NIN u novom broju.

Među naslovima u užem izboru su tri romana dosadašnjih dobitnika – “Las Sans Pareille” (Agora) Milisava Savića, koji je dobio NIN-ovu nagradu 1991. za “Hleb i strah”, ali ju je vratio, zatim “Islednik” (Laguna) Dragana Velikića, koji je 2007. nagrađen za “Ruski prozor”, te “Anđeo atentata” (Laguna) Svetislava Basare, koji je 2009. dobio NIN-ovu nagradu za “Uspon i pad Parkinsonove bolesti”.

Među romanima u užem izboru za 62. NIN-ovu nagradu su i tri debitantska – Vladimir Tabasević, inače najmlađi autor u trećem krugu, nominiran je za roman “Tiho teče Misisipi” (Studio Znak), Ljubomir Koraćević za “Lager” (Književna opština Vršac) i Dejan Tiago-Stanković za “Estoril” (Geopoetika).

U užem izboru su i romani dvije autorice – “Park Logovskoj” Dane Todorović (Geopoetika) i “Rajska vrata” Ljubice Arsić (Laguna), te romani “I noć se uvukla u njegovo srce” Đorđa Pisareva (Agora), “Osama” Vladimira Kecmanovića (Laguna), “Republika Ćopić” Vuleta Žurića (Službeni glasnik) i “Putnikova ciglana” Radovana Belog Markovića (Srpska književna zadruga). Ime dobitnika NIN-ove nagrade biće poznato 18. januara, na osnovu odluke žirija koji, uz Koprivicu, čine i Mihajlo Pantić, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić i Prosvjetin suradnik profesor Zoran Paunović.

Pod nazivom „Od brazde do trpeze“, u prostorijama Kreativnog centra Ledana u Zagrebu, otvorena je izložba koja fotografijama i dokumentima oslikava stvaranje, devastaciju i pljačku tokom rata te uništenje nekada svjetskoga branda Gavrilović iz Petrinje.

“Ova je izložba jedan od pokušaja informiranja javnosti o činjenici da Georg Gavrilović nikada nije bio vlasnik ničega vezanog uz tvornicu Gavrilović, budući da mu je pokojni otac isplaćen i za ime i za recepturu još 1960. godine. No, DORH nema namjeru osporavati pred arbitražom ugovor o kupnji tvornice iz 1991., niti sve ostale nezakonitosti. Nema namjeru istraživati sav kriminal kojim se Georg Gavrilović bavio tijekom 90.-ih godina do danas. Tijekom arbitraže uspio je dobiti hipotekarne kredite nad nekretninama koje su predmetom arbitraže, iako DORH u svom službenom mailu isto osporava, no imamo gruntovne izvatke na kojima se vide hipoteke”, ističe novinarka Iva Anzulović, jedna od organizatorica izložbe.

Budući da se ove godine obilježava 50 godina od otvorenja nove tvornice Gavrilović, koju su svojim odricanjima izgradili njezini radnici, želja organizatora je, kako kažu, da javnosti na ovaj neuobičajeni način, dakle kronološki složenim dokumentima i izrescima iz novina, daju odgovore na brojna pitanja.

“Primjerice, želimo javnost bolje upoznati kako su radnici od 1965. do 1991. godine izgradili nagrađivani svjetski broj jedan među pogonima mesne industrije, koliko je Gavrilović vrijedio, kako je Georg Gavrilović uspio u vrijeme Domovinskoga rata oteti radnicima tvornicu, tko mu je u tome pomogao, na temelju čega u arbitražnom procesu traži od Hrvatske gotovo 200 milijuna eura, kako prodaje brojne nekretnine u Petrinji, BiH i Srbiji te zašto institucije prešućuju taj, već spomenuti ugovor, iz 1960. godine”, pojašnjava Anzulović.

Izložba se može razgledati svakoga dana uz prethodnu najavu na 092/3178-499, a postav će zainteresiranima biti dostupan sve do završetka arbitražnog postupka koji će u Washingtonu trajati od 7. do 11. ožujka 2016. godine.