Časopis Prosvjeta

Prvog dana marta u zagrebačkoj Galeriji Forum otvorena je izložba „Balkanalije / odrastanje u tranzicijskom vremenu“ slovenske autorice Samire Kentrić. Slovenska autorica ne bavi se samo ilustracijom, nego – kako je istaknuto i umjetnošću obilježenom kritičkim promišljanjem svijeta. Polazeći od osobnog iskustva ona svoj društveni okoliš promatra iz intimnog rakursa djeteta iseljeničke bosanske obitelji te tako dodatno osnažuje prikaze općeg stanja ratne i poratne stvarnosti ovih prostora.

U Galeriji Forum premijerno je predstavljen veći broj crteža koji su publicirani u njezinoj knjizi, grafičkom romanu Balkanalije. Knjiga je izašla iz tiska početkom 2015., a nastajala je gotovo pet godina. Izloženo je 38 crteža-akvarela i monokroma. Većim dijelom radovi su gusto nanizani u frizu na katu galerije, a u prizemlju autorica je postavila i „kutak za čitanje“, instalaciju s knjigama, bean bag-sjedalicama i hrpom kitkat čokoladica. Tekst na zidu, dio te instalacije, evocira vedre djetinje doživljaje u rodnom kraju svojih roditelja suprotstavljene kasnijim traumatičnim ratnim zbivanjima.

Samira Kentrić rođena je 1976. u Ljubljani. Kao slobodna umjetnica intenzivno se bavi ilustracijom knjiga i časopisa. Između ostalog njezine su ilustracije objavljene i u prestižnoj publikaciji American Illustration. Prošle godine autorica je primila međunarodnu nagradu Special Book Award. Izlagala je u mnogim evropskim gradovima, Od 1999. godine djeluje i kao dio umjetničkog dvojca Eclipse koji je za svoj rad 2001. godine dobio nagradu Zlatna ptica. Živi i radi u Ljubljani.

Izložba “Ko je soko – taj je Jugosloven” autorice Veselinke Kastratović Ristić, muzejske savjetnice Muzeja istorije Jugoslavije, otvorena je u Muzeju 25. maj. Na postavci je izloženo više od 150 predmeta (svečane odore, sokolske haljine, kape, značke, dokumenti, razglednice, štampani materijal, program sleta, program svečane akademije, nacrti sokolskih domova) i oko 100 fotografija.

Izložba je podijeljena u četiri cjeline: organizacija i članstvo, sletovi, sokolski domovi i djelatnost, a izloženi su predmeti iz kolekcije MIJ, 11 muzeja iz Srbije i pet privatnih kolekcija.

Kastratović Ristić je rekla Tanjugu da su ovom izložbom iskoračili iz socijalističkog perioda, kojem pripada najveći broj predmeta u fondu MIJ-a.

“Sada smo u međuratnom periodu i govorimo o sokolskom pokretu kao jednom od značajnih autentično jugoslovenskih pokreta, pokretu koji je ostavio veliki broj manifestacija, građevina koje ne prepoznajemo kao sokolsko nasleđe”, istakla je ona. Autorica je ispričala da je sokolski pokret nastao 1862. u Češkoj kao odgovor na pokušaj germanizacije slavenskih naroda u okvirima Austrijske monarhije, a već sljedeće godine ta ideja izlazi iz okvira Češke i postaje panslavistička, prihvaćena na svim slovenskim prostorima osim u Rusiji.

Prema njenim riječima, karakteristično za sokolski pokret bio je autentični odnos prema Jugoslaviji odnosno jugoslavenskom narodu, troimenom, ali jednom narodu. Pokret koji je počeo kao gimnastički, proširio se na više djelatnosti – kulturu, graditeljstvo, zalagali su se za uvođenje tjelesnog odgoja u škole i za ravnopravan odnos prema ženama. “U osnovi to je bio oslobodilački i otadžbinski pokret, ali želeli su da kroz parolu ‘U zdravom telu zdrav duh’, pokušaju da pokažu da će svi oni koji istraju, biti spremni da se uzdižu i intelektualno i dovoljno sposobni da pokrenu napred nacionalnu ideju”, istakla je Kastratović Ristić. Posjetioci će izložbu moći vidjeti do 29. maja.

Izložba beogradskih umjetnika Ane Nedeljković i Nikole Majdaka Jr. “Rabbitland”, videoinstalacija sa njihovim nagrađivanim animiranim filmom o zečevima bez mozga koji svakodnevno glasaju, otvorena je u Galeriji Prozori u Zagrebu, a obuhvaća i dvodnevnu radionicu animacije i razgovor sa umjetnicima. Animirani film “Rabbitland” (2013), nagrađen je Kristalnim medvjedom na Berlinalu 2013. godine, na kojem je imao svjetsku premijeru, predstavlja brutalnu sliku suvremenog društva i preispituje neke od njegovih centralnih tema, kao što su sloboda govora, lični i kolektivni identitet, te modele uspostavljanja normalne svakodnevnice u stanju društvenog kolapsa.

“Rabbitland” je crnohumorna priča o zečevima koji umjesto mozga imaju u glavi rupu i sretni su nezavisno od toga šta se događa. Oni su najviši stupanj koji je evolucija dostigla. Njihova je svakodnevica potpuno ispunjena – dan provode glasajući na slobodnim i demokratskim izborima koji se u njihovoj zemlji održavaju jednom dnevno, budući da je to veoma uređena demokracija…

Zagrebačkoj publici posthumno je predstavljeno djelo Saše Markovića Mikroba, prerano preminulog beogradskog umjetnika u Institutu za suvremenu umjetnost. Izložba “Zbogom andergraund (Priča o Mikrobu)” obuhvaća i projekcije filmova i videa, a premijerno je zagrebačko predstavljanje rada Saše Markovića (1959-2010), koji za života nikada nije izlagao u Hrvatskoj.

Krajem februara u Galeriji HDD otvorena je izložba Čitaj dizajn / Magazini i časopisi 1990-ih i 2000-ih grafičkog dizajnera Dejana Dragosavca Rute. Izložba je imala za cilj na jednom mjestu predstaviti produkciju renomiranog dizajnera srednje generacije Dejana Dragosavca Rute u području časopisa i magazina, koji predstavljaju bitan dio njegovog dosadašnjeg dizajnerskog opusa tijekom gotovo puna dva desetljeća. Obuhvaća radove nastale od kraja 90-ih do danas i uključuje dizajn za publikacije poput Arkzina, Godina Novih, Nomada, Libre Libere, Gordogana, Frakcije i Up&Undergrounda.

Ova izložba, uz još nekoliko drugih u sezoni 2016. u HDD galeriji adresira i problem pozicije i statusa časopisa, te općenito tiskane produkcije, želeći ukazati na mogućnosti i neke od najzanimljivijih fenomena koje je ovaj medij i ova tipologija proizvela u recentnoj prošlosti, kao i primjere današnje prakse. Izložba pripada programskoj liniji HDD galerije Studije slučajeva.

Dejan Dragosavac Ruta rođen je 1971. u Novoj Gradiški. Pohađao je Fakultet grafičke tehnologije u Zagrebu. Svoj profesionalni život započeo je 1994. u magazinu Arkzin. Tijekom narednih dvadeset godina radi na brojnim magazinima i časopisima u Hrvatskoj vezanima za njegov prirodni radni, ali i svjetonazorski milje takozvane “nezavisne”, “izvaninstitucionalne” i “alternativne” kulture. Surađivao je i u izdanjima SKD „Prosvjeta“.

Ciklus konferencija “Jezici i nacionalizmi” počinje u aprilu u Podgorici, u okviru regionalnog projekta čiji je cilj da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizira pitanje postojanja četiri “politička” jezika na nekadašnjem hrvatsko-srpsko / srpsko-hrvatskom jezičkom prostoru. Projekt je posvećen i drugim značajnim i izazovnim temama u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom.

Prva od četiri planirane konferencije bit će održana 21. i 22. aprila u Centru za građansko obrazovanje u Podgorici, a potom su stručni skupovi predviđeni i u maju u Splitu, u oktobru u Beogradu i u novembru u Sarajevu. Projekat “Jezici i nacionalizmi” rezultat je dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog djelovanja udruženja Krokodil iz Beograda i Kurs iz Splita, te podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BiH iz Sarajeva.

Prema navodima organizatora, usprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji, te formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezičke strasti nisu se smirile ni danas, a preskriptivizam, zanesenost jezičnim imperijalizmom, teze o “pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu” i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traje. Sve su to razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, pokrenule projekat „Jezici i nacionalizmi“, u saradnji sa radnom grupom stručnjaka u kojoj su uticajni eksperti u toj oblasti  u regionu: prof. dr Snježana Kordić, prof. dr Hanka Vajzović, prof. dr Ranko Bugarski i Božena Jelušić.

Beogradski internacionalni teatarski festival, čije će jubilarno 50. izdanje biti održano na jesen, započeo je medijsku promociju u Rijeci pozivom za sudjelovanje HNK Ivana pl. Zajca i izrazom podrške upravitelju tog teatra Oliveru Frljiću i njegovom timu, koji se u posljednje vrijeme suočava sa serijom napada i pokušaja zastrašivanja.

Umjetnički direktor Bitefa Ivan Medenica rekao je da beogradski festival pruža nedvosmislenu podršku upravi tog teatra u vođenju nacionalne pozorišne kuće, koje je istakao kao uzorno u regiji. Medenica je podsjetio da je Frljićev rad i prije imao podršku Bitefa – u mandatu Jovana Ćirilova i Anje Suše, te da da su njegove režije više puta učestvovale i dobivale nagrade, a 2015. godine realizirana je koprodukcijski i predstava “Kompleks Ristić”.

Medenica je uručio HNK-u Ivana pl. Zajca poziv da učestvuje na 50. Bitefu predstavom “Nad grbom glupe Evrope”, koja je poznata i kao “Hrvatska rapsodija”, a nastala je prema motivima istoimenog teksta Miroslava Krleže, u režiji Sebastijana Horvata. “To je odluka koju smo koleginica Anja Suša i ja bez ikakve dileme doneli i koju je Odbor naše manifestacije, zajedno s ostalim segmentima glavnog programa, i potvrdio”, rekao je Medenica, najavljujući da će cjelokupan glavni program 50. Bitefa biti objavljen u maju u Beogradu,  Medenica je rekao da je želio  da baš u Rijeci najavi posebnu programsku cjelinu u kojoj će biti igrana i predstava “Nad grobom glupe Evrope”.