Legendarni napjev “Izgubljeno jagnje” koncipiran je tako da solista bez pratnje započinje muzičku frazu, uplašenu i zazivajuću poput glasa, i sasvim mimetičku – čini se kao da oslikava janje izgubljeno u šumi koje nekoga tužno doziva. Na što uvijek drugi trubač “odgovara” svojom muzičkom rečenicom, ili se javlja zajedno s orkestrom, kao da će reći – “ne brini, čujemo te”
Na sastanku na koji su otišli Praljak i Vuco, Parmač je inzistirao da kip, visok dva metra, po svaku cijenu mora imati pokretnu donju čeljust kako bi iz ugrađenog magnetofona neprekidno odjekivale one neustrašive parole koje je Filipović uzvikivao pod vješalima u Valjevu!
Po završetku rata Samardžija je dao iskaz o svom hapšenju, zatvaranju i bijegu. Ovo tek nedavno otkriveno svjedočenje ključnog i jedinog preživjelog aktera majskog pokolja objašnjava iz prve ruke mnoge dosad nepoznate činjenice i pruža dragocjeni uvid u posljednje dane, sate i trenutke uoči tragedije oko 400 glinskih Srba
Rođen prije ravno sto godina i umro prije pedeset, u nesretnoj zaokruženosti brojeva, neobični i žalosni kragujevački trubadur imao je životopis koji, klišejom rečeno, djeluje potpuno fikcijski ili kao filmski scenario
Tragičnu ulogu u pokolju u Glini odigralo je dvoje seoskih učitelja Nikica Generalović i Ljubica Borojević koja je sakupila skoro sve stanovništvo Čemernice i susjednih sela i u svečanoj povorci odvela ih u Vrginmost na pokrštavanje, uvjerena da će ih time spasiti svakog progona, a ujedno sačuvati i svoju službu