Eeeee, baš jedan takav je bio ovaj “moj”. Znači, da ga je bilo tur’ti u visoku peć u Zenici utrn’o bi je za popodne kol’ko ‘e bio sirov. Nacilja momak đevojku i ‘oće da se ženi, a što ona o tom pojma nema to je druga priča. U to vreme sam svira po seoskim zabavama i on, da bude sve kako treba, povešće mene i harmonikaša da to bude sve na svome mjestu
Imajući u vidu sudbinu antifašističke spomeničke baštine Gline i glinskog kraja, smatrao sam da je važno rekonstruirati povijest svih spomenika i spomen-obilježja, koja su podignuta na glinskom području. Sa tim ciljem pregledao sam arhivske i novinske izvore, konzultirao fototeku, Gradski muzej u Sisku i proveo terenska istraživanja. Rezultat je ova istraživačka bilješka, koja se upravo nalazi pred čitaocem
Majka se bila jedno vreme nešto razbolela. Pozva me k sebi i reče: „Dušo, ćerko, kupi jednu svesku i olovku u ruku da pišeš kako smo nas dve živele i prošle u krvavom ratu 1941. god. i što je sve bilo sa nama“. Ja sam je poslušala i počela pisati po njenim rečima i moje sećanje
Ako su banijski pisci Milan Nožinić, Đorđe Đurić, Dragan Božić iznijeli u djelima nebrojene strahote koje je ustaška vojska počinila nad srpskim narodom Banije, Devetak je od onih pisaca sa Banije koji je veoma obuhvatno, umjetnički zrelo opisao mnogo toga od onoga što se događalo u ovom posljednjem, građanskom ratu u Hrvatskoj
Tekst Svete Petrovića objavljujemo u povodu stote godišnjice Oktobarske revolucije, kao ponovo pronađeno ljudsko lice njene domaće verzije. Historijske pravde radi treba povremeno skinuti naslage nabacanog blata sa njenog lica i vidjeti o čemu se zaista radilo. A pravde svakako ima u činjenici da je njene humane vrijednosti u ovoj priči svojim perom izrazio Svetozar Petrović. U predstojećem periodu baklje će preuzeti i nositi brat Gajo sa svojim društvom i časopisom
