Warning: Use of undefined constant nadnaslov - assumed 'nadnaslov' (this will throw an Error in a future version of PHP) in /home/skdprosvjeta/public_html/casopis/wp-content/themes/prosvjet_tema/template-parts/content-vijest.php on line 4
Panoptikum 128-129 / Decembar 2015

„BIFE TITANIK“ NA EUROKAZU

post image

Zagrebački kazališni festival Eurokaz za 23. i 24. januar najavio je novu predstavu “Bife Titanik”, koja je zamišljena kao svojevrsna kompilacija tri scenski priređena teksta – istoimene pripovijetke Ive Andrića, etičkog traktata “Strah i drhtanje” Sørena Kierkegaarda i monologa Grofice iz romana “Ljubavnik u Bolzanu” Sándora Máraija, u režiji Branka Brezovca.

To je komad u kojem se biblijski Abraham prepušta u ruke ustaškom poglavniku, Židov Mento kune svoju etničku pripadnost, a nepismena 17-godišnjakinja prokazuje Kazanovu kao mekušca. “Bife Titanik” je predstava složene, odnosno spektakularno akribične scenske mašinerije za dva glumca, glumicu i filozofa, kažu iz Eurokaza. Branko Brezovec je i dramaturg predstave “Bife Titanik”, a igraju Jelena Miholjević/Suzana Brezovec, Zlatko Burić – Kićo, Domagoj Janković, Borna Baletić i Ana-Marija Filipec. Broj mjesta je u publici je ograničen na 20 gledalaca.


Warning: Use of undefined constant nadnaslov - assumed 'nadnaslov' (this will throw an Error in a future version of PHP) in /home/skdprosvjeta/public_html/casopis/wp-content/themes/prosvjet_tema/template-parts/content-vijest.php on line 4
Panoptikum 128-129 / Decembar 2015

DRAGANU VELIKIĆU „KOČIĆEVA KNJIGA“

Nagrada “Kočićeva knjiga” za 2015. godinu, koju dodjeljuje Zadužbina “Petar Kočić”, pripala je Draganu Velikiću za cjelokupno književno stvaralaštvo. Žiri nagrade “Kočićeva knjiga”, koji čine književnici Nikola Vukolić (predsjednik),Miljenko Jergović i Mladen Vesković, istaknuo je u obrazloženju da su Velikićeve knjige ostvarenja visoke umjetničke klase.

“U svom književnom delu Dragan Velikić objedinjuje dva literarna postupka: da život opisuje, ali ga i tumači, i sve to čini na jedan sasvim nov, neuobičajen, originalan način, strpljivošću kojom svoja zapažanja ispisuje na subjektivnim belinama vlastitog, ali i zajedničkog ljudskog pamćenja. Jer ista stvarnost nije identična za sve ljude. Bitan je njihov doživljaj, ukupnost njihovog psiho-emocionalnog potencijala, kulture, senzibiliteta, karaktera, tekst genetske šifre nasleđene od prethodnika”, istakao je u obrazloženju predsjednik žirija.


Warning: Use of undefined constant nadnaslov - assumed 'nadnaslov' (this will throw an Error in a future version of PHP) in /home/skdprosvjeta/public_html/casopis/wp-content/themes/prosvjet_tema/template-parts/content-vijest.php on line 4
Panoptikum 128-129 / Decembar 2015

OBJAVLJEN UŽI IZBOR ZA NIN-OVU NAGRADU

post image

U uži izbor za NIN-ovu nagradu za 2015. godinu ušlo je 12 romana, među kojima su tri dosadašnjih dobitnika, ali i tri debitantska. Peteročlani žiri, kojim predsjedava Božo Koprivica, dobio je na čitanje čak 179 naslova, objavio je NIN u novom broju.

Među naslovima u užem izboru su tri romana dosadašnjih dobitnika – “Las Sans Pareille” (Agora) Milisava Savića, koji je dobio NIN-ovu nagradu 1991. za “Hleb i strah”, ali ju je vratio, zatim “Islednik” (Laguna) Dragana Velikića, koji je 2007. nagrađen za “Ruski prozor”, te “Anđeo atentata” (Laguna) Svetislava Basare, koji je 2009. dobio NIN-ovu nagradu za “Uspon i pad Parkinsonove bolesti”.

Među romanima u užem izboru za 62. NIN-ovu nagradu su i tri debitantska – Vladimir Tabasević, inače najmlađi autor u trećem krugu, nominiran je za roman “Tiho teče Misisipi” (Studio Znak), Ljubomir Koraćević za “Lager” (Književna opština Vršac) i Dejan Tiago-Stanković za “Estoril” (Geopoetika).

U užem izboru su i romani dvije autorice – “Park Logovskoj” Dane Todorović (Geopoetika) i “Rajska vrata” Ljubice Arsić (Laguna), te romani “I noć se uvukla u njegovo srce” Đorđa Pisareva (Agora), “Osama” Vladimira Kecmanovića (Laguna), “Republika Ćopić” Vuleta Žurića (Službeni glasnik) i “Putnikova ciglana” Radovana Belog Markovića (Srpska književna zadruga). Ime dobitnika NIN-ove nagrade biće poznato 18. januara, na osnovu odluke žirija koji, uz Koprivicu, čine i Mihajlo Pantić, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić i Prosvjetin suradnik profesor Zoran Paunović.


Warning: Use of undefined constant nadnaslov - assumed 'nadnaslov' (this will throw an Error in a future version of PHP) in /home/skdprosvjeta/public_html/casopis/wp-content/themes/prosvjet_tema/template-parts/content-vijest.php on line 4
Panoptikum 128-129 / Decembar 2015

IZLOŽBA O GAVRILOVIĆU

post image

Pod nazivom „Od brazde do trpeze“, u prostorijama Kreativnog centra Ledana u Zagrebu, otvorena je izložba koja fotografijama i dokumentima oslikava stvaranje, devastaciju i pljačku tokom rata te uništenje nekada svjetskoga branda Gavrilović iz Petrinje.

“Ova je izložba jedan od pokušaja informiranja javnosti o činjenici da Georg Gavrilović nikada nije bio vlasnik ničega vezanog uz tvornicu Gavrilović, budući da mu je pokojni otac isplaćen i za ime i za recepturu još 1960. godine. No, DORH nema namjeru osporavati pred arbitražom ugovor o kupnji tvornice iz 1991., niti sve ostale nezakonitosti. Nema namjeru istraživati sav kriminal kojim se Georg Gavrilović bavio tijekom 90.-ih godina do danas. Tijekom arbitraže uspio je dobiti hipotekarne kredite nad nekretninama koje su predmetom arbitraže, iako DORH u svom službenom mailu isto osporava, no imamo gruntovne izvatke na kojima se vide hipoteke”, ističe novinarka Iva Anzulović, jedna od organizatorica izložbe.

Budući da se ove godine obilježava 50 godina od otvorenja nove tvornice Gavrilović, koju su svojim odricanjima izgradili njezini radnici, želja organizatora je, kako kažu, da javnosti na ovaj neuobičajeni način, dakle kronološki složenim dokumentima i izrescima iz novina, daju odgovore na brojna pitanja.

“Primjerice, želimo javnost bolje upoznati kako su radnici od 1965. do 1991. godine izgradili nagrađivani svjetski broj jedan među pogonima mesne industrije, koliko je Gavrilović vrijedio, kako je Georg Gavrilović uspio u vrijeme Domovinskoga rata oteti radnicima tvornicu, tko mu je u tome pomogao, na temelju čega u arbitražnom procesu traži od Hrvatske gotovo 200 milijuna eura, kako prodaje brojne nekretnine u Petrinji, BiH i Srbiji te zašto institucije prešućuju taj, već spomenuti ugovor, iz 1960. godine”, pojašnjava Anzulović.

Izložba se može razgledati svakoga dana uz prethodnu najavu na 092/3178-499, a postav će zainteresiranima biti dostupan sve do završetka arbitražnog postupka koji će u Washingtonu trajati od 7. do 11. ožujka 2016. godine.


Warning: Use of undefined constant nadnaslov - assumed 'nadnaslov' (this will throw an Error in a future version of PHP) in /home/skdprosvjeta/public_html/casopis/wp-content/themes/prosvjet_tema/template-parts/content-vijest.php on line 4
Panoptikum 128-129 / Decembar 2015

RUSKA AVANGARDA U BEOGRADU

post image

Izložba “Ruska avangarda u Beogradu”, koja obuhvaća oko 120 radova više od 50 umjetnika iz ruskih muzeja i kolekcije beogradskog Narodnog muzeja, svečano je otvorena 23. decembra u Muzeju istorije Jugoslavije, povodom stogodišnjice “Crnog kvadrata” Kazimira Maljeviča.

Iako na izložbi nema “Crnog kvadrata”, zbog čega je izrazila žaljenje i jedna od autorica tog projekta Ana Pahomova, prvi put u Srbiji izložena su djela ostalih ključnih predstavnika ruske avangarde – Vasilija Kandinskog, Aleksandra Rodčenka, Ivana Kljuna, Aleksandra Arhipenka, Aleksandra Vesnina, Ljubov Popove, El Lisickog i Sergeja Ejzenštajna.

Izložene su slike, crteži, ilustracije za knjige, skice kostima za kazalište i film, porculan sa propagandnim porukama i idejni nacrti arhitektonskih zdanja. Među 117 djela ruske avangarde na izložbi u Starom muzeju su i Maljevičev čajnik i tanjur, kao i 11 radova iz kolekcije Narodnog muzeja u Beogradu iz ostavštine Ljubomira Micića, osnivača časopisa Zenit i zenitizma, koji je nastao pod utjecajem ruske avangarde.

Izložbu je svečano otvorio ministar kulture i informisanja Srbije Ivan Tasovac, koji je ispričao kratku priču Danila Harmsa o staricama. “Jedna baba se usled svoje preterane radoznalosti nagnula kroz prozor, ispala i razbila se. Kroz prozor se nagnula druga baba da bi videla onu koja se razbila, ali je usled svoje preterane radoznalosti takođe ispala kroz prozor, strmoglavila se i razbila. Zatim je kroz prozor ispala i treća baba, zatim četvrta, zatim peta. Kada je ispala i šesta baba, meni je dosadilo da ih gledam, pa sam pošao na Maljcevsku pijacu gde su, kažu, jednom slepcu poklonili pleteni šal”, ispričao je Tasovac. “S obzirom da šal već imam, ne bih ništa dodavao”, rekao je Tasovac proglašavajući izložbu otvorenom.


Warning: Use of undefined constant nadnaslov - assumed 'nadnaslov' (this will throw an Error in a future version of PHP) in /home/skdprosvjeta/public_html/casopis/wp-content/themes/prosvjet_tema/template-parts/content-vijest.php on line 4
Panoptikum 127 / Oktobar 2015

ĐORĐU NEŠIĆU “ŽIČKA HRISOVULJA”

post image

Srpski pjesnik Đorđe Nešić, iz Bijelog Brda kod Osijeka, ovogodišnji je dobitnik “Žičke hrisovulje”, najvišeg priznanja Žičkog duhovnog sabora “Preo-braženje”, za poeziju “što pamti i svedoči povest naroda s granice”, kako je to obrazloženo. Prestižna nagrada Nešiću je uručena pod svodovima srednjovje-kovnog srpskog manastira Žiča kod Kraljeva, na veliki crkveni i narodni praznik Preobraženja Gospodnjeg 19. avgusta.
Istaknuti pjesnik, kojem je ovog ljeta u biblioteci “Atlas”, u izdanju Srpske književne zadruge iz Beograda i Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Zagre-ba, objavljena knjiga izabranih i novih pjesama “Bolje je biti u manjini”, rođen je 1957. godine u Bijelom Brdu. Diplomirao je književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a do sada je objavio zbirke pjesama: Crv sumnje u jabuci razdora, Su-rogati, Čekajući Stvoritelja, Haronov čamac, Prozor kroz koji Dunav teče, Granica, kao i zavičajni rječnik Luk i voda. Nešić je dobitnik brojnih priznanja za pjesniš-tvo, a radi kao upravitelj kulturno-naučnog centra “Milutin Milanković” u Dalju. Živi u Bijelom Brdu i Somboru.
Tim povodom rekao je da ova nagrada, uz onu Zmajevu Matice srpske, spada među najznačajnije poetske nagrade u srpskoj kulturi. “Sjajan je osjećaj, osjećaj svečanosti i veličanstvenosti, pogotovo što te poslove oko ‘Žičke hriso-vulje’organizuje jedna vrlo stručna i uvježbana ekipa. To je nagrada koja ima tradiciju od 24 godine i iza te nagrade stoji Grad Kraljevo, i finansijski i logistički, kao i sve institucije u kulturi koje djeluju u tom gradu, na čelu s bibliotekom ‘Ste-fan Provenčani’i direktorkom Draganom Tipsarević“, rekao je Nešić i dodao da je ovo prvi put da je netko s ovih prostora dobio ovu nagradu, a njeni dobitnici su inače najznačajniji srpski književnici, od Stevana Raičkovića, Matije Bećkovića, Rajka Petrova Noga, Ivana V. Lalića do Đorđa Sladoja … “I to je na neki način presedan. U tom smislu me nagrada iznenadila, pošto sam ipak izvan matičnog toka srpske kulture, i u kulturnom i u političkom smislu, izvan državnih granica, u zagraničnom prostoru. S napomenom da je prošlogodišnji dobitnik ove nagra-de Ranko Jovović, srpski pjesnik iz Crne Gore. Svi mi koji pišemo srpskim jezikom pripadamo srpskoj književnosti, bez obzira gdje živjeli. Pritom mislim i na onu klasičnu dijasporu i na nas koji smo novom preraspodjelom granica ostali izvan svog matičnog kulturnog prostora. Ne sporim, međutim, ni dvojnu ili višestruku pripadnost istog pisca različitim nacionalnim kulturama.“