Iz Svetosavske besede
VJERA U NAROD
I kako god ko gledao na prošlost, nekoj vrsti slobodnog poimanja ravnoteže o kojoj smo govorili, utemeljenoj na minimalnom kontinuitetu autonomnog kulturnog života i na rezultatima tog rada, prilazimo tek sada.
Petar Križanić, karikaturist i Glinjanin
DA VAM SE PREDSTAVIM…
Petar Križanić rodio se 19. maja 1890. u Glini. Otac mu je bio Hrvat, Matija Križanić, domobranski podoficir, a majka Srpkinja, Sofija, iz krajiške porodice Rebić, čije su mnoge generacije branile Vojnu granicu od Turaka i čiji su članovi već po tradiciji bili graničarski oficiri Austro-Ugarske Мonarhije
Naša prezimena (12)
DIJALEKTALNE OSOBINE U OBLIKOVANJU PREZIMENA
Od dijalektalnih osobina novoštokavskih govora Bukovice spominjemo dvije. Prva se od njih odnosi na suglasnik /h/. Taj se glas u govoru naroda ovog kraja (i Srba i Hrvata) ili ne izgovara ni u jednom položaju u riječi, ili se zamjenjuje nekim drgim glasom, dok se izvorno /f/ ili izostavlja ili zamjenjuje
Odnos hrvatskoga i srpskoga jezika u nastavi
JEZIČNA RAVNOPRAVNOST
Služimo se propisanim gramatikama i pravopisima, ali ne i razlikovnim rječnicima, koji vrve nelogičnostima i isključivostima, jer mi razumijemo i riječ ‘hiljada’ i ‘tisuća’, npr., podjednako ih upotrebljavamo, ne prozivajući ih pritom kao srpsku i hrvatsku, nego objašnjavamo njihovo porijeklo, etimologiju — staroslavensku i grčku
Izlaganje na simpoziju "Tranzicija i kulturno pamćenje", u Zagrebu 26. – 27. novembra 2015.
PROSVJETINE BIBLIOTEKE I IDENTITET
Prosvjeta dvije decenije od 1950. do 1971. nije obavljala svoju dužnost što je rezultiralo činjenicom da je baština, književna i svaka druga, Srba iz Hrvatske bila zapostavljena i zaboravljena. Da nije bilo “Hrestomatije...” koja će ustalasati duhove i koja predstavlja i danas zanimljiv slučaj za analizu, i Koraćevog “Pregleda književnog rada...” jedan bi svijet mirno ležao na dnu dubokog okeana zaborava